Knjiga Petra Palavršića „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ – enciklopedija novskog pomorstva

Bokelji su sudbinski povezani sa pomorstvom – poruka je knjige” Kapetani i Jedrenjaci Herceg Novog”, autora Petra Palavršića, koja predstavlja vrijedno svjedočanstvo o pomorskoj prošlosti Novog u periodu od 1720. godine, pa do pred kraj 19. vijeka.

O knjizi koja je promovisana pred brojnom publikom u bašti Gradskog muzeja Mirko Komnenović, pored autora, nadahnuto su govorili dr Drago Šerović i Goran Komar.

Sadržaj knjige, uz istorijske činjenice, obogaćen je i sa oko 180 fotografija kapetana jedrenjaka, lučkih gradova i pomorskih karata mora, kojima su plovili novski pomorci.

Autor, Petar Palavršić rođeni Novljanin, dugogodišnji kustos Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, odlučio je, nakon odlaska u penziju da ispravi nepravdu prema novskim kapetanima, o kojima se, u odnosu na Kotorane i Peraštane znalo veoma malo. Predani istraživački rad omogućio je da se u knjizi nađu imena mnogih zaslužnih kapetana, na žalost, gotovo zaboravljenih.

Knjiga, kao svojevrsna enciklopedija novskog pomorstva, obrađuje dva vijeka pomorstva u Herceg Novom, 18. vijek pod Mletačkom republikom i 19. pod austrijskom carevinom i potvrđuje činjenicu da su Bokelji sudbinski vezani za pomorstvo – kazao je dr  Drago Šerović.

– U knjizi je obrađeno pomorstvo u njegovom punom integralnom značenju. Naznačeni su istorijski događaji koji utiču na pomorstvo, prisustvo i uticaj velikih sila. Prati se gradnja i razvoj jedrenjaka od gajeta na 4 vesla, pa do jedrenjaka sa nekoliko stotitna tona nosivosti. Naznačeni su svi tipovi brodova koji se koriste, data njihova imena i njihove vrlo lijepe fotografije. Predstavljena  je i pomorska karta putanja, ruta, kojim se plovilo od Dubrovnika do Amerike i svi tereti koji su se prevozili. Obuka pomoraca, ispiti, sertifikati, dozvole i uvjerenja, vlasništvo, sastav posada, imena kapetana i jedrenjaka. Biografije značajnih pomorskih ličnosti, pomorski dnevnici, život na moru… – objašnjava on.

Mnogi Novljani će u knjizi naći svoje pretke i saznati interesantne detalje. No, knjiga provocira da se osvrnemo i na sadašnje stanje pomorstva, kaže Šerović.

– Od pomorstva u Boki danas, uglavnom, imamo pomorsko školstvo i pomorce. Iako ostali bez brodarskih kompanija, bez brodogradnje i remonta, bez pomorskog menadžmenta, bez esnafskog udruženja pomoraca, iako ostali bez majstorskog, inženjerskog, menadžerskog znanja, pomorci su ti koji svojim kapitalom čine da su Boka i Herceg Novi i danas znatno bogatiji od ostalih krajeva. Boku ne čine bogatom ni rizorti ni portovi, već upravo preko 6 hiljada pomoraca – ističe Šerović.

Rukopisna knjiga iz 18. vijeka koja je pripadala pođanskom pomorskom trgovcu Danilu Gligorovom Pavkoviću, bila je prema riječima dr Gorana Komara polazište za istraživanje istorije pomorstva Herceg Novog.

– Petar Palavršić je veoma dugo sabirao i sitematizovao podatke za ovaj pregled koji nam omogućuje saznanje o više od 80 familija sa novske teritorije, koje su dale kapetane duge plovidbe, kao i 42 familije koje su dale 4 i više kapetana –  navodi on.

Autor knjige Petar Palavršič, ističući da se promocija održava u dvorištu jedne od najpoznatijih kapetanskih kuća – Komnenovića, ispričao je brojne detalje iz dva vijeka duge pomorske tradicije Herceg Novog.

– Pri kraju Mletačke republike, od 1780. pa dalje novski brodovlasnici su imali preko 50 velikih brodova i već su pretekli čuveni Perast i Prčanj. Dobrota je još ostala malo ispred njih. Od 1720. do 1880. godine 446 kapetana je zabilježeno na teritoriji hercegnovske opštine. To znači kad se saberu svi Prčanjani i Dobročani eventualno se može doći do tog broja – ističe Palavršić.

Posebno su vrijedni podaci o trgovačkim brodovima i Bokeljima koji su trgovali raznom robom, ploveći morima i okeanima. Mnogi pomorci su u olujama ili pomorskim bitkama izgubili živote. Čuveni venecijanski brodovi su, uglavnom, imali Bokelje u posadi, a mnogo teško zarađenog novca pomorci su uložili u svoj rodni grad. Knjiga kapetanima i jedrenjacima Herceg Novog – doprinos je vraćanju dijela duga prema njima.