Ksenijin “Obol”, u drugom izdanju, pred Novosađanima

Ksenijin “Obol”, u drugom izdanju, pred Novosađanima

1120
0
Podijeli

U čitaonici Gradske biblioteke u Novom Sadu, 28.decembra, biće predstavljeno drugo izdanje zbirka poezije „Obol“, pjesnikinje Ksenije Matović iz Herceg Novog. „Obol“  je u dvojezičkom izdanju, na srpskom i grčkom jeziku, objavio  IP Orfeus iz Novog Sada i samo nakon 4 mjeseca  doživio je drugo izdanje.

Ksenija Matovic 2O knjizi će govoriti, Andrej Radulović, direktor IP Orfeus, Franja Petrinović, književni kritičar i prof. dr Kosta Josifidis. Stihove će na grčkom jeziku čitati  Ana Papageorgiou, dok će na srpskom to učiniti Kosta Josifidis i autorka.

– Obol je bio novčić u antičkoj Grčkoj koji se mrtvima stavljao u usta, kako bi platili šutljivom Haronu, da ih preveze na drugu, daleku i tamnu obalu, još tamnije rijeke. Oni koji su dospijevali  bez novčića,  bivali su osuđeni na vječno lutanje između dva svijeta. Ipak, mitologija bilježi izuzetke, poput Orfeja, pjesnika nad pjesnicima, koji je živ sišao u podzemlje, uspio ubijediti Harona da ga preveze, a Hada i Persefonu da puste iz svijeta sjenki njegovu voljenu Euridiku. Jedno osvrtanje preko ramena, pri samom izlasku iz podzemlja, usljed želje, koja očito bila presnažna, ali i nepovjerenja u bogove…koštala je više od onoga čime je imao da plati. A mogao je platiti samo pjesmom, kao što je to uradio prvog puta, umilostivši bogove. Pjesma je bila njegov obol – objašnjava Matović.

„Obol“ je, kako dodaje, i njen lični ulog, zavjet i obećanje, ali i istovremeno i  njenih predaka koji su došli iz Grčke. Pojašnjava, da  tajna sadržana u krvi, predstavlja samo jedan sloj zbirke „Obol“ koji  tuče crvenim damarom, dok je drugi metafizički i odnosi se na metempsihosis – seljenje duša, o kojem su govorili Pitagora i Platon, a koje su bile sastavni dio Orfičkih misterija.

Obol u ustima je, kako naglašava, i usud za na vječno mirenje trajno rascijepljenog, Apolonijskog i Dionizijskog, umjetnosti i stvarnosti, riječi i života.

Svaka njena pjesma, prethodne i one koje su se našle u ovoj zbirci, ali i one već pripremljene za štampanje u četvrtoj knjizi, u sebi sadrže duboku čežnju i razarajuću bol zbog fizičke odvojenosti od zemlje koja joj  pripada.

– Plutam između svijetova i vijekova, od kojih je svaki duboko urezan u pamćenje. Budući da duboko vjerujem u metampsihosis (seljenje duša, koje su zagovarali orfici, a potom i Platon),  bol ima dodatnu dimenziju živog sjećanja. Katkada ono probije kao san u snu, ponekad u vremenu sadašnjem kao slika…Još pamtim miris pinija, bijele ruke proročišta, žamor pitalaca, koplje koje je prividno prekinulo nit vremena. Moja duša je stara, kaže Matović. Njen „Obol“ je   himna moru,j er njena sva priroda je, kaže, od mora, kojeg osjeća kao neodvojivi dio sebe.

Matović je rođena  6.juna 1973.godine na Cetinju. Osnovnu i srednju školu završila je u Herceg Novom, a Filozofski fakultet u Novom Sadu. Kao osamnaestogodišnjakinja, je  u novosadskoj izdavačkoj kući „Slavija“, objavila  prvu zbirku poezije „Preludij“, za koju su preporuku za štampanje dali književnici Dušan Kostić i Miraš Martinović. Drugu zbirku poezije „Orfeonautika“, je 2013.godine objavilo Hercegnovsko Pozorište, a na poziv uprave Sterijinog pozorja, prestižne smotre teatra, zbirka je 2014.godine predstavljena u okviru pratećeg programa manifestacije.

Radila je u izdavačkoj kući  Stilos u Novom Sadu, u kojem je osnovala prestižnu književnu manifestaciju „Stilosova agora“. Radila je kao novinar listova „Dnevnik“ i „Blic“, a autorske tekstove objavljivala je u časopisu „ Zemlja“. Trenutno je zaposlena kao dopisnica lista Dan u Herceg Novom.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code