Kako spasiti palme: Feromonske klopke za surlaša

Kako spasiti palme: Feromonske klopke za surlaša

556
3
Podijeli

Najezda crvenog palminog surlaša nije zastupljena samo u zemljama Mediterana. Njegovo širenje prozurokovalo je katastrofalne posljedice po palmina stabla i krošnje u velikom broju azijskih zemalja, poput Kine, Japana, Kambodže, Laosa, Filipina, Singapura. Nisu imune ni afričke zemlje, gdje je ugrožena i proizvodnja urmi, na kojoj se zasniva dobar dio privrede nekih zemalja ovog kontinenta. Pored toga, ugrožene su i zemlje Blikog Istoka, zatim Australija, Papua Nova Gvineja, ali i američka savezna država Kalifornija.

Ženke crvenog plamninog surlaša polažu jaja u srce palme. A mogu položiti i do 350. Larve koje se hrane unutrašnjim dijelom stabla uzrokuju propadanje palme i njeno odumiranje. Životni ciklus surlaša počinje u jajetu, koje traje oko 7 dana, da bi prešlo u oblik larve, čiji je ciklus dug između 4 i 6 sedmica, nakon čega se formira takozvana pupa, koja nakon 3 sedmice postaje odrasla jedinka.

Jedan od načina redukcije populacije crvenog palminig surlaša je ciljano uklanjanje ženki ove štetočine, koje se postiže postavljanjem feromonskih klopki. U Kaliforniji se ovakvim zamkama bore uglavnom protiv ženki, koje su u stanju da za dan prelete i do 1km razdaljine. Feromonska klopka presreće širenje surlaša i značajno smanjuje infestaciju.

Klopke se postavljaju na zemlji, ne na stablu, najčešće u hladovini, kako bi se tečnost u njima što duže održala. U feromosnku klopku se ubacuju feromoni, biopesticidi, kao i kombinovan rastvor hrane i pesticida. Otvor na njoj mora biti dovoljno velik da jednika može slobodno ući. Feromonske klopke ne mogu iskorjeniti najezdu, ali mogu smanjiti broj ženki.

Feromonske klopke se ne koriste samo za suzbijanje širenja surlaša, već i za monitoring njegovog djelovanja, odnosno utvrđivanje njegovog prisustva.

Akcioni plan borbe protiv crvenog palminog surlaša, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore uzima u obzir ovaj način djelovanja.

– Postavljenje klopki se obavlja u blizini palmi, a preporučena udaljenost je oko 20m od palme koja pokazuje simptome napada.  Broj klopki zavisi od broja palmi i njihovog rasporeda na terenu. Pregledi klopki se vrši u intervalima od 10 do 15 dana. Feromonske klopke postavlja ovlašćeno lice. Feromoni koji se koriste za praćenje su gregacijski, odnosno privlače jedinke oba pola. Postavljene klopke kontroliše i očitava fitosanitarna inspekcija o čemu obavještava Upravu. Obavještenje sadrži podatke o broju postavljenih klopki, lokacijama i rezultatima pregleda klopki – navodi se u Akcionom planu.

U Akcionom planu, međutim, navodi se i činjenica da u Crnoj Gori ne postoje u prodaji feromonske klopke, niti hemijska sredstva koja se u njih stavljaju, pa je taj način djelovanja za sada nemoguće primjeniti kod nas.

Većina svjetskih naučnika koji su se angažovali u borbi protiv najezde crvenog palminog surlaša saglasni da je rano otkrivanje njegovog prisustva najbolji način borbe, kao i da je nebriga najveći problem.

3 Komentari

  1. Iz jedne naucne novine na internetu sam saznao da palmini surlasi sa nevjerovatne udaljenosti od DVADESET KILOMETARA mogu da namirisu sok palme koji istice iz rezova prilikom kidanja grana palmine krosnje! Onda bi bilo logicno da se zabrani kidanje grana palme u periodu toplog dijela godine i za te radove odredi zimski period kada surlasi ne lete. Mozda bi bilo dobro da se predje na sadjenje drugih vrsta palmi koje surlas ne napada. Imam u vrtu u Herceg Novom nekoliko vitkih palmi sa lepezastim manjim granama. Imam utisak, a i nadam se, da te palme ne otvaraju surlasima apetit… Vec prije nekoliko decenija sam uocio folklorno sujevjerje u HN da palme donose nesrecu kuci kraj koje rastu!? To vjerovatno datira iz biblijskog predanja da su Isusu Hristu u znak pozdrava mahali granama palme kada je ujahao u Jerusalim. Koji dan nakon toga razapet je na krst. Vjerujem da bi se mnogi u Herceg Novom obradovali kada bi palme izumrle. Sujevjerje je cudo jedno veliko. Pozdrav iz Minhena




    1



    1
  2. I na primjeru ovih palmi opet se jasno vidi sav taj mentalitet nemara i nebrige nas kao pojedinca, lokalne zajednice i nadležnih organa. Taj ukorjenjeni stav da će to uraditi neko drugi ili će se riješiti samo od sebe, ovaj je, nekad prelijepi grad i dovelo u ovakav bezizlazni ćorsokak. Ideja da je nametnika sredila hladnoća i da nema potrebe dalje bavit se tim je prava slika stručnosti ljudi koji se zapošljavaju u tim službama, i slika odgovornosti vlasnika imanja u čijim dvorištima se nalazi potencijalno leglo ove štetočine. Umjesto da se zima shvatila kao dobitak na vremenu i kao prostor da se odmah adekvatno odgovori, uz sve savjete stručnjak iz EU (ako već domaći ne znaju), ovdje se čekala jesen i vidljive štete, kad je za dobar dio drveća već kasno. Kako smo se kao društvo iskvarili, ni ne zaslužujemo ovakav dar prirode.. Ko zna, možda ćemo se više diviti i cijeniti kineske plastične palme za 10-ak godina




    9



    0

Ostavite komentar

*

code