Luka Kotor obara rekorde sa očekivanih 478 kruzera

Luka Kotor obara rekorde sa očekivanih 478 kruzera

1672
2
Podijeli
 

images_slike_gradovi_ko_kotor_mulo_lukaU ovogodišnjoj kruzing sezoni, koja je startovala 19. marta uplovljavanjem kruzera “Berlin” malteške kompanije, u Luci Kotor AD očekuju uplovljavanje 478 kruzera. Sa njima će stići oko pola miliona putnika, saopšteno je Radiju Jadran iz menadžmenta. Biće ovo, rekordna godina po prometu brodova i putnika, a vjerovatno i prihoda.

Od početka godine u Kotor su uplovila 42 kruzera, kompanija poput Carnival Cruse Line, MSC, Royal Caribbean, Regent Seven Seas Cruises, Croisimer, Crystal Cruises i druge, sa 25 918 putnika.

U predstojećoj sezoni očekuju se i kruzeri kompanija poput GCCL Fleet1, FTI Cruises, Viking Ocean Cruises, Holland America Line, P&O Cruises, Silver Sea Cruises, Variety Cruises, Island Sky Shipping, Prestige Cruise Services, Pan Yachting NEPA, Fred Olsen Cruises line, Thomson Cruises, Sea Cloud Cruises, Star Clipper, Harmony G Maritime Company, Azamara Cruises, Norwegian Cruise Line, Club Med, SeaDream Yacht club, Pullmantur cruises, V ships leisure, Cruise and Maritime voyages, Braemar cruise II Limited, Majestic marine company, Seabourn cruise line i drugih.

Kada se dolaskom ovolikog broja brodova sve više potvrđuje pouplarnost Kotora kao kruzing destinacije, vječito pitanje koje se postavlja glasi – koliko je Luka bezbjedna za njihov prihvat i šta je preduzeto od dugo najavljivanih planova za poboljšanje lučke i gradske infrastrukture?

Iz Luke su Radiju Jadran potvrdili da je sistem sigurnosti i bezbijednosti unaprijeđen:

– Izvršena je obuka svih zaposlenih prema zahtjevima bezbjednosti luke i lučkih postrojenja. Organizovano je dežurstvo u operativnom dijelu Luke Kotor, u tri smjene od 0-24 h, 7 dana u sedmici, 365 dana u godini. Na kopnenom i morskom dijelu obezbjeđene su lučke patrole, koje će biti aktivne 24 sata. Monitoring nad prostorom kojim gazduje Luka Kotor AD uključujući i sidrišta, vrši se podsredstvom video nadzora. U planu je nabavka stražarskih kućica koje bi trebalo da budu postavljene, nakon dobijanja dozvole, u marini i u parku Slobode.

Takođe, dodaju i da je Luka Kotor, 12 aprila 2016. godine, prošla proces resertifikacije u Bureau Veritas, prema standardima ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004. Njime se potvrđuje da sistem kvaliteta usluga u luci Kotor ispunjava zahtjeve sigurnog upravljanja sistemom i sistemom zaštite životne sredine. Validnost sertifikata je do 2018. godine, uz uslov godišnje ovjere.

–      Sve navedeno dokazuje da Luka Kotor funkcioniše prema standardima i zahtjevima kruzing kompanija, te da je ocjena bezbjednosti i sigurnosti u Luci Kotor 4,3 na skali od 1 do 5, a prema anketnom listiću koji ovjeravaju korisnici naših usluga – navode iz menadžmenta Luke Kotor AD.

A da li će hiljade turista i mještana svakodnevno i ovoga ljeta biti prinuđeni da mile kroz Kotor zvog velikih gužvi prilikom dolaska kruzera i prelaska putnika jedinom saobraćajnicom ka Starom gradu?

–      U toku je izrada projekta kojim će se regulisati saobraćajne gužve u blizini luke, a koji realizuje Sekretarijat za saobraćaj Opštine Kotor, u aktivnoj saradnji Luke Kotor. Luka Kotor AD izradila je  Idejno rješenje funkcionisanja saobraćaja i parternog uređenja na prostoru Luke. Primjerak rješenja predat je Direkciji za izgradnju i uređenje Kotora, koji su nadležni za realizaciju. Prošle godine je od prihoda uplaćeno 120 000 eura u budžetu Opštine Kotor za realizaciju ovog projekta – poručuju iz uprave ovog akcionarskog društva, u većinskom vlasništvu Opštine Kotor.

2 Komentari

  1. Pa dobro, da li je “neko” razmišljao o tome koliko će štete naneti i kolike su dugoročne posljedice uplovljavanjem oko 500 velikih kruzera u kotorski zaliv? Prosto je nevjerovatno da se o ovom pitanju ne povede “ozbiljna” rasprava. A posljedice se sada ne vide dovoljno, ali dugoročno će ostaviti trajne posljedice, koje neće biti moguće “lako” sanirati.
    Utvrdio sam da morska voda na plažama od Kotora do Veriga u ljetnjem periodu nije više prozirna, nego mutna i podsjeća na vodu u nekoj bari. A koje su sve moguće dugoročne posljedice, to treba da kažu stručnjaci, pre svega iz Instituta za biologiju mora. Zašto stručnjaci iz Instituta za bilogiju mora iz Kotora “ćute” o ovom problemu.
    Ja sam, prije više od godine dana, poslao predlog dugačije organizacije dolaska velikih kruzera u bokokotorski zaliv. Predlog sam poslao predsjednicima opština: Kotor, Tivat i Herceg Novi i predsjedniku Vlade Crne Gore, ALI NEMA ODGOVORA. ZAŠTO?

    0

Ostavite komentar

*

code