(Ne)poželjni delfini stalni ili povremeni stanovnici Bokokotorskog zaliva?

(Ne)poželjni delfini stalni ili povremeni stanovnici Bokokotorskog zaliva?

3814
8
Podijeli
 

images_slike_ilustracija_delfinNa svim meridijanima, pa i u Boki Kotorskoj, delfini su morska atrakcija. Posljednjih godina odomaćili su se u zalivu. To su takozvani dobri delfini, (Tursiops truncatus), koji nastanjuju Jadransko more, a vjerovatno su i najpoznatija vrsta delfina. Zaštićeni su mnogobrojim konvencijama, čiji je potpisnik i Crna Gora.

Međutim, njihovo prisustvo u zalivu nije uvijek poželjno. Novski ribari su nam u više navrata ukazivali da postoje dvije tri porodice delfina, koje svakodnevno lako dolaze do hrane u zalivu, kada se domognu ribarskih mreža.

O tome nam  svjedoči i ribar iz Tivta, Srećko Andričić. Po njegovim riječima, delfini su u zalivu stalno već 3 godine. Dolazili su i ranije u avgustu, ali nijesu se zadržavali dugo i nijesu kidali mreže. Delfin Joca je ribarima, kaže Andričić, bio koristan, jer je ribu tjerao u mreže. Ovi današnji delfini su divlji i prave ogromnu štetu, bucaju im skupe mreže, tamane ulov…Ribarima preostaje ona manje kvalitetna riba.

– Jedino što mogu da ulovim su sipa, škrpina i neke vrste koje delfin ne jede. Svu kvalitetnu ribu, barbune, rombune, cipole, palamide… njih više ne mogu da ulovim – priča Andričić. On zna da jedan delfin pojede oko 50kg ribe u toku dana, a u zalivu ih je izbrojao 22 ili 23, što znači da oni pojedu dnevno oko tonu ribe.

ribari u italiji– U posjeti ribarskim udruženjima u Italiji saznali smo da postoje određeni elektronski uređaji koje su koristili da plaše delfine i tjeraju ih. Ali, to su inteligentne životinje i brzo su naučili na te vibracije, pa više ne reaguju.

Andričić priča i da su u nekoliko navrata ovdašnji ribari razgovarali sa naučnicima Instituta za biologiju mora, gdje su zadovoljni prisustvom delfina u zalivu. Na žalost, nijesu uspjeli da iznađu rješenje za probleme koje oni stvaraju ribarima. Udruženje ribara pisalo je i Ministarstvu poljoprivrede, nadajući se i nekoj  odšteti za uništene mreže.

– Oduvjek su delfini i ribari bili neka vrsta neprijatelja. Moje mišljenje je da je ovo jato delfina štetnije za svu populaciju ribe, nego sve vrste ribanja koje se sprovode u zalivu, pošto delfini izlovljavaju mnogo veće količine -uvjeren je Andričić. Tako misle  i manje-više sve njegove kolege.

Delfini su dio morksog ekosistema

delfini hnInženjer biologije i ekologije mora i osnivač Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet iz Velog Lošinja u Hrvatskoj, Draško Kolcer, koji sarađuje sa kotorskim Institutom za biologiju mora, kaže za Radio Jadran da delfini koji borave u Boki, zapravo, nastanjuju šire područje ispred zaliva.

Po njegovim riječima, delfini u Jadranu žive u malim, rezidentnim zajednicama, koje pripadaju određenom području.

– Sa kolegama iz Instituta u Kotoru pokušavao sam utvrditi temelj fotoidentifikacije. To je metoda kojom svaku jedinku ponaosob možemo prepoznati, po njenoj leđnoj peraji. Dakle, pokušavamo utvrditi da li u zaliv dolaze uvijek iste životinje, ili se radi o drugim, kao i broj životinja koje koriste zaliv tokom godine – kazao je Kolcer.

U Institutu još nijesu sigurni da li delfini borave u zalivu povremeno, u nekom periodu godine kada se  pojavljuje neka određena vrsta ribe, ili veća količina koju delfini lakše love, ili se radi o cjelogodišnjem korišćenju zaliva. Dakle, ovi sisari ponekad uđu, ponekad ne, a to zavisi od količine raspoloživog plijena.

Kolcer je dodao da su u Institutu svjesni problema sa kojima se nose ribari, te da je to uopšteno problem Jadrana i Mediterana, gdje god postoje delfini, bez obzira na vrstu.

– Delfini su pametni i oni u nekim trenucima zapravo pokušavaju iskoristiti mogućnost da na jednostavniji način dođu do plijena. Znamo da na Jadranu postoje područja koja su pod velikim ribolovnim pritiskom, a u takvim područijima je količina ribe vrlo mala. Negativna interakcija  javlja se često i delfini gotovo konstantno prate koče, ili iz stajaćih mreža vade ulove. U svakom slučaju, ako su delfini stalno iza ribara i u ribarskim alatima, to ukazuje na činjenicu da postoji problem u životnoj sredini – rekao je Kolcer u razgovoru za Radio Jadran.

images_slike_licnosti_mirko_djurovic_rjS druge strane, direktor Instituta za biologiju mora, dr Mirko Đurović, ističe da sa ribarskim zajednicama u Boki imaju izuzetnu saradnju na planu monitoringa i praćenja delfina, kao i realizacije “NETCET” projekta, kojim rukovodi. On treba da kroz regionalnu saradnju razvije zajedničke strategije za zaštitu morskih sisara i morskih kornjača u Jadranu. U zalivu posljednjih 4-5 godina nije zabilježen niti jedan slučaj slučajnog ili namjernog ubijanja delfina.

– To smatram pozitivnim, pošto smo u prethodnom periodu, od 1999. do 2009. godine, imali nekoliko incidentnih situacija. Namjerno ubijanje dva delfina bilo je iz vatrenog oružja i to baš u Herceg Novom, jednog u Kotoru i nekoliko njih koji su bili zapetljani u ribarske mreže.

Ribari su u više navrata tražili pomoć Instituta za probleme koje im stvaraju delfini, jer ostaju bez ulova i  mreža, potvrđuje Đurović. Ali:

– Oni su sastavni dio morskog ekosistema, bez njih se ne može, tako da moramo svi nekako zajednički da živimo u nekoj  sinergiji – poručuje  Đurović.

Prisustvo delfina u zalivu, svima koji ne žive od ribanja, predstavlja  “praznik za oči”. Njihova igra izaziva radost i budi želju za druženjem. Kada ugledate delfine, dok ste na plovilu, osnovno parvilo jeste da smanjite brzinu i plovilom krećete u njihovom smjeru, paralelno sa njima, ne približavajući im se na udaljenost manju od 100 metara. Oni su veliko bogatstvo sa prirodnjačko – ekološkog stanovišta. Međutim, ribarima pojava delfina izaziva ljutnju, jer znaju da će ostati bez ulova.

Možda projektom “NETCET” u prekograničnoj saradnji, pored donošenja strategije zaštite morskih sisara dobijemo i odgovor kako zaštiti ribarske mreže od njih.

8 Komentari

  1. iza sporckih ribolovaca i delfina mi lovci smo sledeci krivci pa onda kupaci i tako dalje samo ne prof ribari ,kruzeri i vlasnici jahti

    0
  2. Kad covjek slusa ove”ribare” pomislio bi da delfini ne postoje milionima godina no su sad odnekud dosli i predstavljaju opasnost za ljude i ribu.

    0
  3. Opa!!! Bravo sad su idelfini dosli na tapetu!Prvo su sportski ribolovci bii ti koji unstavaju riblji fond,sad su delfini Bravo.Samo jos da vidimo ko je sledeci od normalnih ko unistava riblji fond.Nemoj slucajno da dovatite ove sto pregradjuju zaliv s kraja na kraj mrezama,ili ove sto kocare kroz zaliv ili ove sa po 4-5 ferala od ko zna koliko svijeca na barku i opa bato deri dok sve ne pograbuljas.Naravno kako sam vec reko tu su i dobrotvori koji su unistili ne samo riblji fond nego cijeli eko sistem kao sto su porto Novi sa svojim lupanjima i kopanjima kroz vodu.Hoteli i kompleksi u meljine,Bijelu,Usce sutorine,Hotel park.Razno razni krivolovci po noci i danu….. Spisak je podugacak pa predlazem da se pozabavite i ovim imacete materijala cijelu godinu pisat.Usput podjite do pjace pa cete se uvjeriti sto se prodava.Cipoli npr ispod 26cm,sipe i ulignji duzine 2 cm,orade po 250g…..

    0
  4. Ja sam sportski ribar i smatram da profesionalni ribari prave zamjenu teza. Ribolov mrezama u zalivu treba POTPUNO ZABRANITI i to je jedini problem.
    Isti ti “prof. ribari” odnosno vecina njih nema dozvole, bacaju zabranjene mreze, duzina mreza koje koriste je i desetak puta veca nego sto su prijavili, ne postuju lovostaje ni dozvoljene mjere riba . Mrijestilista su prekrivena kilometrima mreza
    …..a nadlezna inspekciska suzba ne radi nista….i sad su im delfini krivi sto nema ribe.

    0
  5. More je prirodno stani[te ovih plemenitih sisara….TO [to mi imamo problem sa ubijanjem i izlovom ne treba kriviti delfine. To je njihova kuća

    0

Ostavite komentar

*

code