Josip Silov: Tradicija karnevala, od grčke mitologije do venecijanskog uticaja

Josip Silov: Tradicija karnevala, od grčke mitologije do venecijanskog uticaja

0
Podijeli

Nije lako definisati odakle potiču danas karnevali u Evropi. Jer, tradicija seže u davna, paganska vremena. Čovjek je kao svjesno biće oduvijek imao potrebu da se zaštiti u vrijeme zime, a tada je mitološki vrijeme bilo vezano za sile zla, ali i dozivanje proljeća, kada se sadi i sije, kada se priroda ponovo rađa. Ljudi su se tada oblačili u ružne maske i prinosli žrtve bogovima, što su stari paganski običaji.

Karnevali u Evropi po jednoj teoriji potiču iz grčke mitologije, odakle etimilogija od riječi “karnevalis”, što znači u bukvalnom prevodu “meso vani”, kazao je gostujući na Radiju Jadran potpredsjednik internacionalnog borda FECC, Josip Silov.

Picerija i restoran

– Kad završi karneval, odnosno prinošenje žrtve bogovima, 40 dana se ne konzumira meso i ljudi žive u postu, da bi se zahvalili tim bogovima, koji će donijeti proljeće i otjerati zimu. Vrlo često ti su običaji vezani za zvona i stočarske i ratarske krajeve, zbog čega ljudi nose kože i na glavama čudne formacije od rogova. To su takozvani zvončari – objašnjava on.

Tradicija jugostočne Evrope bazirana je na grčkoj mitologiji, odnosno tom prinošenju žrtava bogovima i molitvama za lijepo vrijeme. Razvijeni pokreti zvončara prisutni su u Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj. Odatle je i grupa Halubajskih zvončara koji su bili gosti 49. Praznika mimoze. Oni su registrovani kod UNESCO-a kao nematerijalno kulturno blago.

– To je tradicija na koju se nastvaljaju generacije i generacije. Ta koža i rogovi prenose se sa koljena na koljeno, kao što su se prenosile priče i mitologija. Poštuju je u Austirji, jednom dijelu Njemačke i u drugim zemljama – navodi Silov.

U Mediternaskim zemljama maškare se rugaju gazdama

Po drugoj teoriji, koja kreće sa Mediterana, karnevali su vezani za bufo operu i italijansku i venecijansku tradiciju, po kojoj se izrađuju lijepe i kvalitetne maske. Na Mediteranu je primjetan uticaj Venecije, nekada veoma bogate države, koja je proširila svoju kulturu pozorišta, a time i harlekina, balskih haljina, baroknih kostima…

– Kako su nastale maškare na Mediteranu je posebna priča. Nastale su tako što su robovi i sluge koristili priliku da jedanput godišnje, a to su im dozvoljavali plemstvo i gospodari, narugaju na račun svojih prinčeva. Tako je seljak postajao princ, oko sebe je imao svitu, kopirao je gazdu i rugao mu se – priča Silov.

Odatle u narodnom običaju i postoji izrugivanje gazdama, danas se to radi sa političarima, a odvijek su predmet poruge bili crkva i sveštenstvo, koje je u tim vremenima bilo u kategoriji vlastele, odnosno bogati debeli popovi koji žive na račun jadnog seljaka.

– Mi ovdje na Mediteranu imamo upravo taj dio priče jako dobro razvijen. Tu su Kotor i Budva, koji imaju urbane karnevale, a koji ne njeguju tradiciju vezanu za paganske običaje. To su sve karnevali ljepih maski, kvalitetnih kostima i jednog dijela pokazivanja sebe, odnosno statusa bogatstva – kazao je on.

Uskoro i karneval u Tivtu

Silov je karneval u Herceg Novom ocjenio kao proevropski, odnosno karneval mediteranskog miljea, jer je na moru i vezan je za Praznik mimoze, odnosno cvijeta. On je otkrio i da će Opština Tivat uskoro dobiti svoj karneval, pa će tako čak 4 opštine – Budva, Tivat, Kotor i Herceg Novi imati svoje karnevale, što je svakako za pohvalu za jednu malu mediterasnku zemlju.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code