DR STARČEVIĆ: “HRANU TREBA UZIMATI KAO LIJEK – UOBROČENO”

DR STARČEVIĆ: “HRANU TREBA UZIMATI KAO LIJEK – UOBROČENO”

1351
0
Podijeli

dr starcevicŠta je zdrava ishrana, kako se najlakše i najjeftinije hraniti zdravo? O zdravoj ishrani svi pričaju i pišu, no stiče se utisak da građani, konzumenti, na kraju, ipak, dosta “lutaju”, pa je i pored brojnih apela nutricionista gojaznost sve više izražena već kod mlađih generacija, uporedo sa problemom pretjerane mršavosti i bulimije.
Svjetski je Dan hrane i tim povodom Radio Jadran je o zdravoj ishrani razgovarao sa dr Radmilom Starčević, specijalistom internistkinjom poliklinike “Mansa medica” iz Tivta. – Zdrave hrane sve je manje, jer je najvećim dijelom genetski modifikovana i sa dosta suplemenata. Hrana obavezno mora biti “uobročena” i mora se uzimati kao lijek, u određeno vrijeme i u određenim količinama. Ono što većina ljudi radi jeste da dnevnu ishranu svede na jedan obrok, što nije dobro, ili pak je koriste u kasnim noćnim satima kada hrana ne može da se vari. Iz tih razloga i dobijemo toksičan efekat hrane. I najzdraviju namirnicu ne možemo jesti u pogrešno vrijeme – tj. u kasnim satima, zato što nema enzima koji mogu da se “izbore” sa takvom namirnicom, niti ima hormona koji mogu da daju “nalog” da se ta energija potroši” – kaže nam dr Starčević.
Za pravilnu ishranu se uvijek mora naći vremena i za to ne smiju postojati izgovori, da je previše posla i obaveza i svega onoga što svakodnevica nosi. Dr Starčević dodaje da bez obzira na cijene hrane, uvijek se može i mora napraviti neka kombinacija namirnica. Zdrav obrok može se kombinovati od raznog povrća, koje je danas dostupno svuda po relativno prihvatljivim cijenama, kaže dr Starčević, podsjećajući na onu staru da je doručak obrok koji ne bi trebalo preskakati:
“Za doručak je neophodno konzumirati jaču hranu koja daje energiju, a za ručak i večeru neophodno je nešto laganije i kombinovanje različitih namirnica. Ono što je poražavajuće jeste pandemija gojaznosti, no i ako je neko mršav to ne znači da se hrani zdravo”.
Hrana se danas većinom tretira vještačkim đubrivima, kao i dodacima koji bi trebalo da je duže održe svježom, što je došlo i do naših seljaka, tako da je sve manje zdrave, domaće hrane, “seoske”. Međutim kod nas još uvijek takva hrana nije zastupljena u onom procentu u kojem je zastupljena u inostranim zemljama, smatra dr Starčević.
Iako većina nutricionista apeluje da je unošenje kalcijuma u organizam moguće najviše kroz mlijeko i mliječne proizvode, naša sagovornica ističe da takvu teoriju ne podržava. Jer, jedino zdravo mlijeko koje unosimo jeste majčino mlijeko – sve kasnije je vještačko, prerađeno. Zbog toga ona za unos kalcijuma, uz mlijeko, predlaže povrće i orašaste plodove.
“Kalcijum se može unijeti i kroz druge namirnice, kao što je peršun ili orašasti plodovi. Mlijeko i mliječne proizvode bi trebalo unositi umjereno uz pomenuto povrće, jer se protein i laktoza u mlijeku često ne mogu obraditi do kraja, a znamo da svi sisari sisaju samo dok ne dobiju zube”.
Iako je upitno koliko su dodaci hrani, razni vitamini, proteini i minerali, uopšte zdravi, dr Starčević, ipak, kaže da to podržava u umjerenim količinama i od provjerenih proizvođača.
“Nemoguće je dobiti sve neophodne proteine i vitamine čak i kad se najzdravije hranimo upravo zbog uzgoja biljaka i životinja, koje se takođe hrane koncentrovanom hranom, i ne može organizam dobiti sve što mu je potrebno. Zato i podržavam suplemente, ali naravno u doziranim količinama”.
No, prije korišćenja suplemenata, odnosno dodataka ishrani, dr Starčević naglašava da je neophodno konstatno obavljati ljekarske preglede, da bi se utvrdilo šta našem organizmu nedostaje i koje suplemente, u zavisnosti od njegovog stanja, možemo da koristimo.
Foto: Radio Kotor

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code