Produžen projekat kontrole kvaliteta vode iz tankova brodova

Produžen projekat kontrole kvaliteta vode iz tankova brodova

535
1
Podijeli
 

images_slike_dogadjaji_2015_razno_jul_brodogradiliste_brod_2307_2Naučni radnici Instituta za biologiju mora iz Kotora započeli su realizaciju IPA projekta BALMAS – u okviru kojeg se prvi put kontroliše sastav i određuje kvalitet vode iz tankova brodova koji uplovljavaju u Luku Bar.

Realizacija je počela u novembru prošle godine, a projekat je trebalo da bude okončan u martu ove. Međutim, prije par dana odobren je produžetak projekta do septembra, potvrdila je za Radio Jadran, Dragana Drakulović, naučna saradnica iz kotorskog Instituta:

– To prosto znači više vremena za sve ono što nismo stigli da obavimo u tom prvom predviđenom roku. Iskreno se nadam da će ostali ciljevi predviđeni projektom biti realizovani u narednom periodu, objasnila je Drakulovićka.
U Crnoj Gori su uzorkovanja i analize do sada obavljane samo u akvatorijumu Luke Bar, što predstavlja bazno odnosno nulto stanje. Biće utvrđeno kakva je flora i fauna u luci Bar, na osnovu čega će biti preduzeti dalji koraci:

– Riječ je o početnom baznom istraživanju, koje je rađeno sezonski. Uzorkovanja su završena i u toku je obrada rezultata, kojim ćemo dobiti dalje preporuke vezano za stanje akvatorijuma u luci Bar. Ostalo je još da se uradi uzorkovanje u tankovima brodova, kazala je naša sagovornica.
Uprava pomorske sigurnosti u okviru BALMAS projekta obezbijedila je za to i opremu, a taj posao uslijediće narednih mjeseci:

– Uzorkovanje će biti obavljeno prema uputstvima balastne konvencije sa desetak brodova. Nakon toga, u maju imamo šesti redovni sastanak zemalja učesnica u Mostaru, gdje ćemo rezimirati šta je sve do sada postignuto i kako dalje – navela je naša sagovrnica.

Ona je podsjetila da su balastne vode značajne za bezbjednost, odnosno ravnotežu brodova pri plovidbi. Međutim, sa druge strane, predstavljaju veliku opasnost za unos štetnih patogenih organizama u novi sistem i mogu da izazovu velike negativne posljedice.
Negativne posljedice su npr. fitoplanktonski organizmi u obliku cista koji mogu da prežive u tankovima brodova da dođu u novi ekosistem i da se razviju. Na primjer, većina algi proizvodi toksine koji mogu izazvati i za čovjeka i ekosistem štetne posljedice. Tako školjke, filtriraju vodu i u njima se akumuliraju alge koje nijesu štetne za školjke, ali jesu za čovjeka kada ih jede. Mogu izazvati dijareju, paralizu ili druge poremećaje.
Kako je ranije pojašnjeno, ako balastne vode sadrže neke organizme, koji bi mogli biti štetni, onda brodovi moraju najmanje 100 milja od obale da izbacuju balast, jer ti organizmi neće preživjeti u dubokoj vodi.

Dosadašnje analize u akvatorijumu Luke Bar pokazale su da nema značajnijih promjena u kvalitetu vode i biodiverzitetu. Rezultati istraživanja su pokazali da je i u 11 luka u Jadranu, gdje se realizuje BALMAS projekat kvalitet vode bio zadovoljavajući.
Projekat će rezultirati usvajanjem zajedničke strategije i menadžment planova u svim državama učesnicima projekta – Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Crnoj Gori, a jedan od najznačajnijih efekata biće zajednički razvijen rani sistem upozoravanja, koji bi trebalo da pomogne očuvanju ekosistema Jadrana.
Budžet predviđen za realizaciju projektnih aktivnosti u Crnoj Gori iznosi 186.774 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 7.157.158 eura, saopšteno je ranije iz Instituta za biologiju mora.

1 komentar

  1. Da li neko kontrolise trajekte na relaciji Lepetane-Kamenari,najvece zagadjivace Boke Kotorske.Trajekti nemaju ekoloske tankove.Godinama santine izbacuju u more.Ovo je ekoloski skandal u svakoj pomorskoj zemlji svijeta.

    0

Ostavite komentar

*

code