Dr Vesna Mačić: Zaliv Boke bučan i stresan za kornjače

Dr Vesna Mačić: Zaliv Boke bučan i stresan za kornjače

1083
9
Podijeli

Od tri kornjače koje su ovih dana doplivale do crnogorske obale, dvije su stradale u Stolivu i Buljarici, a jedna, koju je juče povrijedio vozač skutera u hercegnovskom zalivu, je preživjela.

Iz Instituta za biologiju mora pohvaljuju brigu i snalažljivost mještana Tople i ljudi koji su se našli u tom trenutku na plaži. Oni su pozvali veterinarsku službu i na obali je kornjači ukazana adekvatna medicinska pomoć.

Nakon toga kornjača je puštena u more i iako povrijeđena, sigurno uznemirena i pod stresom, između grupe kupača nije bila agresivna, već je otplivala svojim putem. Zahvalni su i Snežani Kusalo Radulović na ustupljenom snimku.

Dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora, kao i sve njene kolege žgrožene su još svježi, činom ubijanja kornjačje u Stolivu i žali što nijesu prije toga uspjeli da uhvate kornjaču i odvuku je na otvoreno more iz bučnog i za nju neprijateljskog zaliva, gdje je došla u potrazi za hranom.

Ona potvrđuje da su ovog ljeta imali nekoliko dojava da se pojavila najmanje jedna kornjača, a to je zaštićena vrsta koja ne napada ljude, ukoliko nije veoma uznemirena.

– Zbog toga smo apelovali, kao i prošle godine da je kornjača divlja životinja i da joj se ne treba približavati a kamoli dodirivati. Treba da budemo svjesni da je za nju uznemiravajući veliki broj malih plovila na moru, kruzeri, kupači, to je za nju ogromna buka pod morem… Neki ljudi su hteli da se igraju s njom, a to kod nje izaziva dodatni stres. Žao mi je što se više nismo trudili da je uhvatimo i odvedemo na otvoreno more. Ipak, nisama mogla da očekujem da će neko tako brutalno da se ponaša prema zaštićenoj životinji. Jer, i onda kada su je uhvatili, mogli su da nas pozovu i mogli smo je odnijeti na otvoreno more – priča za Radio Jadran, dr Mačić.

Zašto može ugristi kornjača?

Morska kornjača nije tako miroljubiva, tvrde kupači, koje je ujela i uplašila, pa dr Mačić priznaje da ni njoj, koja je vrsni ronilac, ne bi bilo prijatno da se morska kornjača odjednom pojavi i da je ugrize, ali:

– Moramo da shvatimo da je more njihova prirodna sredina, da smo mi u njihovoj kući. Treba da poštujemo njih, držimo se strane i ostavimo im malo prostora. One ne mogu da odu na godišnji odmor na planinu, ili negdje drugo.
Krivična prijava protiv počinioca biće mala satisfakcija, ukoliko ovaj nemili događaj ne bude nauk za sve. Priča o važnosti očuvanja životne sredine je stalni zadatak, posebno Instituta za biologiju mora:

– More će postojati i bez nas i mi mnogo više zavisimo od te životne sredine i na nama je da radimo na izučavanju, zaštiti i edukaciji, ali i druge službe moraju da rade na kažnjavanju onih koji ne poštuju pravila. Neophpdan je angažman svih, a posebno Agencije za zaštitu životne sredine – navodi dr Mačić.
Naša sagovornica podsjeća i da je prošle godine u zalivu bila jedna kornjača koja je napadala ljude. Pisala je kolegama, koji se bave kornjačama, u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Tunisu. Svi su joj rekli da one ne napadaju ljude.

– Rekli su mi, ili je kornjača ugrožena, ili su je ljudi dirali, vukli, pa onda napada, ili bolesna, ili je nervozna što ne može da izađe iz zaliva.

Neko je uočio da ove godine dvije kornjače u zalivu, da možda pokušavaju i da se pare:

– Bili smo prije par dana na moru, samo zbog toga, ali nismo uspjeli da je uhvatimo. Viđena je na potezu od Orahovca, kod Markovog rta ka Stolivu… Jedna grupa nas je bila kod Orahovca na ronjenju, a druga gumenjakom oko Stoliva… Tog dana su nam javili i da je jedan delfin vidjen sa konopom ili harpunom… Delfina nema šanse da uhvatimo, kornjaču možemo. Ali nismo uspjeli. Žao mi je i krivo. Mi po opisu posla i zakonu to ne moramo da radimo u Institutu za biologiju mora. Ali, moralno osjećam da smo mogli probati više da učinimo za spas kornjače – priznaje dr Mačić.

Jedino Crna Gora nema sklonište za povrijeđene kornjače i delfine

U cijeloj priči ovih dana malo ko pominje Agenciju za zaštitu životne sredine, kojoj bi zaštita kornjača trebalo da je briga, iako, koliko znamo Agencija nema ni barku niti ljude za hvatanje i zaštitu očegledno ugroženih kornjača i delfina.

Njih štiti domaći Pravilnik o zaštićenim vrstama i Zakon o morskom ribarstvu, ali i Barselonska konvencija (za zaštitu Sredozemlja), Bernska konvencija (za zaštitu divljih životinja), The Habitats Directive Evropske unije. Međutim, u dokumentima je jedna u stvarnosti druga priča.

U Institutu za biologiju mora imali su projekat Net Cet za delfine i kornjače, kojim je rukovodio dr Mirko Đurović. Na žalost, Crna Gora je jedina zemlja koja nije iskoristila fondove EU za to, kaže dr Mačić.

– Mogli smo da restauriramo akvarijume, napravimo prihvatilište za povrijeđene kornjače. Ali po IPA projektu trebalo je da se prvo utroši novac, pa onda da se refundira. Univerzitet Crne Gore nije bio raspoložen da bar pozajmi taj novac, da to uradimo, pa da se onda ta sredstva refundiraju iz fonda EU. Tako su već uradile Albanija, Hrvatska, Italija, Grčka.. Samo nije Crna Gora.

Kazne?

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru je formiran predmet protiv mještanina Stoliva, zbog krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa. Počinilac bi mogao da bude kažnjen zatvorom od 6 mjeseci do čak 5 godina. Jer, sve zavisi i od dosta toga, da li ima dozvolu za ribolov, s obzirom da je “uhvaćen” sa harpunom. Pa, sve i da ima dozvolu sa harpunom ne smije među kupače…. Ako je sportski ribolovac dnevno može da izlovi samo do 5 kg ribe, a ova kornjača je bila znatno teža, osim toga, ključno, ubijena je kao zaštićena vrsta.

Preporuke:

Iz Institita daju i posebna upustva šta uraditi ukoliko dođemo u kontakt sa povrijeđenom kornjačom:
– kornjača se drži bočno za oklop, jer je tako najbezbjednije za čovjeka i najpogodnije za životinju.
– povrijeđenu životinju bi možda bilo bolje nekoliko dana držati na liječenju ili je pustiti na otvoreno more nego je pustiti u stresnu situaciju među kupače i plovila u zalivu.
Ponovo mole kupače i nautičare da smanje brzinu (u zalivu je maksimum 10 čvorova, u tjesnacima 6), i obrate pažnju na površinu mora, te da imaju na umu da morske kornjače nisu kućni ljubimci nego divlje životinje. Zato se uvijek savjetuje da se divljim životinjama, tj. morskim kornjačama, delfinima… ne približavamo, da ih ne dodirujemo, da ih ne hranimo ili uznemiravamo na bilo koji način.
U Institutu se nadaju da će Agencija za zaštitu životne sredine (uz sve ostale nadležne državne institucije, NVO sektor i pojedince), naći načina da bolje zaštiti ove i sve ostale ugrožene životinje.

9 Komentari

  1. Eh da sam kormjaca, pa ova veterinrka bi me zastitila od ove silne buke iz Lobelije,Piplsa, Dzardina, Bolivara koja nas maltretira neprestalno.Ovako nazalost nista nikoga nije briga za nase mentalno zdravlje na 120 dcb.




    9



    2
  2. Kakvi su ovo komentari…ljudi moji, imate li malo samilosti,Što su vam krive kornjače, što bi vi , pa borite se za sebe , one niti pričaju niti znaju što ih je snašlo i ne mogu da biraju ni planinu , ni grad ni državu …MORE je njihovo ne naše, a mi možemo đe oćemo ako nam ne valja, ili ćutite i sjedite tu đe ste!




    14



    2

Ostavite komentar

*

code