Buše: Grit iz Bijele brodovima za Španiju

Buše: Grit iz Bijele brodovima za Španiju

2331
12
Podijeli

Na projektu odvoženja 150 hiljada tona grita iz Brodogradilišta Bijela i remedijaciji tla, koji realizuje francuska kompanija Valgo i koji će koštati 22 miliona EUR, radiće 35 ljudi, većinom iz Crne Gore, saopštio je predsjednik i generalni direktor te firme, Fransoa Buše.

On je agenciji MINA kazao da je Valgo potpisala ugovor sa Vladom, kao i da posao počinju u junu i da će biti završen za 21 mjesec. Grit će, kako je objasnio, brodovima biti prevezen u Španiju.

Picerija i restoran

– Riječ je o velikoj količini grita koja se taložila 40 ili 50 godina. Najbolji način za odvoz je brodski prevoz. Tako štitimo životnu sredinu, a i ekonomski je najisplativiji – precizirao je Buše.

Prema njegovim riječima, Španci će ga, nakon prerade, iskoristiti kao građevinski materijal.

– Postoje različite vrste grita koje se koriste za različite vrste brodova. Jedna vrsta je opasna, a druga, u hemijskom smislu, nije. Grit u kom se nalazio hemijski otpad je opasan. Taj grit iz Crne Gore odlazi u Španiju. Oni posjeduju Centar za preradu koji je daleko od voda, od mora i rijeka – rekao je Buše.

Grit je, kako je dodao, opasan samo u kontaktu sa vodom. Opasan je za morsko i riječno tlo, ali ne i za ribe u moru i rijeci.
– S druge strane, grit koji je bezopasan u hemijskom smislu, može da se koristi za izgradnju autoputeva i slično, i to kad ga miješamo sa cementom i stvorimo jednu masu koja će biti korišćena u izgradnji, ali će taj grit biti izolovan od vode. Jer, onaj grit koji je bio u kontaktu sa vodom, ne može biti korišćen – objasnio je Buše.
On je naveo da su razgovarali sa predstavnicima Porto Montenegra koji će kasnije tretirati tu oblast, pošto se završi projekat, o tome da se bezopasni grit koristi za pravljenje betona.

Nakon odvoženja grita, slijedi remedijacija, odnosno “liječenje” tla. Valgo će očistiti zemlju od 18 hektara u Bijeloj od goriva i ulja do četiri metra dubine.

– Mi ćemo odvajati zdravo i zagađeno zemljište. Ono koje je zagađeno ćemo odvoziti u Španiju, a vraćaćemo zdravo zemljište. Najveći problem za Crnu Goru je što nema načina za rješavanje problematičnog materijala. Mnogo je skuplje odvoziti ga u bilo koju drugu zemlju, nego riješiti roblem u samoj Crnoj Gori – kazao je Buše.

On smatra da je za budućnost Crne Gore važno da nađe način da izgradi neki centar za rješavanje pitanja opasnog materijala.

Na pitanje da li su zainteresovani da, nakon što završe posao u Bijeloj, upravo oni otvore centar za preradu opasnih materijala u Crnoj Gori, Buše je odgovorio da takav projekat već postoji.

– Ako mi nastavimo da radimo u Crnoj Gori i rješavamo ekološke probleme u Crnoj Gori, doći će i do toga da se stvori jedan u kom će se obavljati prerada opasnih materijala. Kao što znate, u Crnoj Gori Bordogradilište Bijela nije jedini ekološki problem – rekao je Buše.

On je dodao da ima mnogo drugih projekata koje treba tek da počnu da se rješavaju. U budućnosti je sigurno u planu da se nešto slično izgradi, jer je često moguće izvršiti remedijaciju tla na licu mjesta.

– Međutim, nekad je neophodno da se taj materijal izmjesti u neki centar koji je izolovan u svakom smislu – i od prirode i od ljudi i od cijelog ekosistema – kazao je Buše.

Valgo je već zapazila i projekat koji bi im, nakon Bijele, mogao biti zanimljiv.

– U Crnoj Gori sam posjetio Kombinat aluminijuma i to je jedan od projekata koji može biti interesantan. Osim Crne Gore, cijeli Balkan ima veliku industrijsku prošlost. Tako da ovdje postoji mnogo projekata koje treba uraditi. Na Kosovu, Srbiji ili Hrvatskoj, na primjer – rekao je Buše.
Francuska kompanija Valgo je vodeće fransusko preduzeće u ovoj oblasti, a osim u toj zemlji, oni rade i u Italiji, Francuskoj i Brazilu.

– Prihod kompanije u prošloj godini iznosio je 60 miliona EUR, a izvjesno je da će plan da do 2020. godine zarade 100 ispuniti prije vremena – zaključio je Buše.

12 Komentari

  1. Ako je ovo tačno da će odvoženje grita koštati 22 miliona evra, i da je u JBB proglašen stečaj zbog 20-tak miliona evra neizmirenih obaveza većinskog vlasnika JBB prema samom sebi i ostalim dobavljačima postavlja se ovdje logično pitanje podjele uloga. Ko je u ovoj ludnici Izet, a ko Faruk i td.




    11



    2
  2. Što će nam to postrojenje od 12 miliona za jednu upotrebu da funkcionira kao kolektor i svi ostali radovi u HN .Kad neznas plati dok ima ovacq biće i vune to je nasa stvarnost




    6



    0

Ostavite komentar

*

code