DEVASTACIJU OBALE I ŽIVOG SVIJETA U MORU KOD NJIVICA TEŠKO SANIRATI

DEVASTACIJU OBALE I ŽIVOG SVIJETA U MORU KOD NJIVICA TEŠKO SANIRATI

194
0
Podijeli

vesna macicNakon što je kompanija O.K “Gradnja” nepropisno istovarila 50 kubika zemlje u more u Njivicma i velikog protesta mještana i ekologa reagovali su nadženi, prije vodoprivredna inpeskcija, koja je naložila investitoru da sve vrati u prvobitno stanje, ali da li je to moguće?
„U neposrednoj blizini nasute zemlje u more prije svega boja mora i prozirnost vode je potpuno promijenjena, a kompletno morsko dno i svi sesilni organizmi su pokriveni velikom količinom mulja koji je nastao taloženjem finih čestica zemlje i suspendovanih materija koje su dospjele u more iz novonastalog nasipa,utvrdio je ronilac Instituta za bilogiju mora iz Kotora, ali šta je konkretno od živog svijeta u moru uništeno još uvijek ne može da se zna – kaže za Radio Jadran, dr Vesna Mačić, saradnica u Institutu za biologiju mora.
Ona navodi da će zbog ove količine mulja kao i suspendovanih čestica moguće kod određenog broja beskičmenjaka kao i riba doći do začepljenja škrga i ostalih respiratornih organa, što bi moglo da izazove i njihovo uginuće, ukoliko se ovakvi „pritisci” iz spoljašnje sredine budu nastavili. Čestice mulja takođe se nalaze i na algama i morskim travama, što sprječava prodiranje svjetlosti i onemogućava obavljanje fotosinteze. Za opstanak biljnog svijeta svakako je potrebna sunčeva svjetlost. Ono što zabrinjava jeste i što je u blizini nasute zemlje u Njvicama prisutno i stanište morske trave „Posidonia oceanica”, koja je veoma osjetljiva na nedostatak kiseonika i vrlo kratko može da trpi njegov deficit.
njivice zemlja„Ova morska trava je najvažniji biljni element u stvaranju ljekovitog mulja, a osim toga predstavlja graditelja najvažnijeg staništa u Sredozemnom moru. Morska trava “Posidonia oceanica” je takođe zaslužna za smanjenje jačine talasa u priobalnoj zoni i za sprječavanje erozije obale, pa je zbog svega toga stavljena na listu zaštićenih vrsta”- objašnjava dr Mačić.
Ova trava se u Crnoj Gori tretira kao zaštićena vrsta prema Pravilniku o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, a nalazi se i na više evropskih lista zaštićenih vrsta, kao što su : Barselonska konvencija o očuvanju Sredozemnog mora, Bernska konvencija o očuvanju biodiverziteta i prirodnih staništa kao i Emerald lista staništa. Mačićka ipak naglašava da zakonske regulative na papiru ne predstavljaju ništa, ukoliko se ne sprovodu u praksi. Izvođaču radova u Njivicama je naloženo da vrati obalu u prvobitno stanje, što je prvi i najvažniji korak u “revitalizaciji” ovog dijela obale, ali za oživljavanje biljnog svijeta u poriobalju biće potrrebne godine.
„Ukoliko se zemlja i ostali materijal koji je nasut u more što prije izvadi i odloži na neku prikladnu lokaciju možda će se sama linija obale vratiti u prvobinto stanje, ali za vraćanje živog svijeta u prvobitno stanje biće potrebne mnoge godine”.
Naša sagovornica smatra da krivce za trenutno stanje dijela obale u Njvicama možda treba tražiti i u nadležnim organima, odnosno službama koje izdaju dozvole i kreiraju kaznene politike. Najbitnije od svega bi bilo preventivno djelovanje nadležnih da se ovakve stvari spriječe, a ako je šteta već načinjena – počinioce kazniti i pokušati sanirati nastalu štetu, ukoliko je to moguće, objašnjava ona.
„Treba imati u vidu da je ovo srazmjerno našoj obali jedan relativno mali lokalitet, ali takvih relativno malih lokaliteta na našoj obali ima previše. Posebno u Bokokotorskom zalivu smo svjedoci brojnog nasipanja obale i to po sistemu da se prvo naspe neko kamenje ili zemlja, pa to često prođe bez veće reakcije lokalnog stanovništva, a još manje inspekcijskih službi”.
Topljanski zaliv je od izuzetnog značaja za „komunikaciju” vode sa otvorenim morem, ali i za stvaranje blata koje se koristi u Institutu „Dr Simo Milošević”.
„Ovaj slučaj devastacije obale u Njvicama samo pokazuje koliko je niska svijest izvođača radova o moru i njegovoj zaštiti, ali i koliko su nadležni organi često neefikasni i nemoćni da reaguju”, zaključila je naša sagovornica.
Preksjutra ističe rok da investitor u Njivicama po rješenju vodoprivredne inspekcije ukoloni bačeni materijal i sve nepravilnosti na obali, za koje nije imao saglasnosti. Mještani pak tvrde da izvođač odnosno investitor u Njivicama umjesto da sanira situaciju nastavlja sa odlaganjem zemlje uz obalu i u more.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code