PROMOCIJA: „POVRATAK U ALEKSANDRIJU“, MIRAŠA MARTINOVIĆA U TIVTU – SVE ŠTO SE...

PROMOCIJA: „POVRATAK U ALEKSANDRIJU“, MIRAŠA MARTINOVIĆA U TIVTU – SVE ŠTO SE NIJE DOGODILO, DOGODIĆE SE

32
0
Podijeli
 

U atrijumu ljetnjikovca Buća u Tivtu, večeras će u 21 čas, a u okviru Tivatskog kulturnog ljeta, biti promovisana knjiga proze „Povratak u Aleksandriju”, Miraša Martinovića, objavljena ovog proljeća u Zagerbu.

Po riječima autora, ovo je njegovo najzrelije djelo, neka vrsta anti – romana, koji se dešava u različitim stoljećima, na različitim prostorima, ali dobrim dijelom u Aleksandriji.
– To je grad koji je u ovoj knjizi – grad sjećanja, u kome se sreću poznate i mitske ličnosti. Neke su plod moje fikcije, ali i za njih tvrdim da su stvarne. Jer, rukovodim se onim – da sve što se dogodilo i ostvarilo u bilo kom obličju, jeste stvarno. A ako se nije dogodilo, dogodiće se – tvrdi Martinović u izjavi za Radio Jadran.
O knjizi u Tivtu će govoriti mr Aleksandra Vuković i svjetski poznati i slavni slikar Dimitrije Popović, koji je za knjigu napravio sepcijalni pogovor. U njemu tvrdi da je ovo djelo velike erudicije, pretvoreno u virtuoznu kreaciju. Popović, između ostalog, knjigu karakteriše ovim riječima:
– U Miraševom književnom postupku, prožima se perceptivno i konceptualno, faktičko i fikcionalno. Pisac koristi faktografske podatke, biografske pojedinosti onih o kojima govori, poziva se na dokument važan za njihovu osobnost na osnovu čega njegova imaginacija kreira uvjerljiv literarni svijet bilo da se radi o antičkim filozofima i mudracima, mitskim herojima, biblijskim likovima, svecima i biskupima,starim ili modernim literatama- Homeru, Odiseju, Sokratu, Irodu, apostolu Pavlu, sv. Augustinu, Danteu, Rembou, Elotu, M.Jursenar… Svaki od Miraševih “heretika” u knjizi takođe egzistira kao mikrokozam, kao svijet kojega određuje vlastita sudbina. U takvim sudbinama, san ili vizija kao u slučaju priče “Glava od mermera” daje kompleksnost književnom liku Margaret Jursenar. Božena Jelušić je s pravom Miraša Martinovića odredila kao “lirskog arheologa”. Miraš ne istražuje samo lokalitete stvarnog, konkretnog nalazišta nego pažljivo otkriva i slojeve onih “književnih lokaliteta” u okviru opusa pisca kao što u ovom slučaju sondira teren književne arheologije Margaret Jursenar. Pisac se bavi arheologijom arheologije. Mirašu Martinoviću, piscu postmodernističkog senzibiliteta dovoljan je jedan zapis sna da bi oblikovao imaginarni lik Margaret Jursenar.
Impresivna “Mermerna glava” što se pojavljuje u spisateljičinom snu, inicira nastanak njenog remek djela “Hadrijanovi memoari”. Ta se ista impresivna imperatorova glava posebno obraća i Mirašu, piscu koji se nadahnjuje antikom, piscu Antičkih gradova – snova i sudbina, autoru posljednjeg Eshilovog dana – navodi Popović.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code