OŠ „Milan Vuković“ zatvorena bez kompetentnog mišljenja

OŠ „Milan Vuković“ zatvorena bez kompetentnog mišljenja

3112
5
Podijeli
 

os milan vukovic 4Ne postoji trenutan rizik za normalno funkcionisanje  OŠ ,,Milan Vuković“ u postojećim uslovima. Izvođenjem predloženih, dugoročnih i kratkoročnih mjera,  takva ocjena može se odnositi i na znatno duži period – tvrde sudski vještaci diplomirani inženjer geologije prof. dr Staniša Ivanović i diplomirani inženjer građevine,  Marko Radunović, piše Pobjeda.
Ivanović ocjenjuje kako je zatvaranjem škole nepotrebno  stvorena halabuka i podignute tenzije koje krnje ugled i nivo geološke struke i nauke, čak i izvan granica Crne Gore.
– Osim toga, stvorena je uznemirenost i strah, ne samo kod učenika i njihovih roditelja nego i šire, da je boravak u školi opasan za život ljudi koji u njoj borave – kaže Ivanović.

Prvi izvještaj

U prvom izvještaju, koji je uradio Građevinski fakultet Crne Gore, na osnovu kojeg je Vlada donijela odluku o zatvaranju škole, bilo je navedeno da zgrada nije bezbjedna. Ivanović kaže kako je riječ o subjektivnim ocjenama.
– Date ocjene su subjektivne i donesene na osnovu vizuelnog pregleda dva člana komisije Građevinskog fakulteta, na žalost sa akademskim zvanjima  redovnih  profesora, čija je kompetentnost za ovu oblast jednaka nuli i ishitrenosti Ministarstva prosvjete, koje je bez dopunskih nalaza donijelo odluku  da se nastava u školi „Milan Vuković“ obustavi – negoduje Ivanović, citirajući francusku sentencu da je „Od svih idiotizama najopasniji idiotizam eksperata, jer su posljedice najveće“.

Vještačenje

Rješenjem Osnovog suda u Herceg Novom, Ivanović i Radunović  su određeni da u zajedničkom nalazu i mišljenju utvrde ,,da li je usljed oštećenja, dovedena u pitanje stabilnost objekta, da li predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, susjedne objekte i bezbjednost stanovanja“.
Oni su u prisustvu predstavnika suda 8. avgusta, obavili makroskopski vizuelni pregled objekta.
– Sve učionice u prizemlju i na spratu funkcionalne su, nema pukotina na zidovima. Samo su na učionici br. 4 registrovana ulegnuća poda i parketa, u hodniku kod učionice br. 5 zapaženo je ulegnuće poda od 2,5 do 3,5 centimetra – stoji u dokumentu.
Vještaci objašnjavaju da uzroci oštećenja na objektu i okolnom tlu škole nijesu vezani za klizište i klizna pomjeranja na padini, već su nastala kao rezultat specifičnih deformacija, tzv. puzanja. Do takvog zaključka došli su, kažu, na osnovu sveobuhvatne analize rezultata dosadašnjih istraživanja iz oblasti inženjerske geologije i geotehnike, koja su rađena od 1978. godine, zatim analiza rezultata tehničkih oskultacija (tri elaborata) koja su izvedena radi praćenja razvoja i proširivanja prslina i pukotina na 96 mjernih mjesta na objektu i okolnom tlu. Analizom efekata do sada izvedenih sanacionih mjera, preko upoređivanja ranije registrovanog i sadašnjeg stanja, terenskom opservacijom stanja okolnog tla i objekata u uslovima guste izgrađenosti padine i vizuelnom makroskopskom procjenom dinamike razvoja prslina i pukotina preko upoređivanja ranijeg i sadašnjeg stanja.

Puzanje padine

Puzanje je obično dugotrajan, višedecenijski proces kontinuiranog deformisanja padine. Pomjeranja su mala, vizuelno često neuhvatljiva. Pojave su veoma česte na crnogorskom primorju, a najbolje su registrovane u zoni magistralnog puta Ulcinj – Herceg Novi (Kruče, Ratac kod Sutomora, Šušanj u blizini Bara, Trojica kod Kotora, Đenovići, Savina i sl.). Kada je u pitanju puzanje padine kod škole „Milan Vuković“, situacije je, kažu vještaci, u potpunosti jasna.
– Debeo drobinski nanos sa krečnjačkim blokovima naguran je preko degradiranog fliša i kompaktnog fliša u podlozi. Nanos se, kao sunđer, puni oborinskom i podzemnom vodom raskvašavajući degradirani fliš, koji prelazi u plastičnu glinu čime počinje da puzi, nadima se, te tako počinje proces puzanja – piše u nalazu i mišljenju.
Vještaci navode da puzanje pospješuje još jedan prirodni element, tzv. mehanička sufozija.
– Pošto je drobinski nanos sastavljen kako od krupnih blokova tako i od sitnih pjeskovito-prašinastih frakcija, svako pražnjenje i prirodno oticanje vode iz drobinskog materijala dovodi do ispiranja sitnih prašinastih čestica, što dovodi do slijeganja tla, odnosno  formiranja pukotina na objektima koji leže na takvom tlu, a koji se ponašaju kao relativno krut sistem u odnosu na tlo u temeljima – objasnili su.
Oni ukazuju da se na osnovu dokumentacije i stanja na terenu nedvosmisleno zaključuje da je od 1989. do 1993. godine, evidentan proces smirivanja do potpunog gašenja deformacija i oštećenja na objektu. Prema njihovom mišljenju, to je najvećim dijelom rezultat opravke i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže na objektu, kao i parcijalno izvedene sanacije.

Nema oštećenja

U dokumentu navode kako makroskopski, vizuelni pregled objekta pokazuje da nema oštećenja i pukotina koje su svježe i novijeg datuma.
– Objektivne teškoće pri ovakvoj procjeni pričinjava prisustvo starih pukotina koje nijesu zaptivene, omalterisane i okrečene. Međutim, njihova veličina, (obično su to naprsline), karakter i dimenzije takve su da upućuju na realan zaključak da ne postoji  progresivni razvoj ispucalosti i oštećenja –  naveli su vještaci uz podsjećanje da se radi o periodu od oko 30 godina.
Iako ne postoji direktna i kratkoročna opasnost i rizik, vještaci Staniša Ivanović i Marko Radunović smatraju da je potrebno izvesti kratkoročne i dugoročne mjere i tehničke postupke kojima bi se zaustavio ili ublažio proces progresivnog ruiniranja objekta OŠ ,,Milan Vuković“, povećala stabilnost i sigurnost od eventualno neželjenih posljedica i poboljšali uslovi boravka i rada.

Kratkoročne: opravka (sa rekonstrukcijom) krova i saniranje cjelokupnog sistema za prihvatanje i odvođenje atmosferskih i površinskih voda.
Renoviranje – zaptivanje, malterisanje i krečenje cjelokupnog objekta, posebno pukotina i oštećenja na objektu i potpornim zidovima, koje su nastale još prije oko 30 godina. Zvuči paradoksalno da su takva oštećenja i danas vizuelno uočljiva pa se čak smatraju i opasnim.
Kontrola eventualnih gubitaka vode iz vodovodne mreže, analiza stanja i ponašanja tla u rejonu dvorišta škole i okolnom terenu u periodu enormnih  padavina. Ocjeđivanje zabarenih depresija i registracija eventualnih pojava povremenih izvora i sl.
Provjera drenažnog sistema, njegovog ispravnog funkcionisanja koji služi za prihvatanje i odvođenje površinskih voda sa saobraćajnica sa sjeverne strane objekta.

Dugoročne: Izvođenje duboke drenaže sa gornje strane temelja sjevernog potpornog zida, kojim bi se u potpunosti eliminisao višestruko negativan uticaj podzemnih i oborinskih voda na stabilnost i sigurnost objekta. Za ovaj posao nužno je da meritorni i pouzdani projektant uradi kvalitetan projekat. Pri izvođenju radova voditi računa da se ne poremeti prirodna ravnoteža i koliko-toliko postojeća stabilnost. Radove izvoditi isključivo u sušnom periodu. U slučaju da zbog skučenosti prostora to nije moguće, treba razmotriti mogućnost izvođenja drenažnih bušotina iz kojih bi voda gravitaciono oticala ili bi se mogla crpsti.

Loša tehnička rješenja

Osim prirodnih činilaca, propadanju objekta pogodovala su, navedeno je u nalazu i mišljenju, pojedina neadekvatno izvedena tehnička rješenja.
– Neka od njih su potporni zid visine četiri metra, koji opasuje školu sa sjeverne strane, izveden bez kvalitetno urađenog drenažnog sistema, odnosno postavljanja široke drenažne cijevi koja je u stanju da prihvati i kontrolisano odvede glavninu podzemnih i oborinskih voda. Umjesto toga, izvedene su barbakane koje ne funkcionišu, što nije dopušteno. Pošto je drobinski nanos heterogenog sastava, fundiranje objekta izvedeno je, jednim dijelom na krutom krečnjačkom bloku, a drugim dijelom na rastresitom, nevezanom materijalu. U uslovima diferenciranog slijeganja, to dovodi do formiranja pukotina i oštećenja na objektima, odnosno talasastih deformacija okolnog tla – naveli su Ivanović i Radunović u nalazu i mišljenju, a prenosi Pobjeda.

5 Komentari

  1. Hmm , nazvati profesore gradjevinskog fakulteta neznalicama pa citirati koji te iste ljude svrstavaju u idiote….a sta ako zatrese kao u italiji???

    0
  2. Ja sam isao prije dvadeset godina u tu skolu i sjecam se da nam nisu dali uci u skolsku salu,jer je “na klizistu”. Danas sala iznenada radi punom parom,na igralistu dje je bio kontejner u kome je nekad sjedio Milan Dabovic je kuca,dok je prekoputa skole gdje su nekad bila drveca vise velelepnih kuca-vila.I ko sad grijesi,oni sto nam prije dvadeset godina nisu dali u salu ili oni sto su pustili da se oko skole gradi bez kontrole,sto je dovelo do destabilizacije terena?

    0
  3. Au, niti klizi, niti tone, puze, puzeca skola, to sam je u vojsci Radio, e sad, nijesu bili mirni dok nijesu dobili misljenje koje im je uvu i oku milo, mora biti da je ta disertacija sijovito jaka stvar

    0
  4. Savina ne klize (samo vam se to pricinjava), ona zapravo puzi – to kazu ovi najnoviji strucnjaci. Eto tako!

    0
  5. Pa djevojke i momci, urednici i redakcijo Radija Jadran, postajete veoma ozbiljna informativna ustanova! Današnjim i jučerašnjim demantima / izvještajima veoma duboko i detaljno pokazujete pravo stanje stvari!

    Samo ovako nastavite i poslije sredine oktobra!

    0

Ostavite komentar

*

code