GARČEVIĆ: NATO BAZE NE MOGU BITI POSTAVLJENE U CRNOJ GORI BEZ NJENE...

GARČEVIĆ: NATO BAZE NE MOGU BITI POSTAVLJENE U CRNOJ GORI BEZ NJENE DOZVOLE

122
0
Podijeli
 

Mjesto Crne Gore treba da bude u NATO savezu iz pet razloga, a među njima je i onaj istorijski koji pokazuje da su se nakon Drugog svjeskog rata odnosi među evropskim državama koje su nekada ratovale međuosbno, toliko promijenili da je postignuto potpuno saglasje u izgradnji bezbjednosnog sistema i osiguran mir – kazao je na panel diskusiji u Herceg Novom o Nato–u, nacionalni koordinator Vesko Garčević.

On tvrdi da Crna Gora neće izgubiti ni zrnce integriteta države i onog po čemu smo prepoznatjivi članstvom u Nato-u. Pod okriljem tog saveza komotno se osjećaju velike zemlje, ali i one manje, poput Luksemburga, Danske, Slovačke, Češke, Islanda, kao i pravoslavne Grčka, Bugarska i Rumunija, podsjetio je Garčevć.
– Koliko god neki mislili da će članstvo u Nato značiti davanje novca i određena ulaganja, taj koncept je u poređenju sa svim alternativama jeftiniji, posebno sa konceptom neutralnosti zato što kada ste dio kolektivnog sistema bezbjednosti vi kao zemlja razvijate samo ono u čemu ćete moći da pružite usluge i drugim koji su zajedno sa vama.
U Boki Kotorskoj koja je bila mjesto mnogih vojnih objekata česta je dilema hoće li ulaskom Crne Gore u Alijansu ona postati odredište za NATO bazu. Garčević je odgovarajući na to najčešće pitanje i jednu od najvećih dilema kazao da postavljanje NATO baza na teritoriju jedne zemlje ne može da se desi ako ona ne da saglasnost.
– Najbolji primjer je da sadašnji generalni sekretar Nato-a, Stoltenberg dolazi iz Norveške, a ta zemlja nema NATO bazu na svojoj teritoriji, baš kao što je nemaju ni Hrvatska, Albanija, Slovenija, ali je zato imaju dvije neutralne zemlje Kipar, koji ima britanske baze i Malta koja ima italijanske vojnike – istako je Garčević ukazujući i na princip solidarnosti koji važi u Nato-u.
Trenutno Crna Gora učestvuje u 4 mirovne operacije od kojih je jedna ta koju vodi Nato u Avganistanu, a tri vodi EU (u Somaliji, Maliju i na Kipru).

Garčević je prokomentarisao i najnovija istraživanja koja pokazuju porast broja pristalica ulaska Crne Gore u Nato, ocjenjujući da će se taj broj i dalje povećavati, s obzirom da predstoje intezivniji dijalozi sa svim strukturama pristalica i protivnika članstva.
NATO se poistovjećuje, uglavnom, sa vojnom organizcijom koja garantuje mir, stabilnost, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, međutim, za Crnu Goru bi ulazak u Nato značio i podršku u očuvanju životne sredine i prirodnih resursa, ukazala je dr Gordana Rajević, odbornica DPS-a:
– NATO kroz svoju djelatnost ima veliki broj programa, a meni je najzanimljiviji program “Sigurnost kroz nauku”, koji okuplja 10.000 naučnika iz 28 zemalja članica i partnerskih zemalja. NATO podržava brojne projekte i u našoj zemlji, kao što je upravljanje vodama i procjenu seizmičkih rizika u okviru koga se već tri godine edukuju naši stručnjaci”, kazala je dr Rajović.
Panelista Milovan Bazdar iz Pokreta za promjene, odnosno Demokratskog fronta ima pozitivan stav prema članstvu Crne Gore u Nato alijansi zbog garancije bezbjednosti, zaštite suvereniteta države, pomoći u slučaju nepogoda i vanrednih situacija, kao i rasta investicija. No tu su i dodatni motivi, jer se NATO snažno zalaže za pravnu državu i demokratske vrijednosti. Po njemu je Balkan i dalje potencijano nestabilan, te bi bilo racionalno prikloniti se Alijansi kojoj pripada ubjedljiva većina balkanskih država.
– Tu nema mjesta za emocije niti bilo kakve kompromise. Stupanjem u NATO Crna Gora neće okrenuti leđa niti jednoj prijateljskoj državi niti će biti u obavezi da prihvati učešće u nekim eventualnim aktivnostima koje ne bi bile u skladu sa crnogorskim međunarodnim interesima i konvencijama UN-a – kazao je Baždar.
Dramski pisac Stevan Koprivica pokušao je da o NATO integracijama razmišlja iz vizure malog čovjeka lokalne sredine, koji ima velike dileme, s obzirom da je NATO posljednja sila koja je napala bivšu državu. Ali to treba prevazići i treba u 21. vijeku racionalno i pragmatično razmišljati:
– Koliki je rok trajanja netrpeljivosti, sukoba, nepodnošenja? Je li on vremenski limitiran? Šta da radimo sa Drugim svjetskim ratom i događajima dublje u istoriju? Došli bismo u situaciju da ni sa kim ne razgovramo ni da sarađujemo nego da živimo kao na pustim ostrvima – naglasio je Koprivica, uvjeren da kada kulturološka profilacija, ideologija, stvaralaštvo, pod okriljem NATO-a imaju izraženu slobodu. Ne može se govoriti o dominaciji bilo koje nacije, nego ljudima okupljenih istom pacifističkom idejom, koliko god to ispočetka zvučalo apsurdno. NATO može da omogući ovoj zemlji i sredini dostojanstven i slobodan život bez straha, smatra Koprivica.
Inače, otvarajući panel predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Andrija Radman kazao je da će lokalne samouprave imati koristi od Nato integracija, ne samo političke ili bezbjedonosne već i ekonomske koje će moći da osjete građani. Zato je važno i da laička javnost shvati važnost ulaska Crne Gore u Alijansu.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code