PROHODNO DO JEDINOG VJETRENOG MLINA U BOKI – IMA PRIČU, A ČEKA...

PROHODNO DO JEDINOG VJETRENOG MLINA U BOKI – IMA PRIČU, A ČEKA OBNOVU

227
0
Podijeli
 

Jedina bokeška vjetrenjača dostupnija je od nedavno slučajnim prolaznicima ili onima koji vole priče o prošlim vremenima i nastajanju vjetrenjača.

Ova na brdu Dobrogled, u zaleđu Herceg Novog
u narodu je poznata kao Vjetreni mlin Jefta Radovića. Od proteklog vikenda povezana je markiranom planinarskom stazom sa putem za Kruševice.
Članovi planinarskog kluba „Subra” izveli su raščistili vegetaciju zarasle pristupne staze i njeno prvo markiranje, kao i ispisivanje natpisa na početku i kraju ove nevelike dionice koja se može preći za samo 10-ak minuta laganog hoda, informiše nas načelnik Sekcije za markacije i vodičku službu, Željko Starčević. Za to su dobili podršku Turističke organizacije Herceg Novi.
– Kruševičanin, Jefto Radović, podigao je Vjetreni mlin sredinom druge polovine 19-og vijeka, po povratku sa rada u Rumuniji, gdje se upoznao sa principom rada tamošnjih vjetrenjača. Nažalost, mlin je radio samo jedno ljeto, a prva jesenja oluja ga je teško oštetila, počupavši krila nesuđenoj vjetrenjači – priča Starčević.
Radovića vjetrenjača danas je u ruševinama. Kružni zid gotovo je netaknut, ali ostali elementi danas nedostaju, tako da iz daljine više nalikuje kakvom fortifikacijskom objektu. Sudeći po rupama za noseće grede, mlin je imao drvenu spratnu konstrukciju, a najvjerovatnije je i krov bio bio pokriven prirodnim materijalima (drvene grede i ražena slama), budući da se danas na tlu ne uočavaju njegovi ostaci.
Vjetreni mlin, ipak, nije jedinstvena pojava na području istočnog Jadrana. Sjevernije od Neretve vjetrenjače nisu bile velika rijetkost, posebno na ostrvima. Njihovo propadanje na prelazu 19-og u 20-i vijek povezano je s pojavom motornih mlinova, pa danas na ovom području ne postoji niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Duž hrvatske obale Jadrana na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih kružnih “kula”, uglavnom u ruševnom stanju ili u sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj).
U Boki je Vjetereni mlin Jefta Radovića jedini potvrđeni objekat ovoga tipa, mada se u literaturi pominje mogućnost da je svojevremeno postojala još jedna bokeška vjetrenjača i to na samom ulazu u Zaliv, u sklopu manastira Vavedenje Presvjete Bogorodice.
Zanimljiva je priča o jedinoj bokeškoj vjetrenjači, pokretanoj na osnovu rumunske tehnologije. Svi koji kreću ka Orjenu mogu obići porušene kamene zidove, a nadležni bi mogli možda jednog dana naći sredstava i za obnovu mlina, koji predstvlja dio graditeljskog nasljeđa hercegnovskog zaleđa.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code