Milica Berberović: Od botaničke bašte do siromašnog parka Muzeja

Milica Berberović: Od botaničke bašte do siromašnog parka Muzeja

2040
8
Podijeli
 

milica berberovicObjekat Zavičajnog muzeja sa đardinom je zadužbina Mirka i Olge Komnenović i nalazi se na vrlo atraktivnoj lokaciji na grebenu iznad morske obale. Đardin oko objekta je nekada bio botanička bašta, koja je dugi niz godina predstavljala jednu od nezaobilaznih tačaka u turističkoj valorizaciji grada. Zbog svoje velike hortikulturne vrijednosti ove površine su 1965. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode proglašene zaštićenim.
Objekat današnjeg Zavičajnog muzeja u Herceg Novom je porodična kuća Mirka i Olge Komnenović. Ovu kuću su zavještali gradu o čemu svjedoči natpis „Mirko i Olga – narodu“. Kuća je građena krajem XVIII vijeka, ili početkom XIX vijeka, u jadransko primorskom stilu, sa kasnije dodavanim pseudo-baroknim detaljima. Na glavnu zgradu su tokom vremena izvršene dvije dogradnje, jedna u visini glavne zgrade, a druga u visini sprata (Ilija Pušić; “Zavičajni muzej u Herceg Novom”, “Boka”, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, br.5, 141-146, 1973, Herceg Novi).
muzej basta 1U ovoj kući se od 1953. godine nalazi Zavičajni muzej Herceg Novog. Od tada se počinje intenzivno uređivati đardin oko zgrade i polako se formirati zbirka egzotičnog bilja koju su popularno zvali „botanička bašta“. (Botanička bašta je naučno-istraživačka, nastavna i kulturno-prosvjetna ustanova u kojoj se nalaze kolekcije živih biljaka koje reprezentuju raznovrsnost i bogatstvo biljnog svijeta na Zemlji. Uređuju se po fitogeografskom, sistematskom i ekološkom principu).
Najveću zaslugu za formiranje ovakve bašte imao je tadašnji direktor Muzeja prof. Dušan Popović, a uz njega i mr Ante Sterniša, čijim nastojanjem se sakupila velika i lijepa zbirka egzotičnog bilja. Svaka biljka je bila naučno obrađena i sitematizovana, u saradnji sa stručnjacima Botaničke bašte Zagrebačkog sveučilišta i Arboretuma Volčiji potok kod Ljubljane. Svaka biljka je imala ispisanu tablicu sa latinskim imenom, narodnim imenom (ako ga je bilo!), kao i zemljom porijekla.
muzej basta 2U Arhivu Herceg Novog čuva se korespondencija Dušana Popovića, kao i spiskovi biljnih vrsta koje su se nalazile u botaničkoj bašti, dok u Muzeju još postoje pločice koje su se nalazile u bašti. Na osnovu tih dokumenata i knjige „Flora i vegetacija hercegnovskog podučja“, autora Dušana Popovića i Anta Sterniše, danas možemo da rekonstruišemo izgled bašte i sa dosta sigurnosti utvrdimo koje su biljne vrste bile posađene. Tako dolazimo do brojke od 135 vrsta drveća, žbunja, puzavica, cvijeća i saksijskih vrsta koje su bile zasađene i njegovane u ovoj „botaničkoj bašti“.
Rješenjem o zaštiti Republičkog zavoda za zaštitu prirode br 01-301 od 28.IV 1965, ova površina „ima svojstvo zaštićenog objekta prirode kao Botaničko-hortikulturni objekat“.
muzej basta 3U Obrazloženju se navodi: „zaštićeni park i kuća Olge Komnenović predstavlja interesantnu mješavitu sastojinu više vrsta šumskog drveća i prizemne flore koja sa ovom čini interesantnu cjelinu. Posebno je u parku zastupljena bogata egzotična flora. Egzote i prirodno drveće kao i prizemna flora čine lijepu cjelinu. Pošto je takva šumska sastojina i na ovako malom prostoru važan objekat za odmor i prvorezredni turistički objekat koji privlači veliku pažnju turista i posjetilaca, zavod je odlučio da se park i kuća stave pod zaštitu države. Park i kuću treba zaštititi od svakog neracionalnog i neadekvatnog korišćenja i oštećenja.“
Međutim, današnji izgled parka ne može se čak ni uporediti sa nekadašnjim stanjem kada su sve biljke imale tablice sa latinskim imenom, i zemljom porijekla, kad je briga o ovoj bašti bila svakodnevna. Nakon dugog niza godina nebrige za ovu kvalitetnu površinu, opstale su samo najotpornije vrste kao napr: kanarske datule (Phoenix canariensis), oleanderi (Nerium oleander), penjačice kao glicinija (Wistaria), lozica ( Parthenocissus tricuspidata )… Ali i pored svega, sačuvali su se primjerci prave urme (Phoenix dacylifera) i avokada (Persea gratissima), kao rijetkih vrsta u našim krajevima. Iz ovog đardina su se mnoge vrste raširile po Novom, tako da danas neke od vrsta koje su tada bile rijetke, danas su uobičajene u našim đardinima.
muzej basta 4Ideja o obnovi ove interesantne i vrijedne površine postoji već dugi niz godina. Međutim, njeno obnavljanje zahtijeva prije svega, utvrđivanje mjera i aktivnosti potrebne za revitalizaciju biljnog fonda, kao i građevinske radove potrebne da se na savremen način prezentuje jedan istorijski vrt. Prije svega, potrebno je utvrditi koje su to karakteristike i funkcije koje je ispunjavala ova površina, a koje se žele obnoviti. Takođe, tu je i vrlo važno pitanje finansiranja ovakvog poduhvata.
Rekonstrukcijom ove površine, kroz njenu obnovljenu edukativnu i rekreativnu funkciju, prvenstveno bi se dobila jedna značajna obrazovna, estetska i rekreativna zelena površina, podigao bi se ukupan kvalitet zelenila grada, a sa druge strane povećala bi se turistička ponuda grada.

muzej basta 6 muzej basta 5

8 Komentari

  1. Sve je destregano,pa i parkovi,ali od ljudi i nazovi patriota koji brinu o svome gradu.Pokraden je i park hotela Boka,Savina sasjecena,Lalovina spaljena i ogoljela……. Ekoloska drzava,ma nemoj!!!!

    0
  2. Gospođa je zaista stručna i to treba cijeniti.Svaka čast na divnom prikazu.Nije važno što je u SDp_eu ili nekoj partiji,jer se bavi svojim poslom veoma dobro.Trebalo bi je više ukjučivati u sve planove vezane za zelenilo ovog grada,koji ostaje bez zelenila.

    0
  3. Ovi u opštini su nepismeni pa će da pljunu 100 hiljada evrića u privatni džep za posao za koji je Stambeno komunalno preduzeće već plaćeno svake godine. Baš ste bistri vi iz SDP-a.

    0
  4. Da bi se obnovio i sredio Park, sredstva su odobrena po statutu i raspodjeli budzeta Opštine. Nikakva dodatna žickanja, moljakanja ili zapošljavanja nisu potrebna. Potrebno je samo i jedino da zapošljeni rade svoj posao za koji su plaćeni. Lako je na gradskoj sisi ne raditi i kukati kako je u kući u kojoj radiš zapušteno. Pitam šta si ti lično uradio da ti kuća ne bude zapuštena?

    0
  5. Imate ideju,,vec duz niz godina,, Sjajno!
    Samo jedna mala sitnica,nema toga ko ce da finansira obnovu parka?!Postoji sad kancelarija za lokalni ekonomski razvoj pa nek se udjene negdje za taj projekat vrijedan paznje.Nema vise dobrotvora,kao Mirko Komnenovic , koji poklanjaju svojoj zajednici,vec zlotvora koji bi od nje da uzmu,prodaju i sami zarade.

    0

Ostavite komentar

*

code