Oštre poruke: Obilježen Dan sjećanja na žrtve deportacije

Oštre poruke: Obilježen Dan sjećanja na žrtve deportacije

1919
3
Podijeli
 

deportacija 270516 1Polaganjem cvijeća i podizanjem simbolične, privremene spomen table ispred zgrade Centra bezbjednosti u Herceg Novom predstavnici NVO-a i troje odbornika lokalnog parlamenta u Herceg Novom obilježili su 24-ogodišnjicu deportacije 83 bosansko-hercegovačkia civila iz Herceg Novog.

Činu sjećanja na nedužne žrtve rata, koji se indirektno proširio i na teritoriju Crne Gore, prisustvovali su predstavnici nevladinih organizacija ANIMA, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, NVO broj 19 i Bosanska kulturna zajednica Bar, ali nekoliko građana. Oni su ponovili poziv lokalnoj i državnoj vlasti da podignu spomen ploču žrtvama, da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve deportacije, ali i da Vlada i lokalna policija konačno upute izvinjenje porodicama stradalih.

– Mi se suočavao sa prošlošću sa kojom niko ne želi da se suoči i 24 godine nakon nemilog događaja, niko ne želi da ga prihvati, da ga osudi i izrazi spremnost da se to nikada više ne ponovi u našoj Crnoj Gori – izjavila je Zinaida Miljković, odbornica SDP-a. Ona je na današnjem zasijedanju Skupštine Opštine zatražila pauzu, kako bi odbornici prisustvovali obilježavanju sjećanja na žrtve deportacije.

Predstavnica NVO Akcija za ljudska prava, Mirjana Radović podsjetila je da tijela mnogih žrtava deportacije još nijesu pronađena.

– Mi iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i ANIME, kao i porodice stradalih žrtava, ovaj zločin ne možemo da prepustimo zaboravu. Saosjećamo sa bolom porodica koje su izgubile najmilije. Osuđujemo zločin, čekamo da bude kažnjen i upozoravamo da se ne smje ponoviti – kazala je Radović.

Ona je dodala da NVO sektor traži odgovornost onih koji su iz Crne Gore deportovali nevine žrtve, ali da njihova saradnja sa tužilaštvom Bosne i Hercegovine za sada ne postoji.

deportacija 270516 2Žena Osmana Bajrovića, žrtve deportacije, koji se do danas vodi kao nestao, Nedžba Bajrović, pričala je o okolnostima pod kojima je njen muž odveden. U više se navrata pismima obraćala Ministarstvima, MUP-u Herceg Novi, gdje je lično dolazila, u periodu ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, ali nikad nije bila primljena, niti je dobila bilo kakav odgovor. Poručila je svim institucijama, koje po njenim riječima, neće da se odazovu i pomognu:

– Nepuno četvrt vijeka je prošlo otkako se taj zločin dogodio, a da niko nije našao za shodno da me primi, da mi pošalje neku vijest, da se izbori i sazna nešto o sudbini moga supruga, nikad niko… Počev od predsjednika Vlade,  zatim predsjednika države, tužilaštva. Posebno poručujem  državnom tužiocu Crne Gore da vodi pravednu istragu o ovom događaju i preda pravilnu tužbu, kako bi se našli i kaznili nalogodavci. Da se meni i mojoj porodici kaže gdje su kosti, jer hoću da ih nađem i zajedno sa porodicom dostojno sahranim, ja svog supruga, a moja djeca svoga oca – kazala je vidno uzbuđena Nedžba Bajrović.

Mirsad Kurgaš iz NVO broj 19 je kazao da ga posebno frapira činjenica na ravnodušnost građana Crne Gore. On se osvrnuo na još neke aktuelne optužbe zvaničnika u vlasti Crne Gore za zločine počinjene za vrijeme ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i izrazio žaljenje što se na ovim okupljanjima ne pojavljuju oficijelni predstavnici bošnjačkog naroda, niti imami sa ahmedijom.

Saradnica na programima u CGO i portparkolka Koalicije ta REKOM za Crnu Goru, Tamara Milaš je istakla da je način na koji je ovaj slučaj procesuiran u crnogorskom pravosuđu nesumnjivo pokazao da crnogorsko pravosuđe još nema profesionalne hrabrosti da svoj posao radi u skladu sa zakonom, kao i da su suviše jaki politički uticaji koji spriječavaju rasvijetljavanje i adekvatno procesuiranje ratnih zločina. Po njoj, slučaj „Deportacije izbjeglica“ je jedan od najvećih poraza crnogorskog pravosudnog sistema. Ona je pozvala Tužilaštvo Crne Gore, da u skladu sa svojom strategijom o istraživanju ratnih zločina, intezivira borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločinaca efikasnijim istraživanjem, gonjenjem, suđenjem i kažnjavanjem u skladu sa međunarodnim standardima.

Odbornica Građanskog saveza, Jovana Šijačić je istakla da je na skup došla u svojstvu običnog građanina, sa molbom da joj se „ukloni politički predznak“.

– Nije važno  ko smo i šta smo, kojem se Bogu molimo, ili odakle smo, jer mnogi su ovdje došli, a nisu odavde. Jednostavno treba da smo ljudi i da ovo ne ostane samo na inicijativi već da se definitivno jednog dana kaže da je ovo „Dan sjećanja“ na ljude koji su deportovani i da ovdje stoji jedna spomen ploča kojom će se pokazati, na neki način, poštovanje prema tim ljudima, jer oni ništa nisu skrivili, osim što su nosili ime kakvo su imali – izjavila je Jovana  Šijačić.

3 Komentari

  1. dali će se neko sjetiti naših momaka ,koji su mučeni i ubijeni u zloglasnoj lori.sako za svojim tuguje ,zar ne.

    0
  2. Molio bih inicijatire da se izjasne o srpsko-crnogorskim zrtvama u poslednjem ratu. Kao i zrtvama kojih su pune jame Hercegovine , koje su pocinili tkz “hrvatsko cvijece” ( bosanski muskimani ) u II svjetskom ratu. Nije ni to bilo tako daleko..

    0

Ostavite komentar

*

code