Herceg Novi bogatiji za Muzej „Njegoševa škola“

Herceg Novi bogatiji za Muzej „Njegoševa škola“

2214
8
Podijeli

U okviru proslave jubileja – 300 godina od osnivanja Topaljske komunitadi, danas je na Toploj svečano otvoren i osvještan Muzej „Njegoševa škola“ u objektu nekadašnje škole Narodnog prosveštenija, znamenitog učitelja, kaluđera savinskog manastira i paroha topaljskog, Josifa Tropovića.

Najistaknutiji vladar, vladika i filozof Petar II Petrović Njegoš, najveći pjesnik crnogorskog i srpskog naroda učio je u školi Josifa Tropovića, istakao je predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, dr Miloš Bigović.

Picerija i restoran

– Obilježavanjem 300 godina od osnivanja Topaljske komunitadi i otvaranjem Njegoševe škole mi konačno postavljamo na zasluženo mjesto dva važna perioda u istoriji Herceg Novog, koja su tokom proteklih godina bila nepravedno zapostavljena. Brojnim aktivnostima u ovoj godini jubileja, doprinosimo očuvanju kulturnog nasljeđa grada i kolektivnog sjećanja naše zajednice, ostavljajući budućim generacijama još više razloga da budu ponosni što su Novljani – navodi on.

Topaljska komunitad osnovana je kao rezultat sedamnaestogodišnje diplomatske borbe lokalnog stanovništva za ostvarenje obećanja o njegovoj autonomiji, koje je kao nagradu za pomoć u osvajanju grada dala Mletačka republika. Uprava, čije je sjedište bilo ovdje, pri sakralnom komplesku Svetog Vaznesenja Hristovog i Svetog Đorđa na Toploj, predstavlja preteču današnjeg načina upravljanja, podvukao je Bigović.

Po riječima predsjednika Crkvene opštine topaljsko-hercegnovske, Zorana Lazarevića, priča o svečanosti počela je kada je istoričar, dr Goran Komar počeo da se bavi događajima vezanim za Morejski rat i sa time direktno povezanim osnivanjem Topaljske komunitadi.

Lazarević je otrkio da je Komar ideju o svečanosti povjerio mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju, koji je kasnije i inicirao samu svečanost, ali i obnovu hercegnovskih hramova i Njegoševe škole.

– Ovdje pred nama je sada jedan neveliki objekat, ali ispunjen sadržajima od neprocjenjivog značaja. Pošto objekat nije veliki, rad na Njegoševoj školi bio je ispunjen detaljima. Do savršenstva se težilo obnavljanju trenutka kada je Njegoš učio ovdje. Ideja vodilja – zamislimo da je Njegoš sada tu bio na času – ističe Lazarević.

U prethodna 4 mjeseca obavljeno je čišćenje fasade, krečenje, klimatizacija, unutrašnje osvjetljenje i ozvučenje Vaznesenjskog hrama, kao i sprovođenje instalacije za ugradnju video nadzora, koji će vrlo brzo biti postavljen, što će biti posebna donacija. Urađeno je čišćenje fasade crkve Svetog Đorđa, biće urađena i klimatizacija i unutrašnje ozvučenje i osvjetljenje. Isto tako obavljeno je čišćenje fasade crkve Svetog Arhangela Mihajla na Belavisti u Starom gradu, a biće urađena i klimatizacija, ozvućenje i osvjetljenje.

Lazarević se na pomoći u realizaciji ovog poduhvata zahvalio arhitekti i konzervatoru, Srđanu Marloviću, umjetniku Ranku Kovačeviću, kao i Slobodanu Poznanoviću i Tomu Ivanoviću.
O Njegoševom školovanju i školstvu u Herceg Novom podsjetila je etnološkinja, Marija Crnić Pejović.

Po njenim riječima, za Njegošveo školovanje u Herceg Novom zaslužan je njegov stric, Vladika Petar I, koji je svog, tada dvanaestogodišnjeg sinovca povjerio na obrazovanje u manastir Savinu monahu Josifu Tropoviću.

– Na molbu Topljana 1808. godine Josip Tropović postavljen je za topaljskog paroha. Četiri godine kasnije viša crkvena vlast postavila ga je za učitenja u novoosnovanoj školi na Toploj i da u napredak ima “stati u keliju cerkovnu u Toplu” i to “za stanovnito vrijeme i to najmanje za njat ljeta”. Na dužnosti paroha i učitelja ostao je punih 20 godina, do smrti 1828. Podaci govore da je škola na Toploj radila jođ od 1769. godine, na srpskom jeziku, a funkcionisala je sve do otvaranja prve državne osnovne škole na sprskom jeziku u ovom kraju i to na Toploj, 1869. godine – navodi ona.

Boka je za Njegoša bila njegov pravi “stvarni učitelj prije i poslije Tropovića. Nju je zavolio od najranijih dana. Posmatrajući je sa vidova svoga užeg zavičaja, ona je u njemu budila maštu i izazivala želju i čežnju za nečim boljim, ljepšim, čarobnijim”, što je kao Vladika, pjesnik i mislilac ostvario za neduga života, zaključila je Crnić Pejović riječima prof dr Vida Latkovića.

8 Komentari

  1. 1. Nacin konzervacije predmeta amaterski i narusava vrijednost predmeta
    2. Sto ce sa Njegosevom skolom koja se zapravo nalazi iznad teniskih terena?
    3. Kakve veze imaju komunitad-crkva-Njegos-Opstina
    4. Zasto Opstinari opet poziraju umjesto da rade svoj posao???




    10



    8
  2. Po kom osnovu je dodjeljen Orden? Po sponzorisanju Nikcevicevih projekata? Ako je i to u pitanju, onda ga dodjelite gradu a ne pojedincu! Sve radimo u korist svoje stete!




    22



    18

Ostavite komentar

*

code