FOTO: MJEŠTANI SUTORINE – PUSTITE NAS DA ŽIVIMO U SVOJOJ DRŽAVI

FOTO: MJEŠTANI SUTORINE – PUSTITE NAS DA ŽIVIMO U SVOJOJ DRŽAVI

400
0
Podijeli

Dok se u BiH uzbunjuje javnost i parlament oko rezolucije o novom razgraničenju sa Crnom Gorom, pri čemu bi Sutorina trebalo da se oduzme Crnoj Gori i vrati BiH, mještani ovog područja prilično zbunjeni što su se našli u centru javnosti.

Posjećuju ih svakodnevno mediji iz obje države, a juče su vidjeli i geometre u Sutorinskom polju kako premjeravaju prostor i pri tom komentarišu: “Pa, ovo je više od Neuma”.
I zaista Sutorina obuhvata više naseljnih mjesta: Njivice, Solila, Šćepoševiće, Prijevor, Sitnicu, Vrbanj, Kruševice, Svrčuge… skoro 80 kvadratnih kilometara. Ali, niko od naših sagovornika ne može da zamisli da bi sjutra trebalo prekrajati granicu i dati BiH da dođe do našeg mora i graničnog kamena u Igalu. Taj kamen i danas, sa natpisom Ercegovina, na oba pisma, svjedoči da je nekada, prije Prvog svjetskog rata, on pripadao trebinjskom srezu. Međutim, od 1936. on sa cijelom Sutorinom i pravno i formalno je dio hercegnovskog sreza.
Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije je, naime, donio Uredbu IV broj 33372 od 25. rujna (septembra) 1936. godine kojom se opština Primorje izdvaja iz Trebinsjkog sreza i pripaja sreskoj ispostavi Herceg Novi kotorskog sreza. Ta je promjena izvršena rješenjem ministra unutrašnjih poslova br.673/3 od 12. decembra 1936. godine.
– Kamen treba da ostane spomenik i ništa više, jer priča o Sutorini je odavno završena. Poslije Drugog svjetskog rata formirane su granice republika i važe za sve. Priznala je administrativne kao državne granice i međunarodna zajednica. To pitanje pokreću sada oni što su rasturili već jednom našu zemlju. Ne mogu da shvatim da ni poslije 20 godina od rata na Dubrovnik da imamo granicu ka našim dobrim susjedima, Konavlima i Trebinju – priča rođeni Prijevoranin, Blago Radanović.
Sutorinsko polje je nekada hranilo cijeli Herceg Novi, danas je napušteno, isparcelisano. Srijećemo i Slobodana Ribara koji je izveo ovce na ispašu. Kaže da je 80-ih godina prošlog vijeka došao iz Bosne u Sutorinu, ali ne može da shvati da bi mogao opet da se u tu zemlju vrati.
Predsjednik MZ Prijevor, Stevan Vlaović kaže da otkako zna za sebe niko od žitelja nema dilemu, jer Sutorina je uvijek pripadala Boki i Crnoj Gori.
– Nema smisla pričati da Sutorinu treba vratiti BiH. Ljudi su navikli da pripadaju ovoj opštini i državi. Ne daj Bože da dođe do nekog sukoba zbog toga. Tačno je da je Sutorina neobrađena, ili ima ogroman potencijal i za seoski i za sportski turizam, uz poljoprivredu. Samo treba malo više raditi – kaže Vlaović.
I Miko Mračević, kao predsjednik MZ Sutorina zatečen je informacijama o mogućnosti da bi mogli osvanuti u drugoj državi, kao i stalnim interesovanjem medija.
– Svima sam rekao: rođen sam u Crnoj Gori, volio bih i da ovo sve ostane crnogorsko – kategoričan je Mračević.

Picerija i restoran


Nema komentara

Ostavite komentar

*

code