Mijenjati azbestne krovove zbog štetnog uticaja na zdravlje

Mijenjati azbestne krovove zbog štetnog uticaja na zdravlje

504
0
Podijeli
 

Azbest, prirodni materijal, mineral, izuzetnih svojstava dobrog toplog izolatora, našao je primjenu svim tehničkim sektorima gdje se posatižu visoke temperature rada, u mašinskoj industriji, automobilskoj industriji, vatrogasnim službama, ali i u građevinarstvu, u izradi krovopokrivačkih materijala, poznatih kao salonit i eternit.okrugli-sto-azbest

Odavno se zna za štetno djelovanje azbesta, vlakana i prašine na lljudsko zdravlje. Ali to nije podizano na adekvatan način, najviše zbog diktata tržišta, proizvodnje materijala, najčešće u građevinarstvu. U kontaktu sa respiratornim organima, azbestna vlakna i čestice su kancerogena.

Na ovo je upozorio na predavanju u Institutu Igalo, o štetnom djelovanju azbesta i o programu «Hrvatska bez azbesta», fizičar, doktor nauka, iz Udruženja «Moj otok» sa ostrva Krka, u Hrvatskoj, Nenad Maljković.

– Po podacima WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) svake godine u svijetu umre 100.000 ljudi od posljedica kontakta sa azbestom. Ono što je udruženje «Moj otok» podstaklo da se bave pitanjima azbesta i pomaganjem u zamjeni krovnog pokrivača jesu činjenice da upravo u Dalmaciji i na ostrvima, ima veliki broj objekata koji su pokriveni salonitom ili eternitom, ili su im fasade urađene u smješi sa azbestnim supstancama, zbog toplotne zaštite –objasnio je dr Maljković.

On je upozorio na postojanje velikog broja azbestnih krovova i fasada, oboljevanja stanara i radnika, koji su u kontaktu sa azbestnim materijalima, od kancerogenih oboljenja i latentni strah od opasnosti da on visi nad našim glavama.

– U posljednjih osam godina u Hrvatskoj je prikupljeno  45.000 tona građevinkog otpadnog  od azbesta. U Hrvatskoj je u periodu 2002-2012. godine 672 ljudi umrlo od posljedica kontakta sa azbestom ili 67 ljudi godišnje ili 1.4 umrlih na 10000 stanovnika.

On je kazao da su u Hrvatskoj urađeni izvanredni napori da se, u prvom redu, socijalno ugroženima  pomogne da žive u zdravijoj sredini. Napomenuo je  da je azbest čvrst, postojan i dosta dugovječan materijal. Međutim, svaki rad sa njegovim uklanjanjem ili zamjenom, kada dolazi do kidanja, lomljenja, probijanja, bušenja, stvara emisiju azbestene prašine, koja dospjevanjem u ljudski organizam i izaziva teška oboljenja. Zato se kaže za azbest da je tihi ubica.

U našoj sredini, po evidenciji Ekološkog društva Boke postoji preko 50 objekata, što u gradskom jezgru Herceg Novog, Tople, Igala, Nemile, Meljina, Zelenike, Bijele, ali i u selima zaleđa. Negdje su to stambeni objekti, negdje magazini, zaostali iz doba postojanja vojske, pa i poslovni objekti, supermarketi, u redovnoj funkciji, čak i veliki poslovni objekti.

Nakon predavanja u diskusiji su učestvovali predstavnici «Čistoće», «Agencije za izgradnju grada», «Agencije za zaštitu Orjena», komunalna policija, hemičari i inženjeri.

Željko Starčević je rekao da se zainteresovao za ovu aktivnost u Hrvatskoj prije godinu i da je u svojim redovnim obilascima po zaleđu opštine, registrovao postojanje veoma velikog broja objekata pokrivenih salonitom.

Zaključeno je da bi bilo potrebno da se i u Herceg Novom krene sa ozbiljnim, sistemamatskim pristupom pitanjima azbestne problematike i zamjene krovova, a po modelu o kojem je govorio dr Maljković.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code