Izložba meda i edukativno predavanje u Baošićima

Izložba meda i edukativno predavanje u Baošićima

1054
0
Podijeli
 

izlozba-meda-baosici-100916Udruženje pčelara Herceg Novi organizuje sjutra izložbu meda iz svih krajeva Crne Gore ispred zgrade Mjesne zajednice u Baošićima, od 11.30 h.

Očekuje se dolazak 15 izlagača sa teritorije Crne Gore, ali akcenat izložbe je prevashodno edukativni, kaže za Radio Jadran predsjednik Udruženja, Mirko Matković:

„Od nedavno sam predsjednik udruženja, i ono što sam odmah primijetio je da ljudi veoma robuju starim navikama  i sporo prisvajaju nova znanja. Želja mi je bila da okupim pčelare iz svih crnogorskih udruženja, kojih je 30 na teritoriji naše zemlje, i da uz autoritativnog predavača kakav je dipl. ing Ferid Velagić, zajedno naučimo nešto novo, jer pčelarstvo može da se ozbiljno bavi jedino onaj ko zaista voli pčelarstvo“, priča Matković.

Nažalost, zbog veoma loše medne godine na cijelom Balkanu, na izložbi će biti „samo“ petnaestak izlagača, dodaje Matković:

„Razlog lošoj godini su naravno loši vremenski uslovi. Previše je kiše bilo u maju, mjesecu koji je odlučujući za pčelarstvo. Jer kiša je spriječila biljke da mede. Jedan od pokazatelja ili predznaka za lošu godinu je i drvo klen, a to najbolje znaju iskusni pčelari. Tako su nam pričali taman negdje u tom periodu – čim klen zamedi, kao ove godine, to je znak da će godina biti slaba, „nerodna““, navodi Matković.

Ipak, crnogorski med uspješno konkuriše na regionalnom, balkanskom ili čak evropskom tržištu i važi za jedan od najkvalitetnijih, jer teritorija Crne Gore obiluje kvalitetnom i raznovrsnom florom, tako da med ne može biti loš, pojašnjava dalje Matković:

„Ono što našem medu daje vrijednost je činjenica da je on poliflorni, proizveden od više vrsta biljaka, jer mi ne obilujemo posebno nekom biljnom kulturom po kojoj bi nazvali med. Stoga se onaj recimo sa sjevernih krajeva može definisati samo kao livadski na primjer. Međutim, najbolji je med iz priobalja, jer pčele imaju mogućnost da uzimaju nektar sa 0 mnv, sa privatnih posjeda, preko 300 mnv do 800 mnv i tako se ukusi miješaju. Mi imamo kvalitetan med i sa većih nadmorskih visina, kao što je recimo četinarski, koji preovladava, mada je on mnogima „jak“ za konzumaciju, no svakako ne manje vrijedan“, priča Matković.

Bilo kao hobi ili profesija, pčelarstvo je najnerentabilnija grana privrede, i ako u maju zakiši, pčelari su na granici rentabilnosti. Sem toga, u Crnoj Gori se prema riječima Matkovića, proizvodi mnogo manje meda nego što je potrebno za naše tržište, pa se stoga med uvozi. A razliku između domaćeg i uvoznog meda, laik će teško, skoro nikako primijetiti:

„To mogu jedino dobro iskusni pčelari, i to po nekim starim metodama koje se više i ne primjenjuju praktično, ali većina kupaca oslanja se najviše, zbog kvaliteta, na onu opšteprihvaćenu – kad se tegla okrene neopačke, ukoliko se formira mjehur, znak je da je med kvalitetan“, poručuje Matković.

On je na kraju pohvalio aktivnosti Ministartsva poljoprivrede i ruralnog razvoja na poboljšanju uslova za pčelarstvo u Crnoj Gori, a kao kapitalan ulog svakako je otvaranje Kuće meda u Danilovgradu. Kao jedna od pogodnosti, koja je pčelarima uveliko „skratila muke“ je savremena mašina za preradu domaćeg voska.

 

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code