Miloš Marković: Herceg Novi može lijepo živjeti od poljoprivrede

Miloš Marković: Herceg Novi može lijepo živjeti od poljoprivrede

2682
16
Podijeli
 

milos-markovicPoljoprivredna proizvodnja u Herceg Novom je dosta zapostavljena jer su prirodni potencijali nedovoljno iskorišćeni u odnosu na mogućnosti. Stoga bi trebalo više animirati mlade ljude da “hrabrije” biraju poljoprivredu kao profesionalno i primarno zanimanje, ocijenio je u razgovoru za Radio Jadran, diplomirani inženjer agronomije, Miloš Marković.

Kao pasionirani zaljubljenik u agrar, po odlasku u penziju prije 18 godina, otpočeo je sa uzgojem povrća, ali i ribanjem, čime znatno dopunjuje kućni budžet. Marković u Sutorini, na posjedu od oko 500 m2, uzgaja razno povrće, a ovih dana, posadio je raštan, žućenicu i zimsku salatu. Tvrdi da od poljoprivrede može lijepo da se živi, iako obrtni kapital nije tako ekspeditivan kao u robnom prometu. Stoga želi da svojim primjerom utiče najprije na mlade ljude, a onda i na one koji prodaju svoja imanja, jer ne žele da se okrenu poljoprivredi.

Privredna logika ukazuje na to da je poljoprivreda neizbježna u Herceg Novom, iz više razloga. Sa jedne strane, malo je radnih mjesta u privredi, a mnogo je zapuštenih obradivih površina, koje bi trebalo “revitalizovati”. Sa druge strane, realizacija prodaje poljoprivrednih proizvoda je sasvim izvjesna, jer je klima idealna. Jedini problem ostaju usitnjene parcele, smatra Marković:

“Postoje načini poljoprivredne proizvodnje koji se mogu prilagoditi usitnjenosti parcela, tako da ta proizvodnja bude intenzivna i veoma isplativa. Predlažem uvijek proizvodnju u zaštićenom prostoru, proizvodnuju organskih proizvoda, koja je izuzetno važna. Optimista sam kad je riječ o privrednom razvoju grada, i za godinu, organska proizvodnja u gradu biće veoma aktuelna. Jer, evo u Kumboru se gradi veliki turistički kompleks, koji će sjutra imati goste koji će zahtijevati organske proizvode, koje mogu i da plate”, pojašnjava Marković.

On smatra da hercegnovska opština ima prednost kad je riječ o poljoprivredi, jer posjeduje veliki broj obradivih površina, koje su, na žalost, u parlogu, odnosno zapuštene. Prema njegovoj procjeni, takvih je 90% površina. On smatra da bi svi trebalo da se okrenu organskoj proizvodnji, koja osim što je najisplativija, ima ovdje budućnost, a evo i zašto:

“Imamo u zimskim mjesecima veliki broj sunčanih dana i visoke temperature i tokom zime. Ljudi biraju organsku proizvodnju i po kontinentalnim djelovima gdje su temperature i do 20 stepeni ispod nule. Plaćaju zagrijavanje plastenika koje nije jeftino, a mi to ovdje ne moramo. Dovoljno je imati plastenik na sunčanoj, prisojnoj strani”, smatra on.

Kako je kazao, kilo običnog paradajza može se naći i za 0,70 centi, međutim, prisustvovao je slučajevima gdje su ljudi, duplo više novca izdvajali kako bi kupili organski paradajz, koji se ovog ljeta mogao naći za 1,5  – 2 eura po kilogramu. Osim toga kao prioritet nameće se i uzgoj sitne stoke zbog malih parcela, kao i ribarstvo, koje je takođe grana poljoprivrede, što mnogi zaboravljaju, navodi on.

“Riblji fond je na žalost veoma desetkovan zbog nedostatka permanentne inspekcije, a sve je manji broj ribara koji se tim profesionalno bave. Nekada se od toga živjelo sasvim dobro. More je pružalo mogućnosti za preživljavanje življa koji je tik uz obalu, koji nije imao obradivih površina. Marinokultura, tj uzgoj školjaka nije zastupljen, jer imamo jednog uzgajivača školjki. Uzgoj ribe takođe nije zastupljen, a broj profesionalnih ribara sve je manji. Mladi se zbog neznanja boje se da uđu u taj posao”, mišljenja je naš sagovornik.

On smatra da bi stoga trebalo i mlade i stare više edukovati, obavljati češće konsultacije sa Savjetodavnom službom, raznim udruženjima poljoprivrednika, kao i nadležnim institucijama. Uz to, važnu ulogu imaju i poljoprivredni inženjeri koji bi češće trebalo da obilaze poljopirvrednike i gazdinstva, i ostvaruju intenzivniju komunikaciju sa njima. Sa druge strane, ne bi trebalo izostaviti ni kreditna srdedstva koje nudi Investiciono razvojni fond, ali i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz projekte IPARD i MIDAS. Uz to, Marković već duže vrijeme pokušava da “privoli” lokalnu samoupravu da bude žirant početnicima u poljoprivredi:

“Na taj način riješili bi se mnogi socijalni slučajevi, ukoliko bi Opština bila garant kod banaka za neka minimalna sredstva od, hiljadu – dvije eura, koliko je potrebno da se počne neka proizvodnja na parceli od 500 – 1000 m2. Ta parcela ne mora da znači da ćete biti robni proizvođač, ali ćete svakako imati sigurnu jednu mjesečnu platu od nekih 200 – 250 eura”, kaže naš sagovornik.

No, od oblasti poljoprivrede, zavisi i obrt sredstava, odnosno zarada, koja je u poljoprivredi dosta spora, a najbrža je u povrtlarstvu, jer se prva sredstva isplate nakon 3 ili 4 mjeseca.

Uz sve terenske i klimatske pogodnosti koje ima Herceg Novi, Marković, prema iskustvu, ni za jednu granu poljoprivrede u Herceg Novom, ne može reći da je dominantna. Jedan od pozitivnih primjera je Miloš Murišić, koji je krenuo sa malom farmom pilića, koja je danas prerasla u ozbiljan porodični biznis. Tu je i familija Marića, koja brižljivo kroz stočarsku zadrugu, čuva stočni fond Herceg Novog. Familija Gudelja sa Poda uspješno se bavi proizvodnjom u zatvorenom području…

Veliki broj porodica bavi se i ribanjem, ali samo kao dopunskim zanimanjem, a prema Markovićem informacijama, takvih je oko 300 u Herceg Novom.

16 Komentari

  1. Svaka cast, ali… moja pokojna komsinica, divna zena, drzala je kravu. Nikad nije alavija ni na svadbu ni sahranu mogla poc a kamoli na kakav kulturni dogadjaj, malo duzu posjetu rodbini, putovanje… pa vi vidite kako joj je zivot prosao… jeste li spremni na to

    3+
  2. Svaka cast gospodine Markovicu odlucio sam da aktiviram zapusteno imanje,svoga djeda pa se nadam da ce te mi pomoci …

    1+
  3. To Je nas Misko Markovic dobro objasnjeno nadam se da su mnogi svatili sustinu ovog slazem se sa predhodni komentatima svaka cast Misko …

    1+
  4. Poštovani sugrađani

    Mišljenja sam, da je svakako od koristi pročitati ovakve i slične tekstove, čuti i drugačija iskustva i savjete. (Pohvala Radiju Jadran ) Ne mora se uvijek “udarati u istu tamburu”, i mogući izlaz iz ekonomske krize i nemaštine, tražiti isključivo u gradu i u onome što nije selo i poljoprivreda. Ukoliko pogledamo u kojim iznosima se danas “kreću” plate-primanja, po raznim marketima, hotelima, i slično, (a to je vrlo često jedina mogućnost radnog angažamana) što je svakako jako malo, i nedovoljno za bilo kakav ugodan i pristojan život, zašto ne razmisliti upravo o poljoprivredi ? Zašto nebi bio “sam svoj gazda, i šef”, i radio za sebe – svoju porodicu ? Za početak nešto sitno-malo, da se čovjek prehrani, a onda postepeno gledati da se proširi imanje, više zasadi, i slično. Neko sam, koje rođen u Herceg Novom, radio razne poslove (od trgovine do plovidbe), završio studije (MSc), bio odličan student, ali razočaran ono što se nudi kao šansa za zaposlenje u gradu. Odnosno, gotovo da je nemoguće pronaći pristojan, i iole siguran posao. Roditelji su mi porijeklom sa sjevera CG, doselili u HN početkom 70-ih godina, radili u hercegnovskih firmama, stekli penzije-stan..Ali ja, evo već 35-a godina, iako voljan i željan posla, ne nalazim svoju perspektivu ovdje. Planiram da se vratim na imanje svog djeda, i da krenem polako sa proizvodnjom zdrave hrane. Koliko ću biti uspiješan, ne mogu garantovati, jer iskustva imam jako malo, ali sam spreman da pokušam. Posao izgubiti neću – jer ga i nemam, da se našalim malo 🙂 Ukoliko mi uspije plan, kontaktiraću Radio Jadran, da ohrabrim i druge, i da razmijenimo iskustva.

    Sve najbolje 🙂

    14+
  5. Priča dotičnog je u rangu onih kad na tv reklamiraju razne medicinske preparate i pomagala. Naknada za reklamiranje se podrazumjeva.

    4+
  6. Da je dobrih domacina Sutorinsko polje bi hranilo cijelu Boku, ali kako mi nemamo nikoga ko misli svojom glavom eno nama slike i prilike cijele Hercegnovske opstine.Samo pogledajte kad prodjete magistralom na sta lici Sutorina i njena tuzna okolina, sa neobradjenim, zaraslim u korov i travu poljima. A i inace ko bi je obradjivao-oni sto sjede po cijeli bogovetni dan po kaficima i barovima i kockarnicama i sl . i stalno kukaju o besparici ili nasi vrijedni opstinski celnici koji znaju da privredjuju samo za svoje djepove.

    6+
  7. BRAVO MILOSE MARKOVICU!!! TI SI SE SA TOPLE PRESELIO U SUTORINU ZBOG POLJOPRIVREDE. TI SI MILOSE RIJEDAK PRIMJERAK UZORNOG DOMACINA.

    3+
  8. Meni je ovaj Hasan seckati cisto cudo. Odje komentarise, u Vijestima agituje, pravi horoskope, prima opcinske place, servisira kompjutere… Koja je to nepresusna energija

    3+
  9. ” Herceg Novi može lijepo živjeti od poljoprivrede” (Građani Herceg Novog bi mogli da žive od poljoprivrede). Mogli bi da od Sutotorine (polja) nisu napravili deponiju a od rijeke Sutorine kanal za otpadne vode i ulja iz radionica i sl. Mogli bi i od turizma ali to nismo još shvatili.

    6+
  10. Definitivno grad je zbog ovakvih tekstova u zoni sumraka.Svaki normalan Novljanin mora da se zapita gdje smo to mi dosli. Dosad sam zamjerao onima koji su svoju djecu učili da zavrse školu i da se ne vracaju osim na ljetovanje, ali sad vise nisam siguran. Je li ovo radio Jadran poceo da promovise politiku “Sadite raštan u saksije na balkone ,opština ce otkupiti po 5 eura” .Sutra je 28 oktobar2016 .Da li je i najveci pesimista mogao očekivati da če grad za dvije godine ovoliko potonuti.

    8+
  11. Fino bi bilo kad bi bilo, ali nakupci i prekupci kolo vode, do daljnjega ostaje samo suplja teorija.

    1+
  12. Vode nema i ako ima košta mnogo a i još će biti skuplja,
    Trebesin i Mojdež mogu jer imaju vodu džabe a kad uzgojiš ne možeš je prodati jer je na “akciji” sve puno hemikalija pa eto izbora za narod na minimalcu. E onda se skuplja pomoć za otrovani- bolesni narod.

    4+
  13. nismo mi u stanju zivjet ni od turizma i ove ljepote što nam je bog dao, no smo uništili sve čega smo se privatili, a kamo li od poljoprivrede.

    9+
  14. Ja se izvinjavam,ali nije ni poznato da se neka naša porodica ođe bavi” ribarenjem”,a ni poljoprivredom đe je kubik vode i ako je ima jedan euro. Za mjesečnu platu od 200 eura ne treba dalje ni polemisat,dosta je toga u priči neiskreno,nijesmo ni mi ođe baš….

    13+

Ostavite komentar

*

code