Hoće li Herceg Novi za nekoliko godina ostati bez palmi?

Hoće li Herceg Novi za nekoliko godina ostati bez palmi?

2527
16
Podijeli
 

palma-razglednicaEpidemija crvenog palming surlaša, poznatog i po nadimku “Oliver”, na Crnogorskom primorju poprimila je alarmantne razmjere. Veliki broj građana zabrinut je da će primorje ostati bez jednog od glavnih pejzažnih simbola – palmi. Jer, da bi se razvilo veliko stablo palme potrebno oko 30 godina. Do sada je zbog surlaša uništeno 109 palmi. Ipak, u Fitosanitarnoj upravi su optimisti, tim prije što su neke vrste palmi otporne na ovu vrstu zaraze.

Lokalna uprava Opštine Herceg Novi tek od sljedeće sedmice kreće sa ozbiljnijim akcijama spriječavanja širenja ove epidemije. Surlaš je na primorju uočen, po navodima Fitosanitarne uprave, još od 2012. godine, pa se postavlja pitanje: da li je nakon 4 godine čekanja invazija izmakla kontroli?

Načelnica Odsjeka za zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Tamara Popović kazala je Radiju Jadran da se crveni palmin surlaš prvi put u Crnoj Gori pojavio u oktobru 2012. godine na teritoriji Opštine Ulcinj, u hotelskom kompleksu “Lido”. Surlaš je prisutan u svim zemljama Mediterana, a porijeklo mu je Južna Azija, odakle je najprije stigao u Španiju, pa u Italiju i Tursku, nešto kasnije i u Albaniju i susjednu nam Hrvatsku.

– Način na koji je crveni surlaš dospio prvi put na teritoriju Crne Gore nije utvrđen. Jer,  upravo je prvi put pronađen na mjestu gdje su se nalazile isključivo palme, koje su po navodima vlasnika, posađene prije više od 20 godina – kazala je Popović.

Ona smatra da je najveći rizik od unošenja ovog štetnog organizma putem ilegalnog uvoza palmi. Međutim, surlaš pripada insektima letačima, pa postoji rizik da je u Crnu Goru ušao i putem leta. Popović je dodala da Fitosanitarna inspekcija nije utvrdila da je surlaš u Crnu Goru došao na palmama koje je uvezao Porto Montenegro.

Fitosanitarne mjere ne daju očekivane rezultate

palma rezanjeMinistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja utvrdilo je mjere koje se sprovode u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti bilja i u skladu sa Pravilnikom o fitosanitarnim mjerama za spriječavanje unošenja, širenja i suzbijanja Rhynchophorus ferrugineus-a, crvenog palminog surlaša, odnosno  Odlukom Evropske komisije o hitnim mjerama za sprječavanje i unošenje ovog štetnika. Međutim, mjere  nisu dale očekivane rezultate, ne samo u Crnoj Gori, već i u ostalim zemljama u regionu.

– Duž Crnogorskog primorja došlo je do širenja štetnog organizma, a jedan od razloga je što turistička sezona otežava sprovođenje fitosanitarnih mjera, koje se moraju sprovesti pravovremeno.  Takođe, na našem primorju postoji veliki broj objekata, kao što su hoteli i privatne kuće, koji su često napušteni, bez vlasnika, pa je nemoguće sprovesti fitosanitarne mjere – objašnjava Popović.

Svi vlasnici bilja, odnosno palmi, u obavezi su da sprovode propisane fitosanitarne mjere i snose troškove njihovog sprovođenja, što predstavlja još jednu od teškoća. Organi lokalne samouprave, koji održavaju palme na javinim gradskim površinama, takođe sa velikim teškoćama sprovode propisane mjere zbog nedovoljnih finansijskih sredstava.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja usvojilo je Akcioni plan za spriječavanje, suzbijanje i širenje crvenog surlaša palmi za period od 2012. do 2015. godine i objavilo ga na sajtu Ministarstva. Plan je u aprilu ove godine ažuriran, a mjere koje se od tada sprovode u skladu su sa ažuriranim Akcionim planom. U slučaju neizvršenja inspekcijskog rješenja, kako je kazala Popović, postoje i sankcije koje su propisane zakonom.

U zavisnosti od intenziteta invazije, palme se tretiraju tako da im se uklanjaju i uništavaju grane, ili se uništava čitavo stablo. Ako je meristem palme još uvijek zdrav, preporuka je da se obavi dendrohirurgija, odnosno uklanjanje djelova palmi do mjesta na kome nema simptoma napada. Ukoliko je intenzitet napada crvenog surlaša veliki, uništava se cijela palma. Situacja u zemljama u regionu slična je onoj u Crnoj Gori.

– Radi uspješnijeg sprovođenja Akcionog plana u okviru trining projekta imali smo saradnju sa ekspertom iz Italije, koji ima višegodišnje iskustvo u borbi sa ovim štetnim organizmom. A takođe saradnja na ekspertskom nivou postoji sa svim zemljama koje su ugrožene – kazala je Popović.

Teško otkriti surlaš u ranom stadijumu

palme-surlas-21116Najveći problem predstavlja pritajenost zaraze, jer je prve znake invazije gotovo nemoguće prepoznati. Palma može biti uništena bez vidiljivih spoljnih simptoma, pa još uvijek ne postoje konkretne i pouzdane metode za rano otkrivanje napada ovog štetnog organizma. Vidljivi simptomi, tipični za poodmaklu invaziju surlaša su deformisani listovi, koji izgledaju kao da su na pojedinim mjestima isječeni makazama, suvi listovi u sredini zelene krošnje, rupe pri osnovi palminih listova uz pojavu piljevine. Zatim prisustvo odraslih jedinki, larvi, kokuna i svih razvojih stadijuma surlaša na palmi, rast lisne rozete je nepravilnog oblika, stariji listovi su obješeni, a to je tzv. “simptom kišobrana”, kao i uvenuće i žutilo koje podsjeća na stanje uzrokovano sušom, prisustvo hodnika u deblu i slično.

Zaražene palme tretiraju se hemijskim sredstvima, u skladu sa Akcionim planom. Hemijsko tretiranje obavljaju registrovani pružaoci usloga. Građani ne bi smjeli preduzimati aktivnosti bez saglasnosti i naloga Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi, jer je upravo samoinicijativno tretiranje najpogodniji način da se štetočine prošire na druga stabla. Prema nalogu Fitosanitarne inspekcije do daljnjeg je zabranjeno orezivanje palmi, što na terenu kontroliše Služba komunalne policije.

Na privatnim posjedima vlasnici palmi u skladu sa Zakonom obavljaju vizuelne preglede radi otkrivanja pojave prisustva surlaša, ali su dužni da obavjeste lokalnu upravu ili Fitosanitarnu inspekciju o svim novim i neuobičajenom promjenama. Na javnim površinama organi lokalne samouprave sprovode propisane fitosanitarne mjere, a dužni su i da sarađuju sa Fitosanitarnom inspekcijom, da aktivno učestvuju u pružanju informacija lokalnom stanovništvu o štetama koje nanosi ovaj organzam, da putem medija promovišu preventivne fitosanitarne mjere, da odrede lokaciju zakopavanja biljnog materijala za koje je naređena mjera uništavanja i izvještavaju Fitosanitarnu upravu o sumnjama na prisustvo štetnog organizma i novim nalazima.

– Na sajtu Uprave, kao i na sajtu Inženjerske komore postoji spisak osjetljivih vrsta palmi koje su podložne napadu ovog štetnog organizma, tako da ne postoji bojazan da će Crnogorsko primorje ostati bez palmi. Svakako, neke od ovih vrsta palmi su osjetljivije od drugih, a neke su i potpuno otporne – optimistična je Tamara Popović.

Ona je kazala i da se u Fitosanitarnoij upravi vodi evidencija o uništenim palmama. U periodu od 2012. godine, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze ove vrste, do oktobra ove godine uništeno je 109 napadnutih palmi.

 

16 Komentari

  1. ko je nadlezan za plaze na potezu od kumbora do bijele ? tu ima ogroman broj palmi i niko ih ne tretira niti je koga briga . bitno je da su se sprzila tri cetri miliona na prijestonicu kulture . za te pare mogli su tretirati sve palme u gradu 5 puta godisnje ali tu se nebi moglo nista usparati u dzep.

    10+
  2. Potpuno odsustvo stručnih i kompetentnih ljudi,odlikuje i ovaj proces!! Iluzorno bi i bilo očekivati,da nakon ovoliko ‘stručnjaka’ (kojima je jedina kvalifikacija iskaznica o političkoj pripadnosti) negativne selekcije na svim nivoima, opšte prihvaćene teorije o sveznalicama itd,neko ,nešto efikasno,i na struci naslonjeno,primjeni po pitanju,recimo,borbe protiv ‘surlaša’! Bitne razlike nema između lokalnog i državnog nivoa (osim u dosegu tj težini posledica za građane-podanike!) neznalice su svuda,i jedan od načina kako se brane je i taj da pametnim,vrijednim i stručnim,ne daju blizu! (Slično surlašu!) A građanima Novog preporuka da samo pogledaju sredstva (posebno dizalicu!) kojima se, neuki i tehn.neopremljeni radnici šalju na 15 i više metara,kako bi tretirali palme!! I ne samo pejzaž,tradicija,okougodnost,trade mark grada…nego i matematika tj ekonomija- svaka od ovih palmi košta od par, pa do nekoliko desetina hiljada eura,a ugroženo ih je na hiljade,pa množite! Nikako ne mislim da su ljudi koji se bave ovom materijom kompetentni za borbu protiv ove pošasti. Nažalost,ovo je utisak i za puno,puno drugih oblasti!

    16+
  3. Ostali smo i ostajemo bez najvećih firmi u gradu od kojih je živjela većina stanovnika Herceg Novog od Bijele do Igala. Od palmi nismo imali direktnu korist ali su uljepšale grad i dale mu pečat, i kao što nismo spriječili uništavanje velikih firmi tako isto ne možemo spriječiti dalje uništavanje grada, pa ni palmi.

    13+
  4. Izgleda da će Novi za nekoliko godina ostati i bez ljudi jer su svi ili otišli odavde ili idu, ostali su samo vikendaši i penzioneri..

    19+

Ostavite komentar

*

code