MOSTOVI U LOŠEM STANJU, ALI TREBA DA POSTANU DIO KULTURNE BAŠTINE I...

MOSTOVI U LOŠEM STANJU, ALI TREBA DA POSTANU DIO KULTURNE BAŠTINE I TURISTIČKE PONUDE

98
0
Podijeli
 

Hercegnovski mostovi nijesu zaštićeni kao graditeljsko nasljeđe i to je do sada uzrokovalo brojna oštećenja i uništenja izazvana prije svega ljudskim nemarom.

Na području opštine postoji preko dvadeset starih kamenih mostova, starosti od osamdeset, pa i preko dvije stotine godina, kao i sedam željeznih mostova, građenih u doba Austrougarske monarhije, kao djelovi željezničke pruge. Oni su posljednje sedmice avgusta bili u fokusu istraživanja inženjerskog tima profesora, asistenata i studenata novosadskog Tehničkog fakulteta i stručnjaka iz Herceg Novog.
Tim su predvodila dvojica profesora: dr Vlastimir Radonjanin, šef katedre za građevinske materijale, procjenu stanja i sanaciju konstrukcija i profesor dr Đorđe Lađinović, direktor departmana za građevinarstvo i geodeziju. Kasnije im se pridružio docent dr Bojan Matić, građevinski inženjer sa odsjeka za saobraćaj.
Oni su snimili stanje mostova na rijeci Sutorini (uz magistralu), vladike Ljubibratića, na Toploj, Matkovića mosta, Krsta Rašovića u donjim Sasovićima, u Vali bjelskoj, na Babinom potoku u Igalu i dva mala mosta u bjelskim Kruševicama. Takođe, snimili su stanje željeznih mostova: kolsko-pješačkog u Meljinama, na ušću Nemile u more, velikog mosta na Sutorini, mosta kod „Galeba” na Babinom potoku u Igalu, i željezničkog mosta u Zelenici.
– Već na prvi pogled je jasno da su željezni mostovi u lošijem stanju od kamenih zbog korozije metala najčešće uzrokovane djelovanjem morske soli. Nekoliko njih je i veoma opasno za komunikaciju. To se, u prvom redu, odnosi na meljinski kolsko- pješački put, primarnu priobalnu komunikaciju u Meljinama, ali su i drugi željezni mostovi u veoma lošem stanju. Tim će uraditi elaborat o procjeni stanja mostova sa predmjerom mogućih sanacionih mjera. Znajući da je dr Radonjanin stručnjak upravo za sanaciju ovakvih objekata. U Novom Sadu će biti analiziran vezivni materijal i kamen, kod kamenih mostova, kao i stanja i kvalitet čeličnih konstrukcija željeznih mostova – ističe vodičkinja ovog tima Olivera Doklestić.
Profesori i studenti iz Novog Sada pokazali su ne samo interesovanje za graditeljske objekte u Herceg Novom već su zadivljeni njihovom brojnošću i različitošću. Gotovo da nema u konstruktivnom smislu čak ni slična dva mosta.
Elaborat o sanaciji treba da doprinese i iznalaženju novčanih sredstava za sanaciju i revitalizaciju ovog graditeljskog nasljeđa, njihovom stavljanju u funkciju kao kulturne baštine i zanimljive, nove turističke ponude. Svaki most ima i svoju priču iz vremena gradnje i korišćenja. Ovo je, ujedno i pomoćni materijal dipl. ing. Oliveri Doklestić za okončanje knjige o novskim mostovima. Oni su već više od pet godina predmet njenog interesovanja, pa je do sada objavila prikaze u više publikacija o šest ovakvih objekata koji postoje u Herceg Novom.
Organizaciju boravka studijske grupe sa FTN pomogla je Turistička organizacija Herceg Novog, koja je obezbijedila smještaj za studente. Boravak za profesore obezbijedio je FTN. Profesori su se u Herceg Novom susreli i sa kolegama sa podgoričkog Gradjevinskog fakulteta, dr Duškom Lučićem i dr Milošem Kneževićem od kojih su dobili punu podršku za ove aktivnosti.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code