Kako spasiti palme: Adana u Turskoj primjer uspješne borbe protiv surlaša

Kako spasiti palme: Adana u Turskoj primjer uspješne borbe protiv surlaša

1360
13
Podijeli

Nastavljamo našu rubriku posvećenu nezapamćenoj epidemiji crvenog palminog surlaša od koga strada sve više prirodnog spomeničkog fonda na našem primorju.

Foto: SkyscraperCity

Tretiranjem pesticidima i dendrohirurgija, jasno je, nije dala željene efekte, jer je tokom ljetnje sezone ogroman broj palmi počeo da pokazuje znake poodmakle zaraze, a veliki broj je i nepovratno uništen.

Picerija i restoran

Treba mijenjati sadašnju strategiju u tretiranju palmi, ili je primjenjivati s puno više odgovornosti u Opštinama. Kako bi unaprijedili načine borbe za očuvanje kanarskih datula trebalo bi da iskoristimo iskustva zemalja koje su duže od nas izložene zarazi. Odličan primjer je Turska, odnosno grad Adana, koji se nalazi u Anadoliji, gdje su prvi simptomi zaraze crvenom palminim surlašem primjećeni još 2007. godine.

Između 2007. i 2010. godine u Adani je, planski i kontrolisano, sprovedeno preventivno i ljekovito tretiranje hemijskim insekticidima, kao i postavljanje velikog broja feromonskih klopki, a kasnije je uključena i prirodna infestacija entomopatogenim nematodama.

Kod njih je borba protiv ovog štetočine započela monitoringom, koji je sproveden pomoću feromonskih klopki u kojima nije bilo pesticida ni mamaca, već samo mješavima foromona muške jedinke.

Da bi utvrdili procenat odraslih koji su uhvaćeni u klopkama, mjesta hvatanja klasifikovana su u 3 nivoa, prema procentima uništenih palmi za svako područje: visoko infestirana područja, gdje je preko 80% stabala uništeno, djelimično infestirana područja, gdje je uništeno 10-15% stabala i neinfestirana područja, gdje od početka kontaminacije nisu zabilježena uništena stabla. Nivoi zaraze na mjestima hvatanja određeni su pomoću nivoa štete koju je nanio surlaš, odnosno broju uništenih kanarskih datula za dato područje.

Uklonjene su sve uništene palme u infestiranim područijima u periodu od 2008. do 2009. godine. Od početka su sve grane zaraženih palmi orezivane i hemijski tretirane. Vrhovi stabala umotavani su u polietilsku plastičnu foliju, kako bi se spriječio mogući bijeg i preživljavanje odraslih jedinki.

Orezane grane su pažljivo prenošene do područja gdje su kidane na komade dužine oko 1 metra, a nakon toga tretirane rastvorom kerozina i alfaciperremtrina EC 100 g /l prije zakopavanja u zemlju.

Različite kontrolne strategije koje se sprovode protiv crvenog palminog surlaša primjenjene su u Adani. Insekticidi su primjenjivani kako za liječenje, tako i za prevenciju. U tretmanima liječenja, prije metode direktnog ubrizgavanja, stare grane djelimino infestiranih stabala prskane su su imidaklopridom SC 300 ili mješavinom koju čine imidakloprid, betacifutrin i voda.

Liječenje zaraženih stabala obuhvatilo je injektiranje imidakloprida SL 200 kroz ovore na stablu načinjene bušilicom na nekoliko mjesta ispod inficirane krune. U svaki otvor injektirana je doza od 40ml čistog imidakloprida SL 200, a zatim su otvori zatvarani pastom za kalemljenje.

Kada je utvrđeno da ovaj tretman nema dovoljno dobro dejstvo, prešlo se na ubrizgavanje imidakloprida SC 350, kroz zemljište, odnosno korjen, koji se primjenjivao 2 do 3 mjeseca. Ovaj tretman se primjenjuje i na djelimično infestirane palme.

Ovim metodama lokalna uprava Adane tretirala je oko 3000 stabala kanarske datule. Injektiranjem palme su tretirane u periodu dva puta u oktobru i januaru 2008.-2009. godine, dok su tretmani ubrizgavanja rastvora kroz korjen primjenjivani od 2008. do 2010. godine, kada su u periodu od maja do oktobra prskana imidaklopridom SC 350 kako bi se spriječile aktivnosti odraslih jedinki.

Kako je liječenje priordnim putem najbolje za palmu i prorodnu sredinu, u Adani su primjenili napad na surlaša njegovim prirodnim neprijateljem – entomopatogenom nematodom. Mjesečne stope mortaliteta surlaša usljed napada nematodama na larve kretale su se od 62 do 92% u 2008. godini. Nematode su prouzrokovale značajnu stopu smrtnosti u periodu 2008-2009. godine. Najveća stopa smrtnosti muških jedinki bila je 5% u februaru 2008. godine, dok je smrtnost ženki varirala od 1 do 3% na mjesečnom nivou.

Značajna redukcija broja zarobljenih surlaša zabilježena je 2009. godine, a nastavljena je i sljedeće. Oko 70% uhvaćenih jedinki bile su ženke. Sezonska smrtnost koju su na populaciju surlaša u tom periodu prouzrokovale nematode bila je 50%, a čak 85% smrtnosti pupa. U Adani od 2010. godine nije zabilježena ni jedna nova zaražena palma.

Informacije prikupljene na sajtu www.researchgate.net/, u članku pod originalnim naslovom “Current status of the red palm weevil in Canary Island date palms in Adana”

13 Komentari

  1. Mislite li da zaposleni genijalci u nasoj opstini mogu da sprovedu taj turski sistem borbe protiv surlasa? Taj zadatak bi dali nekom sa mega diplomom koji je ubacen da sjedi u opstinu, mislite da taj ima sposobnosti da organizuje sve te procedure oko dugorocne odbrane palmi?




    1



    0
  2. Jadni radnici gradskog zelenila se potrovase prskajuci i kidajuci a nigdje pomaka vlasti pokrenite se malo posvetite malo vremena i nasim palmama nisu one puno stare po 100g i vise




    3



    0
  3. Po primorskim opstina su uglavnom na vlasti oni koji poticu tamo dje prirodno stanste Bukve tako da nisu tradicionalno i emotivno veznani za Palme.




    10



    0
  4. Svaka cast za clanak, ali bojim se da cemo palme kroz 7,8 godina gledati samo na slikama :(. Prije setam Igalom i skoro polovina na potezu La bamba- Ilijada je vidljivo zarazeno! Na Vasem portalu se samo prepucavaju, krive Demokrate, kriv Dps… Kakav narod, takva vlast. Kada pogledam koliko je taj Turski grad ulozio da odbrani svoje palme i ne pricam samo o finansijama, vidis koliko su oni ispred nas, jedni Turci.. Zao mi je sto ste moja, a ne djeca nekih mojih neprijatelja!




    4



    1
  5. Demokratama nije bilo tesko 3 puta obic porodice kad su prosili glasove, sad kad je u pitanju javno dobro, pegla im se cimat. E moji demagozi, djela su jedino sto se racuna, dzaba vam suplha pricha.




    15



    1
  6. Koliko je dato za box meč na trgu,moglo se orezati sve zaražene palme i krenuti sa tretmanima na ostalim palmama.Narod bi pamtio po nečim dobrim,a ne po dvije diplome zahvalnice demokratama od boxing saveza.
    .No,,gluvom pričati…




    22



    0
  7. Kakva neozbiljnost i nerad,dok oni budu gledali kako se ko borio sa surlašem sve će palme nestati. Sutra će napisati kako se bore u Tunisu,prekosutra u Izraelu, a ne rade ništa po tom pitanju, po mnogim drugim




    13



    2
    • Pobrko si loncice Boro. Novina nije isto sto i opstina. Dobro je da novina pokaze da postoji resenje, jer se onda ne moze opstina izvlacit na izgovor da se nista tu ne moze uradit. Dakle moze se, ovaj primjer iznad pokazuje prezizno i kako, i pribluzno isto palmi ima. Dakle moze se i dalje samo treba da se hoce




      13



      1
  8. Vazan detalj ste izostavili, u tom gradu 2007 je zarazeno oko 400 palmi, da bi do 2009borbom bilo svedeno na 6-7. Takodje, vazno je i da su svr palme bile tretirane na svim povrsinama i da je nastavljeno da se tretiraju preventivno i poslije tih odlicnih rezultata.Ovi nasi introverti sto ne vole da obavjestavaju javnost o tome sta rade, traze 500 eura da urade drenogirurgiju na privatnom posjedu. Trebali bi da to rade besplatno, jerpropale palme se ne mogu gledati selektivno niti se zaraza moze tako tretirati. One uticu na izgled citavog grada, a i valjda su zato i zakonom zasticene?




    27



    0

Ostavite komentar

*

code