Povećano prisustvo voćne mušice u Herceg Novom

Povećano prisustvo voćne mušice u Herceg Novom

1573
5
Podijeli
 

mandarine 2Odsjek za zdravstvenu zaštitu bilja Fitosanitarne uprave Crne Gore u proteklom periodu obavio je praćenje pojave mediteranske voćne mušice (Ceratitis capitata), čije je povećano prisustvo evidentirano na voćkama u Herceg Novom.

Mediteranska voćna mušica je štetočina koja napada 350 biljnih vrsta i to isključivo plodove, a najveću komercijalnu štetu napravi na plodovima mandarine, priča za Radio Jadran stručna saradnica iz Savjetodavne službe za biljnu proizvodnju Mileva Marić:

“Na našem primorju registrovana je kod smokve, citrusa, japanske jabuke i kod iglice. Mušica napada samo plodove koji ulaze u fazu zrelosti, što znači da ne napada zeleni plod. Trenutni njen domaćin je smokva. Ako se ne oporadi sada na smanjivanju brojnosti kod smokve, ona nastavlja svojerazviće kod mandarine gdje je ekonmski najveća šteta”, navodi Marićka.

Ono što je nezgodno prilikom zaštite smokava od voćne mušice je što na teritoriji opštine Herceg Novi ne postoje plantaže, već su smokve obično zasađene negdje uz put ili u nekim manjim nepravilnim drvoredima, što otežava zaštitu, koja podrazumijeva održavanje higijene stabla i plodova kaže Marićka:

“Svi plodovi koje je napala voćna mušica treba da se unište, tj. spale i zakopaju, jer taj štetnik ima fazu razvoja od larve do odraslog, i tretiranje bi trebalo obaviti u zemlji. U tom momentu trebalo bi prekinuti njen ciklus. Nakon toga, radi se još jedna od mjera da se stavi folija u prečniku krošnji ispod debla, i na kraju, mada to ovdje niko ne radi, hemijsko tretiranje”, pojašnjava ona.

Procenat voćne mušice trenutno je mali, ali kod nas na primorju zastupljene su mješovite kulture – breskve, mandarine, smokve – što znači da u svakom momentu voćna mušica ima domaćina, te je zato njen procenat zastupljenosti u Boki najveći upravo zahvaljujući pomenutim mješovitim zasadima, pojašnjava Marićka.

U zavisnosti od vremena preventivnog tretiranja postoji nekoliko hemijskih preparata:

“Kad se mušica primijeti na “podu”, tu nema pomoći hemijskim tretiranjem već samo uništavanje spaljivanjem, nikako bacanjem u kontejner ili zakopavanjem. Sa dužom karencom, odnosno vremenom koje protekne od prskanja do branja ploda, od pesticida je najbolje koristiti histamin i perfektion, a u kratkoj karenci arsenik”, zaključila je Marićka.

Mediteranska voćna mušica (Ceratitis capitata), je od 2000. godine prisutna u Crnoj Gori, a povećanje brojnosti populacije muve, značajnije je i ranije bilo izraženo u Bigovu, Đenovićima i Baošićima, a nešto manje u Lastvi i Radanovićima, kao i u Baru.

5 Komentari

  1. Koja je sluzba u Hn kojoj se može obratiti za takve probleme ili slične? Zasto se daju tako šture informacije?

    0
  2. …meni doma nema mušice,jer baba od 80 godina provodi cijeli dan u baštinu radeći,a hemije nema,jer to mi jedemo,a vi stavljajte folije,sijecite svoje smokve do mile volje i bavite se stručno čime god hoćete.Nije ni kod nas dobro,daleko od toga, jer fali vremena i rabote,ali….nema mušice.Rad,razmišljanje i opet rad.

    0
  3. Ko ima baštinu treba da se o njoj neprekidno stara,da radi,a to više nema ko temeljno i kako bi trebalo.Mnoge su baštine neuredne,a to voćke i drugo drveće ne podnosi.Nije dovoljno kupiti hemikaliju,treba znati da je drvo živo,da mu treba red i rad,kao i čovjeku,a mi bismo sve da imamo olako,što brže,a što više.Samo se bojim da nas sve skupa sad neko stručan ne zapraši,jer nemam povjerenje u one koji donose odluke.

    0
  4. Ovo je veliki problem, bukvalno je sve unisteno, i vocke, cvijece, povrce. Trebalo bi sprovesti ozbiljnu akciju i ukljuciti sve nadlezne institucije – ministarstvo, opstinu….dati uputstva svim gradjanima koji su suoceni sa ovim problemom! Pomoci im i edukovati ih oko tretmana, sredstava za prskanje ili sl…
    Bravo za ovu temu!

    0

Ostavite komentar

*

code