35 GODINA OD ZEMLJOTRESA: CRNA GORA I DALJE BEZ PLANA DJELOVANJA U...

35 GODINA OD ZEMLJOTRESA: CRNA GORA I DALJE BEZ PLANA DJELOVANJA U SLUČAJU POTRESA

64
0
Podijeli

Foto:a1on.meBila je nedjelja, 15. april 1979. kada su u 7 časova i 19 minuta počela ogromna razaranja.

Pogođeno je 14 crnogorksih opština, a najjače je treslo na primorju i do 9 stepeni Merkalijeve skale. Epicentar je bio 15 km od obale, u moru između Ulcinja i Bara. Stradala je 101 osoba, više od 1.000 je povrijeđeno, porušeni privredni objekti, Brodogradilište u Bijeloj, Luke, infrastruktura, škole, kulturni objekti, crkve, manastiri… Bez domova je ostalo preko 80.000 građana.
Ukupan seizmički rizik je značajno uvećan od tog vremena, s obzirom da je u međuvremenu ostvarena enormna izgradnja i sigurno je da značajan dio tih objekata nije adekvatno proračunat na buduća seizmička dejstva, kaže za portal a1on.me, pomoćnik direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, prof. dr Branislav Glavatović. Prema tome, vrlo je vjerovatno da će u budućim događajima, koje je realno očekivati – zbog geološke neumitnosti, to vjerovatno biti manifestovano. Zato bezbjednost ljudstva i materijalnih dobara definitivno zaslužuje bolji tretman, smatra prof. Glavatović. On smatra da ljudi i materijalna dobra nisu dovoljno zaštićeni u slučaju zemljotresa, jer nema planske aktivnosti u tom domenu.
– U gradskoj sredini kao što je Podgorica ili Budva, koji su na žarištima zemljotresa, ne postoji prostor na kome mogu da se sklone građani u slučaju događanja malo jačih zemljotresa. Povredljivost objekata je nešto što društvo mora i može da kontroliše kroz odgovarajuće propise. Naši propisi su urađeni odmah nakon zemljotresa 1979. godine, a onda su modifikovani tokom narednih desetak godina. Te propise i dalje koristimo, ali se upravo sada ostvaruju napori u procesu usvajanja i implementacije takozvanih Eurokodova, odnosno evropskih normi i standarda u oblasti projektovanja i izgradnje objekata.
Vlada je usvojila Akcioni plan za uvođenje i implementaciju Eurokodova u Crnoj Gori, koji predviđa značajne aktivnosti do kraja 2017. godine, kada se očekuje da ćemo u cjelosti prihvatiti te norme kao obavezujuće. Utvrđene su nacionalne mjere sa istim ciljem i ukoliko se budu primjenjivale, objekti urađeni u skladu s tim normama, bi trebalo, sa visokom vjerovatnoćom, da izdrže dejstvo zemljotresa, podsjeća Glavatović.
Na pitanje postoji li mogućnost da se predvidi zemljotres, prof. Glavatović kaže da se to samo može naslućivati i nikako tvrditi na egzaktan, naučni način:
– Što se više odmičemo od tih prethodnih snažnih zemljotresa, kao što je zemljotres 1979. godine, to se više primičemo novom sličnom događaju, te će taj prostor sa sigurnošću biti pogođen u nekom narednom periodu. Kada – nažalost to još uvijek ne možemo znati. Evidentno je da se posljednjih petnaestak godina javilo smanjenje ukupne količine oslobođene energije na području južnih Dinarida i južnog Jadrana, što sa sigurnošću ukazuje da će u nekom narednom periodu to smanjenje biti kompenzovano nekim većim zemljotresom – naglašava Glavatović.
Područja na kojima će se to vjerovatnije dogoditi su Skadarska depresija, gdje već preko stotinu godina nema nikakvih značajnih seizmičkih događanja, a posebno dio između Dubrovnika i Kotora, koji je tokom više prethodnih vjekova bio poprište više razornih zemljotresa, smtara ovaj ekspert. Potencijalno je opasnija od ostalih i zona u podmorju kod Petrovca, gdje vjekovima nema nikakvih aktivnosti, a geološki nema razloga za izostajanje zemljotresa na ovom prostoru, smatra prof. Glavatović.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code