“Ne dirajte naše kamenje!”

“Ne dirajte naše kamenje!”

1688
1
Podijeli

„Vikend u znaku nasljeđa“ , dvodnevna manifestacija o nužnosti zaštite kulturnog pejzaža Boke, u organizaciji partnera na projektu StroNGO- NVO Naša akcija iz Kotora i KZU Napredak Gornja Lastva iz Tivta i Inicijative Bokobran, koju je podržala Opština Kotor, održana je u Kotoru i Gornjoj Lastvu.

U fokusu je bilo na graditeljsko, posebno arheološko nasljeđe i mobilisanje zajednice u prepoznavanju, zaštiti i valorizaciji kulturnog pejzaža.

Picerija i restoran

Partneri StroNGO-a prepoznali su da su aktivnosti Bokobrana, kao platforme za saradnju radi zaštite i razvojne valorizacije nasljeđa, na tragu glavnog cilja IPA Society Facility Montenegro 2014 projekta StroNGO pod pokroviteljstvom Delegacije EU – da doprinese razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj.
Dok je subota u Kotoru bila rezervisana za naučno-stručnu konferenciju “Arheološki predio Boke Kotorske-KAMENJE SPOTICANJA”, nedjelja u Gornjoj Lastvi protekla je u znaku rada sa mladima kroz program Nasljeđe za mlade.

Konferenciju u Palati Bizanti otvorio je kotorski arhitekta Aleksandar Dender istakavši da

“nasljeđe spada među najvažnije načine izražavanja identiteta u današnjem svijetu koji teži globalizaciji i homogenizaciji, koje dovode do ujednačavanja kultura, jezika i običaja, ali i do ujednačavanja specifičnosti mjesta, a ponekad i do njihovog brisanja“

– Postoji velika odgovornost nas i našeg vremena prema kulturnom nasljeđu i zbog toga su ovakve akcije, kao što ih vodi Inicijativa Bokobran, svrsishodne i neophodne. Kada se radi o očuvanju nasljeđa, svi bez razlike bi trebalo da budemo bokobrani – poručio je Dender.

O kulturnom pejzažu s naglaskom na izazove zaštite govorila je arhitektica konzervatorka Aleksandra Kapetanović (Expeditio). Osim definisanja pojma i klasifikacije kulturnih pejzaža, ukazala je na obaveze koje proističu iz Zakona o kulturnim dobrima te činjenicu da u Crnoj Gori još ni jedan prostor nije zaštićen u toj kategoriji. Marginalizacija struke, podilaženje privatnim interesima, nipodaštavanje vrijednog graditeljskog i prirodnog nasljeđa, procesi koji oduzimaju mogućnosti za održivi razvoj prostora Boke.

Presjek hronologije i klasifikaciju arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske prezentovao je arheolog mr Jovan Martinović.

– Pionirski projekat ‘Sistematskog arheološkog rekognosciranja teritorije SR Crne Gore’, sprovedenog osamdesetih godina prošlog vijeka, predstavlja prvu sistemsku studiju koja donosi do sada jedini objektivni presjek hronologije i klasifikacije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske. Ova studija još uvijek predstavlja temeljni okvir zaštite arheološkog nasljeđa Boke, istakao je Martinović.

Mr Vilma Kovačević govorila je o višedecenijskim terenskim istraživanjima Boke Kotorske, sa posebnim osvrtom na prošlogodišnji obilazak u svrhu izrade Elaborata arheoloških lokaliteta Opštine Tivat. Po njenim riječima, ovaj poduhvat teško bi bio moguć bez pomoći Dragana Rajčevića, terenski najbolje upoznatim sa arheološkim predjelom Tivta. Rajčević je, kao učesnik konferencije, govorio je o arheološkom nasljeđu svog grada sa fokusom na rimski period.

Analizirajući stanje arheoloških lokaliteta, mr Miloš Petričević (Bokobran) ukazuje na nepotpunu evidenciju aktuelne Arheloške karte Crne Gore, te neuspjelo usklađivanje s prethodnim istraživanjima za prostor Boke:

– Neuspjela informatička integracija i usklađivanje podataka prethodnih istraživanja, nedostatak jasne istraživačke strategije u potpunosti je iznevjerio očekivanja naučne javnosti. Danas, nakon pune decenije rada, zvanična evidencija arheoloških lokaliteta na državnom nivou za područje Boke ostala je nepromijenjena, zaključio je Petričević, koji kroz rad na doktorskoj tezi analizira arheološki predio Grblja i Luštice.

Izuzetno je značajno učešće Filipa Bubala iz hrvatske udruge 4 Grada Dragodid, najzaslužnije za činjenicu da suhozidno nasljeđe u susjednoj zemlji uživa status zaštite, što ih preporučuje da danas budu koaplikant prema Komitetu UNESCO za zaštitu umijeća zidanja u suho kao nematerijalne kulturne baštine Mediterana. Dragodid svoj uspjeh duguje širokoj mobilizaciji volontera i brojnim aktikulisanim akcijama na terenu, koje se sve uspješnije integrišu u zaštitu.

Neophodna je sinergija svih dionika, pri čemu je važno i uključivanje svih nadležnih institucija. Primjere interaktivnosti na revitalizaciji nasljeđa predstavio je arhitekta Vuk Čvoro iz NVO Sinergija govoreći o radionicama i školi restauracije, realizovanim u Herceg-Novom u proteklih dvije godine.

Nedjeljno „Nasljeđe za mlade” započelo je obilaskom Gornje Lastve, a nastavilo terenskim radom na obnovi jedne seoske međe. Nagib zida mora biti prema unutra, svaki kamen mora imati oslonac u barem trima tačkama, temeljno kamenje mora biti većega formata, a svaki kamen ima svoje mjesto u suhozidu, samo ga treba pronaći, tumačio je Filip Bubalo, voditelj radionice zidanja kamenom u suho, prije nego će se pristupiti rušenju dijela međe koji je naknadno prezidan.

Vrijedni, posvećeni, mladi su pokazali visok stepen zainteresovanosti i osvještenosti. U razgovoru sa stručnjacima istakli su da se ne treba fokusirati isključivo na turizam, da na selo treba vratiti djelatnosti i insistirati na lokalnoj tradiciji.

– Za arheološki predio Boke Kotorske, zaista je pregršt „kamenja spoticanja“, ali postoji i iskrena volja da se iznađe put kako bi najstariji graditeljski slojevi dobili adekvatan tretman i nužnu zaštitu. Neophodna je sinergija entuzijasta građana, struke, institucija, kako bismo prepoznali vrijednosti kulturnog pejzaža i insistirali na njegovoj zaštiti. Činjenica da to prepoznaju mladi daje nadu da će uskoro toga postati svjesna kompletna zajednica, te da ćemo uspjeti sačuvati ono što još uvijek odolijeva stihiji današnjice – uvjerena je izvrsna direktorica NVO “Nasa akcija”, Patricia Pobrić.

Reklama

1 komentar

Ostavite komentar

*

code