Kolika je šteta na vegetaciji nakon januarskog sibirskog talasa?

Kolika je šteta na vegetaciji nakon januarskog sibirskog talasa?

1713
2
Podijeli

Ekološko društvo Boke Kotorske, Društvo građana za zaštitu Herceg Novog i Koraci – Step podsajećaju na talas hladnoće, koji je zahvatio Herceg Novi u januaru ove godine, kada su se temperature spuštale i do -9 °C i pozivaju nadležne da se pozabave posljedicama po vegetaciju.

– Bila je to najveća zima u istoriji mjerenja temperature u našem gradu i Boki. Dogodio se pravi klimatski udar, koji se javlja jednom u pola milenijuma, možda tek jednom u hiljadu godina. Najstrašniije upamćene zime ovdje bile su one 1928, 1942, kada se snijeg zadržao nekoliko dana, ali temperature nisu bile ovako niske kao 2017. godine. Hladnoća je potrajala čitavu sedmicu, i napravila veliku štetu na vegetaciji – navode iz tri hercegnovske NVO.

Picerija i restoran

Podsjećaju i da je nakon strašne hladnoće sa ledom, potom i snijegom, stigao i orkanski vjetar koji je dokusurio dobar dio vegetacije stradale u hladnoći.

Stradalo je mnogo vrijedne mediteranske i tropske vegetacije, kako u privatnim vrtovima, tako i u parkovima hotela i na slobodnim površinama. Stabla fikusa i filadendrona, koja su bila na otvorenom, ponos grada – naranče, limuni, citrusi, kao i razne atraktivne parkovske vrste, ili su potpuno nestali ili su u veoma teškom stanju.

– Smatramo da je Opština morala da se ozbiljno pozabavi ovim problemom na način da oformi komisiju za procjenu štete, pozove građane Herceg Novog da dostave liste svojih uništenih vrijednih biljaka, i da se tako napravi popis uništene vegetacije i izvršiu poređenje sa katastrom zelenih površina, koje je svojevremeno započeo gospodin Ante Sterniša. Čudno je kako se mi u Novome lako oslobađamo naših autentičnih vrijednosti, jer park “Boke” je dobio staze, očišćen ribnjak i rasvjetu, ali njegova vegetacija permanentno nestaje.Savinsku dubravu smo već prestali da pominjemo, jer nas već odavno niko ne čuje – saopštavaju iz ovih NVO.

Smatraju da bi procjena izgubljenih biljnih vrsta mogla da se obračuna u vidu ekonomske štete, koja teško da može da bude nadoknađena u novcu, osim nekih stranih donacija. Mogla bi da pomogne i solidarnost među građanima da se uništena vegetacija makar nadomjesti drugom.

Priroda ima snažnu moć samoodržanja da se obnavlja ali ponekad i čovjek treba u tome da joj pomogne, zaključili su aktivisti iz “Ekološkog društva Boke Kotorske”, “Društva građana za zaštitu Herceg Novog” i NVO-a “Koraci – Step”.

Reklama

2 Komentari

Ostavite komentar

*

code