KURSNE RAZLIKE ČINE KNJIGOVODSTVENI, ALI NE I STVARNI MINUS „CRNOGORSKE PLOVIDBE“

KURSNE RAZLIKE ČINE KNJIGOVODSTVENI, ALI NE I STVARNI MINUS „CRNOGORSKE PLOVIDBE“

142
0
Podijeli
 

Crnogorska plovidva AD, sa svoja dva broda, „Kotor” i „21. maj”, izmiruje redovno sve obaveze prema posadama, menadžmentu, bankama, državi i posluje pozitivno.

Iskazani gubitak od 4,5 miliona samo je knjigovodstveni i stvaraju ga kursne razlike. Jer, za najam brodova Crnogorska plovidba dobija dolare, a u dolarima izmiruje i kredit prema Exim banci, tvrde u menadžmentu naše nacionalne kompanije. Oni ukazuju na stalnu recesiju vozarina, pad cijena dnevnog najma brodova, ali isto tako na njihovu odličnu uposlenost.
To što danas Crnogorska plovidba nema više od dva broda, stvar je poremećaja na svjetskom pomorskom tržištu.
– Kada smo počeli da gradimo brodove najam broda je bio negdje oko 12.600 dolara dnevno za tip handy size koji mi imamo, a danas je on samo 3400 dolara. Ali, uspjeli smo da u to vrijeme kada su već počele da padaju cijene zaključimo najam po cijeni od 9 do 11 hiljada dolara. Sada je to mnogo manje, ali, ipak, 40 odsto više od prosjeka na svjetskom tržištu – kaže nam predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidbe, Miodrag Kršanac.
Kompanija je od postojanja sa pozitivnim bilansima, a informacija o gubitku koju prenose mediji iz Komsije za hartije od vrijednosti ne prikazuje stvarno nego knjigovodstveno stanje.
– Mi svakih 15 dana dobijamo unaprijed novac od dnevnog najma broda u dolarima. Ali kako se radi računovodstvo u našoj državi u eurima, oni nam ga pretvaraju u eure. Kada plaćamo naše obaveze prema Exim banci mi opet “kupujemo” dolare i šaljemo bankama. Zato se pojavljuje ogromna kursna razlika. Čak sam vidio u nekim novinama da imamo akumulirani gubitak od 9.1 milion eura. Ali to nije tačno. Mi smo 2014. godinu završili sa 397 hiljada eura u plusu, a prvo tromjesečje sa 314 hiljada eura u plusu. Nemamo ni jednog centa duga – tvrdi Kršanac.
Nakon petogodišnjeg grejs perioda Exim banci uplaćena je u julu prva rata glavnice, u iznosu od 3 miliona 84 hiljade eura. Sljedeća dospijeva u januaru.
Ne ide lako sa oporavkom crnogorske trgovačke flote u kojoj je do 90-ih bilo skoro 50 brodova, ali nema ni potrebe stvarati klimu da je nacionalna kompanija u problemima i da kasne plate, jer su one redovne svakog prvog u mjesecu, kaže Kršanac. Oism toga postoje i nagovještaji da će se poslije četvorogodišnjeg pada vozarine povećavati:
– Mnoge kompanije su bankrotirale, a mi smo srećni što sa dva broda funkcionišemo ovako, da su stalno zaposleni, da domaća posada ima odličan standard. Izvršni direktor kompanije ima platu kao mornar na brodu. U susjedstvu, u Dubrovnku, u Atlanskoj plovidbi, je nevjerovatna razlika u zaradama u odnosu na nas – ističe Kršanac.

MJERE ŠTEDNJE

Dva crnogorska bulkerijera, koja još ni jednom nijesu uplovila u matičnu luku Kotor, već su odmah sa teretom, nakon gradnje u Kini, počeli da plove ka svjetskim lukama i sada su u najmu. „Kotor ” je trenutno u Brazilu, a „21 maj” na Tajlandu. Poslije toga „21 maj” ide za Singapur, pa za Sudan, priča izvršni direktor, Slobodan Starović.
Brodovi su uposleni gotovo 365 dana, u zavisnosti kako traži unajmitelj.
– Bez obzira što je tržište nepovoljno sve naše zarade su iznad tržišnih vrijednosti. Ipak, s obzirom da smo počeli i sa vraćanjem kredita za gradnju brodova ponašamo se vrlo odgovorno u menadžmentu. Uveli smo mjere štednje, sveli dnevne operativne troškove ispod industrijskog standarda u svijetu – kaže Starović.
Kreditne obaveze opterećivaće poslovanje Crnogorske plovidbe narednih deset godina, uz kamatu od 3%. Rate će sukscesivo ipak padati u odnosu na prvu od preko 3 miliona eura, kaže Starović.
On je svjestan da sa dva broda nacionalna kompanija još ne može govoriti da ima trgovačku flout. Jer, makar bi trebalo doći do pet brodova. Iako je sada vrlo povoljno vrijeme za kupovinu brodova, jer su cijene niže i do 30 odsto, još je veliki rizik zbog nestabilnosti tržišta.
– Recimo, brod koji je 2009. godine koštao 27 miliona danas takav brod, spreman za isporuku iz brodogradilišta, košta od 19 do 20 miliona. Na te cijene su uticale niske vozarine. S druge strane, količina roba na tržištu je veća, dolazi i do rasprodaje brodova. Kada će doći do balansa ne može niko da kaže, ni najugledniji brokeri – kaže Starović.

ORUŽANA PRATNJA NA BRODOVIMA U ZONAMA RIZIKA

Iskusni kapetan Branislav Kordić (dpa/cso), sa kopna obezbjeđuje sigurnu plovidbu crnogorskih brodova. Na pitanje je li lakše biti kapetan na brodu ili sa kopna koordinirati sa posadom i obezbjeđivati njihovu sigurnost, odgovara:
– Zadovoljstvo je jedno i drugo, samo što sam sada u poziciji da dajem podršku brodu i osavremenjujem znanje. Ja sam veza između broda i top menadžmenta i obezbjeđujem posadi sigurnost prolaza kroz opasne zone. Kad brodovi prolaze kroz zonu visokog rizika moramo da imamo odobrenje Ministarstva pomorstva i saobraćaja da možemo da uzmemo oružanu pratnju. Imamo adekvatne kompanije koje nam pružaju usluge. Ukrcamo oružanu pratnju na početku ili prije početka opasne zone i oni nam obezbjeđuju dodatnu sigurnost, naravno uz obezbjeđenje broda sa bodljikavom žicom, protivpožarnim crijevima i dr.
Određuju se bezbjedonosne zone na brodu, diže se nivo sigurnosti, tako da je posada minimalno izložena opasnosti i u stalnoj je komunikaciji sa nama i oružanom pratnjom – priča kapetan Kordić.
On dodaje i da je zona visokog rizika od napada pirata dio indijskog okeana, arabijskog mora, ali i zona Zapadne Afrike koja ima više piratertije nego predio oko Somalije.
Naši brodovi za sada nisu imali opasnosti od napada pirata, posada je spremna, obavljeni su svi mogući treninzi i preventivne radnje. Ipak, ukrcajem oružane ratnje na brodu ne znači da možete da spriječite totalno kidnapovanje broda, napominje kapetan Kordić:
– Moguće je da pirati budu brojniji, moćniji, sa moćnijim naoružanjem i da preuzmu brod. Ali ako već vide da brod ima oružanu pratnju biće oprezniji da mu se primaknu. Jer, naši brodovi su niskog friborda i sporiji su od velikih moćnih kontejnera, pa su ranjiviji. Zato odlučujemo kada radimo procjenu rizika da uzmemo oružanu pratnju – kaže Kordić.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code