JAVNA RASPRAVA O ODLUCI O ZELENILU: SUNCE I MORE NE MOŽE NIKO...

JAVNA RASPRAVA O ODLUCI O ZELENILU: SUNCE I MORE NE MOŽE NIKO DA NAM UZME, A ZELENILO SMO ODUZIMALI SAMI SEBI

35
0
Podijeli
 

Novom, devetom Odlukom od II svjetskog rata, o posebnoj zaštiti i unapređenju zelenih površina, Herceg Novi se vraća zelenilu, nekada simbolu grada.

Sve zelene površine na teritoriji opštine imaće status prirodnog i kulturnog dobra, koje je pod zaštitom inspekcijskih organa bez obzira da li su u svojini pravnih ili fizičkih lica – čulo se na centralnoj javnoj raspravi.
Herceg Novi je dugo slovio kao grad sunca mora i zelenila. Sunce i more ne može niko da nam uzme a zelenilo smo očigledno oduzimali sami sebi i zelenilo se pomalo ali efikasno evakuiše iz Herceg Novog, ustupa mjesto betonu, asfaltu, i svakodnevnoj nebrizi o našoj okolini – upozorio je sekretar za prostorno planiranje, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine, Mladen Kadić.
On je obrazalžio da je odluku pripremio Sekretarijat u skladu sa programskim opredjeljenjima nove vlasti u Herceg Novom. Poseban udio u njenoj izradi su dali ing. Danijela Vlaović, rukovodilac odjeljenja za zaštitu životne sredine u Sekretarijatu, ing. Sofija Jokić, kao pridružena članica ing horticulture, Milica Berberović.
– Herceg Novi se pored svih naših ideja, trendova, uključenja u daljnji razvoj kandiduje ovom Odlukom izuzetnom brigom o zaštiti životne sredine. To će biti i jedna od osnovnih tema izrade prostorno planske dokumentacije i maker u sljedećih 15-20 godina – istakao je Kadić

SOFIJA JOKIĆ: ZELENILO DA OPET BUDE BREND GRADA
Herceg Novi ima veliki floristički potencijal, prije svega ima preko 1000 vrsta zasađenih na zelenim površinama, od čega i do 80% egzotičnih vrsta, koje su se u potpunosti “odomaćile” na ovim prostorima. Pored biljnog fonda, cilj nove Odluke je očuvanje kulturnog predjela grada koji se zasniva na mediteranskoj vrtnoj arhitekturi sa karakterističnim pižulima, odrinama, pilima i pitarima…
– Ova Odluka je samo jedan od koraka u ostvarenju našeg cilja, da se zelenilo proglasi brendom grada. Herceg Novi kao „grad cvijeća i zelenila” u proteklim decenijama, pretrpio je velike izmjene u prostoru i postepeni gubitak zelenih površina i samog zelenila. Želimo da očuvamo ambijentalna, istorijska, kulturna i pejzažna obelježja Herceg Novog, da propišemo odgovarajuću zaštitu i odredimo kategorije zelenih površina, odredimo način održavanja postojećeg biljnog fonda u opštini i šumskih ekosistema, da očuvamo prirodne predjele i predjele kulturne baštine, zaštitimo ekološki značajne biljne lokalitete, kao i pojedinačna kapitalna primjeraka stabala, kao što je i primjerak eukaliptusa u parku ispod Titove vile u Igalu, a i sam kompleks – istakla je na prezentaciji ing. Sofija Jokić.
Prilikom izrade ove Odluke, korišćena je stara o održavanju i proširenju zelenih površina na teritoriji Opštine Herceg Novi, Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti životne sredine, Evropske konvencije o predjelima i drugi Pravilnici iz ove oblasti koje propisuje nadležno Ministarstvo.
Sekretarijat je, Nacrt Odluke objavio na sajtu opštine Herceg Novi, a javna rasprava je trajala 15 dana. Da bismo mogli sagledati sadašnje stanje, ali i projektovati buduća konceptualna rješenja razvoja zelenih površina, prvi korak je izrada katastra zelenila i zelenih površina, što svakako predstavlja jednu od polaznih osnova.
Izrada katastra koji je neophodan za sve dalje aktivnosti na zelenim površinama treba da se uradi u roku od dvije godine. Katastar bi trebalo da obuhvati i privatne površine, makar one najznačajnije, koje su svojim florističkim sastavom veoma značajne u sistemu zelenih površina grada.
Konceptualan način razvoja sistema zelenih površina detaljno će biti razrađen u okviru Strategije razvoja zelenih površina sa akcionim planom od 2015. do 2020. godine. Većinu planiranih aktivnosti neophodno je uraditi u roku od 12 mjeseci, a to podrazumjeva i donošenje pravilnika kojim će se uvesti određeni standardi i normativi u oblasti pejzažne arhitekture.

MILICA BERBEROVIĆ: KAKO JE HERCEG NOVI NJEGOVAO KULT ZELENILA?
Na poznatu tradiciju uređivanja i oplemenjivanja prostora, koju su prenosili naraštaji, kao i na pomorce i trgovce, koji su sa putovanja donosili različito egzotično bilje, kao uspomene na daleke zemlje, ili možda sopstveni statusni simbol, podsjetila je ing hortikulture Milica Berberović. Danas ne možemo zamisliti sliku grada bez palmi, bez mimoza, a agave su se u tolikoj mjeri prilagodile da se razmnožavaju i razvijaju potpuno sponatno. To možemo vidjeti na Mamuli i Kobili.
– I gradske vlasti su shvatile da uređeni grad privlači turiste i tokom cijelog prošlog vijeka su se trudile da grad uljepšaju. Donoseći odluke o očuvanju zelenila i zelenog fonda o uređenju grada, formirajući fondove za turizam, savjete za zaštitu prirode. Tako su se formirala društva za poljepšanje u svakom mjestiu, pa smo imali Društva za poljepšanje Tamaris, Savina, Bijela- Pijavica. Posadili su tamarise duž obale u Igalu, sadnice borova i palmi duž ulica. Čini se da je svaki slobodan kutak bio zasađen. Mnogi ugledni građani su se angažovali na uređenju grada tako da se danas na ulicama na najneobičnijim mjestima mogu naći stogodišnje palme, bogumile koje rastu iz asfalta i kamena, drvoredi magnolija i hrastova, narandže duž ulica, eukaliptusi… -podsjetila je Berberovićka.
Početak razvoja grada i ozelenjavanja vezuje se za izgradnju Hotela Boka. Te daleke 1908.godine jedna grupa bogatih građana Herceg Novog je odlučila da svojim sredstvima izgradi hotel.
– Ono što je najviše privlačilo brojne i bogate turiste je bio prekrasan park zasnovan kada je građen hotel, po ugledu na tadašnje mondenske hotele u Francuskoj i Italiji. Najveće zasluge za uređenje parka pripisuju se Mirku Komnenoviću, gradonačelnku Herceg Novog. Najstariji zapis koji sam pronašla je iz 1935. “Botanički vrt u Novom” i piše se o parku kao o najljepšem parku na Jadranu. Park je postao uzor po kome su sadili mnogi drugi u okruženju, uzor po kome su se gradile vile, izletišta. Park Boke je ostao kao velika dragocjenost našeg kraja. I danas u njemu imamo neke jako rijetke vrste biljaka, kamelija od 6 m visine, dva manja stabla mirišljave biljke iz porodice maslina i nigdje ih drugo nema u Herceg Novom – vratila nas je u prošlost Berberovićka.
Odlukom o uređenju grada iz 1961. ( predsjednik Petar Ćurić) bilo je definisano da se ograde oko imanja mogu podizati samo od zelenila i to do jedan metar visine. Fondovi za turizam su tih 60-ih godina izdvajali sredstva za ozelenjavanje ne samo javnih površina već su se nabavljale sadnice koje su besplatno djeljene stanovnicima koji su to željeli. Posebno su tada bile interesantne mimoze.
– Uporedo sa uređenjem grada tekle su i nekakve odluke koje su se odnosile na zaštitu zelenila i zelenih površina a prva je nastala 1955- godine. Prvi zakon o zaštiti prirode je nastao 1961. godine. Svaka od ovih odluka imala je interesantna rješenja i svaka je štitila zelenilo na svoj način kao odgovor na izazove urbanizacije i svaka je imala namjeru da zaštiti ono što su stvarale generacije, a posebno ono po čemu je Novi bio prepoznatljiv. Ovo bi sada bila deveta odluka od Drugog svjetskog rata. Odlukom iz 1986. Bilo je zabranjeno odnošenje agava sa ostrva Mamula bez posebnog odobrenja nadležnih organa. U ovoj odluci se prvi put pominje stvaranje katastra zelenih površina mada do danas taj katastar nije urađen a mnogi problemi koji su se javljali tokom godina mogli su biti izbjegnuti.
Savjet za zaštitu prirode formiran je 60-tih godina prošlog vijeka i njihovom zaslugom park Boka je bio proglašen kao zaštićena površina -hortikulturni objekat. Takođe je tada kompleks zelenih površina između tvrđava Forte mare i Citadela zaštićen zakonom republičkog zavoda za zaštitu prirode. Bašta Zavičajnog muzeja, koja je bila poznati botanički vrt, kao i park Đurkovića u Bijeloj takođe su bili zaštićeni, ali ta rješenja Berberovićka nije pronašla.
– Tadašnji Savjet je imao namjeru da zaštiti mnoga područja kao što su Đurđevo brdo u Igalu gdje se sada nalazi Titova vila, šuma pinije u orlovini u srbini, park spalatin kod nekadašnjeg Dječijeg dispanzera itd međutim sve to do danas nije zaštićeno i mi sada treba da bar nešto zaštitimo, mada mislim da Orlovinu više ne možemo.
Uređivali su se i đardini tako da za današnji izgled Herceg Novog možemo zahvaliti nastojanjima generacija naših predaka da ovaj grad učine privlačnim. Svo ovo zelenilo u najvećem dijelu se zasniva na njihovom trudu i radu. Na žalost, njihova nastojanja će teško odoljevati potebama za razvojem grada i mnogobrojnim pristiscima tako da se sada ukazuje potreba za izradom katastra i to hitna, koji bi obuhvatio sve kategorije zelenih površina popis svih biljnih vrsta sa naglaskom na rijetke i egzotične vrste. Ovaj katastar bi imao za cilj i da posluži za dalji razvoj infrastrukture i izgradnje objekata, kazala je Milica Berberović.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code