KOMISIJA ZA PRAĆENJE PRIVATIZACIJE PODRŽALA ZAHTJEVE BIJELSKIH STEČAJACA

KOMISIJA ZA PRAĆENJE PRIVATIZACIJE PODRŽALA ZAHTJEVE BIJELSKIH STEČAJACA

35
0
Podijeli
 

Svi politički činioci u Crnoj Gori danas su u potpunosti podržali zahtjeve radnika Jadranskog brodogradilišta Bijela na zasjedanju skupštinske Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije.

– Ovo je najvažniji korak u dosadašnjim naporima da se radnicima u Bijeloj pomogne u ostvarivanju prava, jer su nas podržale sve političke partije, da nam se u potpunosti isplate naša potraživanja, kao i isplata otpremnina po kolektivnom ugovoru i veoma smo zadovoljni uvjeravanjima koja smo dobili – kazali su za Radio Jadran predstavnici radnika Mladen Krivokapić i Vuk Rmandić, koji su prisustvovali sastanku.
Ovakav zaključak naći će se i pred Vladom sa sastanka Komisije koja je bila u punom sastavu: Janko Vučinić, Branko Čavor, Zoran Jelić, Željko Aprcović, Prim. dr Izet Bralić, Veljko Vasiljević, Goran Tuponja i Obrad Gojković. No, sa njima su bili i predstavnici bivšeg menadžmenta Brogodradilišta, kao i predsjednik Odbora direktora, Savo Parača, te predstavnici resornih ministarstava, predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović i pravni zastupnik radnika, Aleksandar Kovačević.
Komisija je razmatrala postupak prodaje Jadranskog brodogradilišta Bijela, pa se moglo čuti da su za ovu kompaniju i dalje zaintersovani Adriatik Marinas Pitera Manka, ali i italijanski “Fincantieri” u korporaciji sa određenim turskim konzorcijumom. No, i dalje nema konkretnog dogovora sa nekima od njih.
Inače, i predstavnici hercegnovskog DPS-a, predsjednik OO Slobodan Radović, Zoran Kovačević i koordinatorka za Herceg Novi ispred predsjedništva ove stranke, Daliborka Pejović juče su sa predstavnicima Vlade razgovarali o problemima radnika Jadranskog brodogradilišta Bijela.
Predstavnici Vlade iskazali su punu spremnost da se problemi radnika što prije riješe. Spremni su da urade sve kako bi stečajci dobili ono što im po zakonu i pripada, u što kraćem vremenskom roku – saznaje Radio Jadran.
– U najvećem interesu svih je da započeti razgovori sa predstavnicima radnika koji su započeti što prije budu nastavljeni, ali i finalizirani na obostrano zadovoljstvo. Najvažnije je da smo naišli na maksimalnu spremnost predstavnika Vlade da urade sve koliko je to u njihovoj moći kako bi radnici Brodogradilišta Bijela ostvarili svoja prava.
Privredni sud je 30. juna na zahtjev Poreske uprave uveo stečaj u Brodogradilište zbog duga od skoro 6,5 miliona eura za poreze i doprinose. Od tada traju pregovori radnika i stečajnog upravnika Žarka Ostojića o nastavku posla. Remonti su nakon uvođenja stečaja prekinuti, a preduzeću prijeti šteta od više stotina hiljada eura ukoliko brodovi koji se nalaze na remontu ne budu završeni u roku.
Radnici svakodnoveno, od uvođenja stečaja, protestuju ispred kapije Brodogradilišta, na Dan državnosti su 20 minuta blokirali jadransku magistralu. Zahtjevaju petogodišnje povezivanje radnog staža, isplatu tri i po zarade, druge zaostale naknade, otpremnine po kolektivnom ugovoru i sredstva iz stambenog fonda. Dogovori sa Vladom su počeli, ali su prekinuti, jer radnici nijesu dobili pismene garancije.
Do sada su propala četiri tendera za prodaju Brodogradilišta, a iz Vlade je nakon neuspjeha posljednjeg, najavljena prodaja kroz stečaj.

IZ RASPRAVE NA KOMISIJI

Ukoliko se ne riješe problemi u Jadranskom brodogradilištu Bijela, štete za državu, mjeriće se milijardama eura, ustvrdio je nezavisni poslanik Obrad Gojković. Prema nejgovim riječima jasno je da Vlada tu kompaniju vodi prema kanadskom biznismenu Piteru Manku. Založio se da se uključe stručni ljudi iz Brodogradilišta kako bi država izbjegla štete u milijardama. Po njemu kompanija ima perspektivu, a cilj Opštine Herceg Novi je da se zbrinu radnici, kazao je Gojković ocjenjujući:
“Javnost Herceg Novog je u nokdaunu. Zaprepašteni su onim što se dešava u toj Opštini, gdje redom propadaju preduzeća kao što su Južni Jadran, Mješovito, Novi Prvoborac, Vektra Boka, PKB”, naveo je Gojković, koji misli da u slučaju zatvaranja Brodogradilišta, u Crnoj Gori neće biti pomoraca.
“Vlada mora da se uključi, kao što se uključila kada je dala 1,6 miliona eura Montenegro Airlines-u, koji posluje s gubitkom, da kupi avion -zaključio je Gojković.
Predsjednik Komisije i poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić, smatra da je bilo bolje da se preduzeće privatizovalo kroz kupovinu akcija.
“Preko noći je uveden stečaj u preduzeće, oko 200 radnika je ostalo bez posla. Oni samo traže da sačuvaju svoja radna mjesta”, rekao je Vučinić.
On smatra da privatizacija kroz programirani stečaj ne postoji, već da to znači rasprodaja države, odnosno prodaja imovine kroz bescijenje.
Bivši izvršni direktor Jadranskog brodogradilišta, Petar Tušup, rekao je da je 2007. i 2008. godina bila rekordna po prihodima i obimu posla, a od 2009. nastupa globalna ekonomska kriza i negativno poslovanje.
– Pada vrijednost remonta i godišnji prihod preduzeća. Od tada postaje izvjesno da je privatizacija neophodna. Poslovodstvo kompanije od tada je bilo pod stalnim pritiskom povjerilaca koji se brinu za svoja potraživanja, a nakon vijesti od uvođenja stečaja pritisci su postali veći.
Predstavnik radnika Mladen Krivokapić kazao je, pored ostalog šta radnici zahtjevaju, kao i da svojom voljom održavaju dva plutajuća doka i kisikanu koja je tempirana bomba u Brodogradilištu, jer bi to izazvalo velike štete.
– „Sami smo se organizovali da održavamo vrijednu imovinu”, dodao je Krivokapić.
Advokat radnika, Aleksandar Kovačević, saopštio je da je radnicima, osim što su im povrijeđena prava iz radnog odnosa, uskraćeno i vlasničko pravo, jer su njihove akcije sada potpuno bezvrijedne.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Ines Mrdović, kazala je da je uvođenje stečaja u Jadransko brodogradilište iznenađujuće samo za neupućene.
Predsjednik Tenderske komisije, Branko Vujović, rekao je da su u Savjetu za privatizaciju ocijenili da, s obzirom na to da su već četiri tendera bila neuspješna, nema više svrhe ići u ponovne tendere, jer nema interesovanja za kupovinu akcija. Dugovi iznose 16 miliona eura, a samo prema Vladi pet ili šest miliona, precizirao je Vujović, ocjenjujući da umjesto remonta brodova razvoj nautičkog turizma i remonta jahti i megajahti ima perspektivu.
Vujović je potvrdio da Vlada nema samo obaveze prema radnicima, već i da sanira zemljište koje je na prostoru Brodogradilišta zagađeno.
Predstavnik Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Vladan Radonjić, saopštio je da su u ovom mjesecu održana dva sastanka kojima su prisustvovali radnici i predstavnici resornih ministarstava.
Ministarstvo je, kako je naveo, na tim sastancima preuzelo obavezu da nađe način da se radnicima isplati jedna zarada i da je stečajni upravnik, Žarko Ostojić, obezbijedio sredstva.
Radonjić je rekao da Ministarstvo priprema Nacrt koncesionog akta, koji će u narednih nekoliko dana biti dostupan javnosti.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, ocijenio je da se u posljednje vrijeme svi pozivaju na svjetsku i na ukrajinsku krizu.
“Da nije možda slučajno greška u menadžmentu Brodogradilišta Bijela?”, pitao je Tuponja.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, rekao je da se ne slaže sa tim da je stečaj u Brodogradilište namjerno uveden.
– Saglasan sam sa tim da obaveze prema radnicima treba ispoštovati, a kada je u pitanju investitor, kupiće ga onaj ko je zainteresovan da uloži novac i stvara biznis”, zaključio je Jelić.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code