35 GODINA OD TITOVE SMRTI, MNOGI GA JOŠ PAMTE I POŠTUJU

35 GODINA OD TITOVE SMRTI, MNOGI GA JOŠ PAMTE I POŠTUJU

37
0
Podijeli
 

Maj je za jugonostalgičare mjesec sjećanja na neka prošla, možda za njih i bolja vremena.

Uspomenu na socijalističko doba bratstva i jedinstva, kroz obilježavanje najbitnih datuma iz jugoslovnske prošlosti, kao i na sve one koji su vezani za Josipa Broza Tita, od 2003. godine čuva NVO ”Generalni Konzulat SFRJ” u Tivtu.

– Sjutra je natužniji dan u istoriji jugoslovenskih naroda, datum koji nas podsjeća na trenutak kada je prije 35 godina prestalo da kuca srce našeg voljenog predsjednika – kaže nam, kao i svake godine predsjednik ove NVO, drug Marko Perković najavljujući utakmicu Hajduk – Crvena zvezda. Ona će početi nešto prije 15 časova na stadionu malih sportova u Tivtu, a biće prekunuta u 15.05 zvukom sirene i minutom ćutanja, u uru kada je umro Josip Broz Tito.
Nakon toga meč će biti nastavljen, jer život ide dalje, ali sjećenje na Tita ostaje. Na dan Titove smrti u svim crnogorskim dnevnim novinama biće objavljene čitulje.
Konzulat će obilježiti i 9. maj Dan pobjede nad prošilm fašizmom, jer ovaj koji je sad teško da će biti pobijeđen – kaže nam Perković.
– U salonu zastava pobjednika u Moskvi naćiće se i jugoslovenska zastava koju smo poslali na zahtjev naših kolega iz SSSR-a. Prisjetiće se i 13. maja Dana bezbjednosti, 15. maja kada je posljednji fašistički vojnik protjeran sa teritorije Jugoslavije, pa će to biti prilka da “prebrojimo sadašnje fašiste ” – rekao je Perković.
Sve je to uvod u obilježavanje 25. maja, Dana mladosti, koji će i ove godine Konzulat prigodno obilježiti, za šta je kroz raspodjelu budžetskih sredstva za NVO dobio 500 eura.
Doživotni predsjednik SFRJ, Josip Broz Tito preminuo je 4. maja 1980. godne u 15.05 časova. Otišao je čovjek koji je na nesvakidašnji način držao na okupu 20 miliona Jugoslovena, spojenih u 6 republika, dvije pokrajne, sa tri religije i dva pisma. Lider koga je narod volio i obožavao u toj mjeri da su nakon saznanja da je preminuo, govorili ”Tito nikad neće umrijeti”. Poštovali su ga i oni koji nisu bili saglasni sa njegovom politikom, a to je ovjekovječeno na njegovoj sahrani koja je bila 8. aprila 1980. godine i kojoj je prisustvovalo 700.000 ljudi, 209 stranih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Najveća sahrana 20. vijeka.
Posljednji pozdrav ”čovjeku iz naroda” uputio je 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata.
Godinama nakon sahrane špekulisalo se da li je zaista bilo toliko predstavnika najviših zvaničnika svijeta, ali niko nije mogao osporiti činjenice da se većina delegacija naklonila njegovim sjenima, uključujući Margaret Tačer i Leonida Brežnjeva, da je Jaser Arafat salutirao vojnički, a Sadam Husein se pored kovčega zadržao najduže, sve dok ga ljudi iz protokola nisu zamolili da ode budući da je iza njega bilo još mnoštvo delegacija. Predsjednik Italije, Sandro Pertini nije mogao sakriti suze.
Posljednjih godina objavljeno je mnogo knjiga o njegovim ljubavnicama i ženama, životu, o tome da ”Tito u stvari nije bio Tito”, da je shranjen u Vatikanu i mnoštvo drugih, čiji su pisci zarađivali poprilično, jer se o njemu uvijek i danas sve rado čita.
Tito je bio vođa Narodno oslobodilačkog partizanskog pokreta, sve do 1945. kada je Jugoslavija oslobođena, nakon čega je bio njen predsjednik sve do smrti 1980 godine, a samo za jedan glas izmakla mu je Nobelova nagrada za mir.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code