O uzroku uginulih galebova na Mamuli sve će reći analize Centra za...

O uzroku uginulih galebova na Mamuli sve će reći analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja

1098
12
Podijeli

Za pomor galebova na ostrvu Lastavica, odnosno fortifikaciji Mamula, na koji je nedavno ukazalo nekoliko NVO-a, još niko nije „preuzeo odgovornost“.

Kompanija OHM Mamula Montenegro, koja je u procesu „preuzimanja“ ostrva radi preuređenja u turistički kompleks visoke kategorije, odbacila je optužbe NVO sektora, obrazlažući da su parafinske mamke postavili isključivo zbog deratizacije glodara.

Picerija i restoran

„Kompaniju OHM Mamula Montenegro niko iz nevladinog sektora, a ako izuzmemo jedan slučaj – niti iz medija, nije kontaktirao u vezi slučaja uginuća galebova na ostrvu Lastavica” – kaže za Radio Jadran PR savjetnica kompanije, Dragana Bećirović:

„Mi smo već saopštili da nismo preduzimali nikakve aktivnosti na štetu ove populacije. Sve što je preduzeto jeste deratizacija glodara (pacova i miševa) koju je 29. maja uradilo društvo za sanitarno-ekološku zaštitu „Slavisan DDD“. Razlozi da bude angažovana baš ova kompanija, pored ostalog su bili i to što je ista firma već ranije radila deratizaciju na teritoriji Opštine Herceg Novi, upravo sredstvom koje je upotrebljeno i na Lastavici. Štaviše, i tokom proljeća ove godine u Opštini Herceg Novi je sprovedena procedura deratizacije bromadialonom, dakle, istim sredstvom koje je upotrebljeno tokom deratizacije na ostrvu“, pojašnjava Bećirović.

Ona dalje navodi i da im je to potvrdilo i Udruženje za dezinfekciju, deratizaciju i fitosanitarne usluge Crne Gore gdje kažu da se isti preparat decenijama upotrebljava u sistematskim deratizacijama kompletnih gradova i nikada nije zabilježen nijedan neželjeni slučaj trovanja izuzev ciljanih glodara.
Istio mišljenje dao im je i dipl. ing Dejan Prelević iz Instituta za javno zdravlje:

„U praksi nije poznato da su ptice, a prvenstveno ptice mesojedi kao što su galebovi, ikada bili otrovani od rodenticide, a posebno ne od parafinskih mamaka koji su korišteni na pomenutom ostrvu. Parafinski mamci po svom sastavu ukusu i mirisu kao hrana nijesu interesantni pticama i one ih nikada ne konzumiraju“, prenose iz OHM-a.

U Slavisanu, kompaniji koja je angažovana za deratizaciju glodara na Mamuli, takođe, stoje iza tvrdnji da je nemoguće izazvati trovanje galebova upotrebljenom materijom i pozivaju sve nadležne institucije da preduzmu toksikološke analize.
Bećirovićka tvrdi da je državna inspekcija preuzela uzorak uginulog galeba radi analiza.

Na Mamuli vrlo često sada borave predstvnici ovog investitora, jer su angažovani na projektu izrade konzervatorsko-restauraterskog projekta.

„Interesantno je da su boravili na ostrvu i u srijedu 26. jula, kada nisu uočili nijedan primjerak uginuća niti u unutrašnjosti tvrđave niti spolja. Upravo tog dana su se pojavili prvi snimci uginuća. Dan kasnije, u četvrtak 27. jula, ekipa RTCG je zatekla nekoliko strvina. Šta se dogodilo u tih 24 časa, vrlo je interesantno za utvrđivanje“, navodi Bećirović.

Radio Jadran je konsultovao i Institut za javno zdravlje Crne Gore, gdje su nam kazali da nijesu imali zahtjeva za ispitivanje uzroka pomora galebova na Mamuli:

„Na žalost, istraživanje i ispitivanje slučajeva oboljevanja i umiranja životinja nisu u našoj nadležnosti. Svi poslovi vezani za zdravlje životinja su u nadležnosti Sektora za veterinu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore dok pitanja vezana za korišćene hemikalije i rizik po životnu sredinu potpadaju pod nadežnost Odjeljenja za upravljanje hemikalijama Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore”, kazao nam je kratko dr Senad Begić iz Instituta.

U Agenciji za zaštitu životne sredine potvrđuju za Rdaio Jadran da ih je 28. jula NVO Bokobran obavijestila o pomoru galebova, te da su ih istog dana uputili na Upravu za inspekcijske poslove – Odsijek za ekološku inspekciju kao nadležni organ. Ipak, ne isključuju mogućnost da su galebovi “konzumirali” parafinske blokove sa bromadialonom i bitreksom koji bi trebalo da spriječi ostale životinje sem glodara da ga konzumiraju:

“Zbog bujne mediteranske vegetacije kao i sredine koja je relativno bogata raznim vrstama ribe, naša pretpostavka je da su male mogućnosti uginuća ptica otrovom, ali ipak, imajući u vidu da je galeb ,,svaštojed” među pticama, ne možemo isključiti tu mogućnost. Po pravilu, glodari sa ostrva se ne istrebljuju na način na koji se to uradilo na Mamuli. Eradikacija se na ostrvima, gdje se gnijezde zaštićene vrste i gdje bi trovanje glodara moglo izazvati domino efekat na druge vrste, vrši isključivo zamkama.

Uvažavajući činjenicu da je ostrvo Lastavica značajno gnjezdilište sinjeg galeba, postupak rješavanja problema sigurno nije u skladu sa ekološkim vrijednostima ostrva”, smatraju u Agenciji.
Iz Agencije dalje napominju da nijesu nadležni za utvrđivanje uzroka uginuća životinja. Ipak, kontaktirali su Upravu za inspekcijske poslove koja ih je informisala da je Odsjek za ekološku inspekciju obavio inspekcijski nadzor, te da je uginulu pticu sa Mamule ekološki inspektor predao pravnom licu, tj. Centru za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. Podgorica, radi ispitivanja i utvrđivanja da li je uginula usljed trovanja otrovom za glodare, koji je postavljen na Mamuli.

U toku inspekcijskog nadzora sa Mamule uzet je i jedan uzorak preparata za trovanje glodara i takođe dostavljen CETI-ju na analizu, onbavještavaju iz Agencije.
Po dobijanju izvještaja o analizama koje treba da obavi Centar za ekotoksikološka ispitivanja, Ekološka inspekcija će preduzeti dalje mjere u skladu sa svojim ovlašćenjima i nadležnostima.

Za razliku od većine njegovih srodnika, sinji galeb je vrsta koja nije ugrožena, ali čime je ugoroženo njegovo prirodno stanište na Mamuli, ili je bilo smao riječ o prirodnoj selekciji, još nema odgovora. On zavisi od rezulatata Centra za ekotoksikološka ispitivanja.

 

12 Komentari

  1. Za bjeljanina: eto Karleuša i Branka ima veze sa galebovima koliko i mi svi zajedno sa normalnim i civilizovanim životom.Ako nijesi razumio to je bilo malo sarkazma i šale u sveukupnom “dobru” što nas snalazi.




    2



    0
  2. Ne znam cemu ovoliko prostora za firmu Mamula. Jasno je da je firma koju su unajmili napravila gresku a to evo i potvrdjuju u agenciji. Neznanje ili bahatost sasvim svejedno galebova nema. Los odnos investitora prema okolini sta li nas tek ceka!




    7



    2
  3. Tema galebovi,pratioci pomoraca,ptica veselja,a tajkuni ih nimilisrdno otrovase.Ako ovo prodje nekaznjeno,onda nema ni nas Bokelja vise.
    Pitanje komentatorima:Kakve veze imaju Karleusa i Branka sa nesretnim galebovima?




    3



    0
  4. Toliko smo jadni i bijedni.ponizeni prevareni opljackani unisteni da je prosto degutantno ista vise komentarisati ako ne zelimo jos vise ponizenja i srama.Jedino nam ostaje da sve okrenemo na salu za rad zdrave pameti . Za to ti Preso gledaj da uzivas u Karleusi a mi na Toploj u miksu akorda sa Milasinovic plaze na 120 decibela.




    6



    0
  5. Alo Preso ti umjesto da si sretan sto mozes da uzivas u Karleusi za dz ti se binis ima jos da se naslusas “zvezda” iz Marinkove bare koliko hoces do kraja ljeta! I ne zaboravi sve to na 120 dcb.




    7



    1
  6. Neko je nešto pogriješio ,naviklo se radit kako bilo,a zbiija je dodijalo.Učiće se djeca na primjerima iz Jugoslavije ili neće bit života.




    6



    0
  7. A sta su jeli galebovi , koji su lesinari , nego otrovane pacove i zeceve ? I od cega su uginuli nego od trovanja prilikom kela otrovanih zivotinja ? Nije ima interesantan miris ortova za glodare ali su im inzeresantni sami krepali glodari !!!Bas je tesko doci do tog zakljucka !!!




    14



    0
  8. Galebove na stranu,nego kako će mo mi izludit od preveluke buke ovog ljeta na svim udarnim lokacijama.
    Ja bi da slušam Branku Šćepanovića ali moro sam sinoć Karleušu.
    A kad će Branka.




    6



    5
  9. Sve je jasno i kome su smetali galebovi, jasno je i zbog čega se požarima krče placevi na primorju, jasno je i kako su velika državna preduzeća dovedena u stečaj… Samo nije jasno vidi li ovaj narod ko to radi?




    27



    3

Ostavite komentar

*

code