Renesansa Gradskog muzeja i Galerije

Renesansa Gradskog muzeja i Galerije

2028
6
Podijeli

Javna ustanova Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković, za godinu otkako je na njenom čelu Đuro Beli Prijić, ima novu organizaciju, način rada, uz veliko angažovanje cijelog kolektiva.

Početkom 2016. donešen je plan reorganizacije i napravljen uvid u postojeće stanje obje institucije i započet je veliki posao, kazao je za Radio Jadran, direktor Đuro Beli Prijić.

djuro-beli-prijic-jbb– Mi smo najprije čuvari onoga što imamo, a to nikako da shvatimo. Stalno se priča o nekim projektima, gleda se u budućnost, a temelj na kojem stojimo se ruši, što je glavni problem Herceg Novog. Mi smo krenuli od baze. Od one osnove koja treba ove javne ustanove da održi na nogama, odnosno da se konstatuje postojeće stanje i spašava ono što je ugroženo – kazao je Prijić.

Svaki predmet koji se nalazi u depoima Galerije i Muzeja zaveden je u katalog, što je predstavljalo ogroman posao. Svi predmeti popisani su komisijski i po zakonu.

– Prvo smo sredili prostorije depoa u Galeriji Josip Bepo Benković, što je zahtjevalo čišćenje i reinventarizaciju predmeta, koja nije rađena nekoliko godina. Napravljen je popis svih muzejskih i galerijskih zbirki, kao i zbirke u Muzeju Štumbergera.

Prva faza revitalizacije završena je do 13. jula. Ona je obuhvatala restauraciju zgrade Muzeja, kao i obnovu botaničke bašte i obnovu zbirki. Zgrada je bila ugrožena zbog vlage, jer je fasada na nekoliko mjesta krpljena, ali to je bilo samo prikrivanje pravog stanja.

muzej svecanost 10–  Odlučili smo da na najbolji način zaštitimo zgradu od daljeg propadanja. Otučena je  betonska fasada i ispod nje otkrivena predivna kamena, koja danas predstavlja glavni ukras zgrade Muzeja. Takođe smo otukli i zadnju stranu zgrade kako bismo sredili fasadu, koju smo ponovo ozidali i obojali – podsjeća Prijić.

Kamena fasada je, po njegovim riječima, vjerovatno omalterisana u periodu između dva rata, kada je bila moda da se kuće malterišu, a sređena je u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, Ministarstvom i Upravom za zaštitu kulturnuh dobara, čiji su članovi dolazili i vikendom, kako bi se posao oko restauracije ubrzao.

Popis svih zbirki, restauracija eksponata i ikona

galerija-jbb-ramoviNakon restauracije zgrade urađen je popis istorijske, zbirke podvodne arheologije, arheološke i etnološke zbirke, ali i napravljen plan kako ih na najbolji način prezentovati.

Štampan je novi marketinški materijal, podjeljeno oko 20 hiljada flajera o Muzeju, napravljen i muzejski vodič, a zaposleni su lično pravili i prigodne suvenire.

– Željeli smo da upoznamo javnost šta to postoji na Toploj. Da približimo turistima i Novljanima Muzej koji se nalazi u centru grada, a koji malo ko obilazi – navodi Prijić.

Novina u Muzeju je bila i nabavka repromaterijala za restauraciju i konzervaciju, pa su konzervatori prionuli na posao.

– Prvo je restauriran top iz 16. vijeka. U posljednjem momentu smo ga spasili. Napravili smo mu lafet i izložili ga. Sad on predstavlja jedan od ljepših eksponata u zbirci. Presložena je podvodna, arheološka zbirka i izložene su amfore koje su dugo stajale u depou. Napravljene su i vitrine za izlaganje predmeta sa broda koji leži na dnu mora kod Kabale. Pored toga restaurirani su predmeti etnološke zbirke, poput starih gusala ili bakarnih posuda. Najvrijednije što imamo u Muzeju je naša zbirka ikona, koja je sada izložena na pravi način. Urađeni su novi panoi i iskazano je  stvarno dostojanstvo ikona – kazao je Prijić.

galerija-jbbU depou Muzeja nalazile su se pojedine vrlo vrijedne ikone, poput ikone svetog Tome, koja je trenutno na restauraciji. Pored toga, restaurirane su još tri ikone, kojima je obogaćena muzejska zbirka ikona. Plan je u naredne dvije-tri godine završiti konzervaciju svih predmeta u depou, koji se moraju zaštiti. Za konzervatorske radove pomoć je stigla iz  Ministarstva kulture, pa su konzervatori ove ustanove sada maksimalno angažovani. Aleksandar Vukasović i Goran Skrobanović su obavili konzervacije i restauracije nekoliko kulturno-istorijskih spomenika.

Veliki posao obavljaju i arheolozi Muzeja, Đorđe i Radmila Ćapin, koji su bili angažovani na gradilištu Lazaret u Meljinama, gdje radovi po zakonu moraju biti pod budnom pažnjom arheologa i konzervatora.

Na red dolazi i Citadela

citadela-5Prijić je informisao da su arheolozi, Radmila i Đorđe Ćapin, na inicijativu Opštine Herceg Novi, uradili sve pripremne radnje vezane za početak revalorizacije tvrđave Citadela. Očekuju dozvolu Ministarstva, kao i sredstva koja treba da obezbjedi Opština. Citadela je skoro očišćena za potrebe uvida u njeno stanje. Ekipa je formirana i napravljen plan za dalje radove. Kako je kazao Prijić, ta tvrđava je zatrpana velikim količinama zemlje, pa se ne zna kakvo sve blago skriva, a postoje naznake da su arheolizi nailazili i na ostatke opeke iz rimskog perioda.

Nasavak obnove Muzeja

muzej svecanost 4Bezbjednost Gradskog Muzeja je prethodnih godina u više navrata ugrožavana, pošto je dvorište nekoliko puta bilo ruinirano noćim posjetama vandala. Muzej je danas pod video nadzorom, uz interventnu ekipu koja reaguje na upade.

U dovrištu Muzeja od otvaranja, 13. jula, bile su organizovane različite manifestacije, od promocije knjige Ksenije Matović do regionalnog skupa pod nazivom „IX. Međunarodn medijski dijalozi“.

Ovogodišnja posjeta u Muzeju, i pored pauze od dva i po mjeseca bolja je u odnosu na prošlogodišnju. Posjetioci su dobro reagovali na postavke, kao i na nove suvenire. Poraslo je i interesovanje škola.

Gradski muzej Mirko Komnenović je obnovljen uz veliku podršku lokalne samouprave, čija su sva preduzeća nesebično pružila pomoć u revitalizaciji. Radovi nisu, međutim, završeni. Mora još da se zamjeni krovni pokrivač, kao i prilazno stepenište sa Šetališta Pet Danica. Agencija za obnovu i izgradnju je pružila veliku pomoć i već izradila projekat stepeništa. Realizaciju tog projekta završiće do početka turističke sezone, a biće postavljene  putokazne, kao i table sa obavještenjima, obećao je Prijić.

Eksponate Muzeja Štumberger oštećuje vlaga

images_slike_dogadjaji_2015_kultura_jul_muzej_stumberger_2Za razliku od Gradskog, rad Muzeja Štumberger u Baošićima je marginalizovan. U to zdanje dugo nisu ulagana stredstva. Prethodna uprava bila je angažovana na spašavanju same zgrade Štumbergera, koja je bila u katastrofalnom stanju:

– Sad je to dovedeno u red da ne kisne i ne propada tako brzo. Ali, Muzej Štumberger zahtijeva veliki rad na zaštiti stvari i namještaja koji su unutra, a koji propadaju zbog vlage. Muzej je davno opljačkan i njegova zbirka je dosta osakaćena – podsjetio je Prijić.

Galerija Josip Bepo Benković

U Galeriji Josip Bepo Benković nalazi se umjetnička zbirka od preko 250 radova, među kojima ima slika vrhunskih autora. Mnogo je bilo ruiniranih, bez lajsni ili okvira, što nije moglo da se izlaže.

– Da bismo bili ekonomični, angažovali smo zaposlene u Galeriji, da uz znatno manja sredstva, u prostoru predviđenom za tu namjenu, uramimo sve slike u galerijskoj zbirci. Završeno je nekih 90% slika, tako da mi u svakom momentu možemo da ih izložimo, a da se kao javna ustanova ne obrukamo – navodi Prijić.

U Galeriji „Josip Bepo Benković“ 2016. godina je počela 49. Hercegnovskim zimskom salonom, nakon čega je organizovana izložba povodom 8. marta, a nakon nje i izložba „110 godina od rođenja Josipa Bepa Benkovića“. Takođe je organizovana izložba dobitnika nagrada Hercegnovskog zmskog salona, Vladimira Lalića i Marije Šević, retrospektivna izložba Zorana Bulatovića, izložba radova mladih okupljenih u NVO „Nova šansa u Novom“ i posljednja – izložba Hercegnovske likovne scene, koja će biti  otovrena do početka Hercegnovskog zimskog salona početkom februara 2017. godine.

– Odlučili smo da u toku ljetnje tursitičke sezone u Galeriji ne organizujemo pojedinačne izložbe, već smo, prvi put ove godine, organizovali jednu reprezentativnu, koju vodimo kao „stalna postavka“, koju čini nekih 60 renomiranih autora iz naše zbirke. Među njima su Luka Tomanović, Vojo Stanić, Berberović, Angelovski, Prijić i drugi – dodaje Đuro Prijić.

Fond Galerije se, inače, dopunjava organizovanjem samostalnih izložbi autora, koji nakon toga ostavljaju  po jedan svoj rad.

Savjet Galerije izabrao četiri izložbe za 2017.

images_slike_gradovi_hn_objekti_galerija_jbbU Galeriji Josip Bepo Benković, nakon dugo vremena, ponovo je formiran Umjetnički savjet, kojeg čine akademski slikar i likovni pedagog, Dobrivoje Petrović, istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik, zatim slikarka Isidora Bigović, akademski keramičar Goran Vukčević i akademski grafičar Nikola Ćurčin. Savjet je formiran da bi se eliminisala subjektivnost ljudi koji odlučuju o tome koji će se radovi naći na izložbama.

Konkurs za izlagačku 2017. godinu bio je otvoren mjesec i po, i na njega se prijavilo 10 izlagača od kojih je Savjet izabrao četiri. Prijić je najavio prezentaciju arhitekte prof. doc. Borisa Ilijanića “Urbana geneza”, u kojoj će biti prikazan arhitektonski razvoj Herceg Novog kroz vijekove. U pripremi je i monografija novskog umjetnika Mirka Mitka Bulajića, koju će Galerija, iz poštovanja prema njegovom liku i djelu, propratiti  prigodnom izložbom. U narednoj godini svoj prostor dobiće i novski fotografi kao i dizajneri.

– Naši dizajneri su sve mladi ljudi, koji se, čini mi se,  pomalo i plaše, jer doživljavaju javne ustanove kulture kao neku tešku, komplikovanu administraciju. Mi smo na čisto sa time da je ovo javna ustanova, svih građana i svi imaju šansu da u njoj izlažu, naravno, ako njihovi radovi zadovoljavaju određeni nivo kvaliteta – kazao je Prijić.

Jubilarni 50. Hercegnovski zimski likovni salon

U posjeti Galeriji Josip Bepo Benković zaposlene smo zatekli u pripremi jubilarnog 50. Hercegnovskog zimskog likovnog salona, najveći jubilej likovne umjetnosti u 2017. godini. Jer, pedeset godina trajanja govori o tome da se u Herceg Novom likovna scena održavala, pa je i kroz torubulentna vremena Salon postojao, ukazuje Prijić.

Ovakva likovna manifestacija zahtijevala je novi koncepcijski pristup i odluke koje, kako je kazao, nije bilo lako donijeti. Odlučeno je da se na Salonu, zbog ograničenog prostora, predstave svi nagrađivani umjetnici u prethodnih 50 godina iz Crne Gore.

– Kako je Salon osnovao ovaj grad, odnosno ova država, prevagnulo je mišljenje da se prioritet da likovnim stvaraocima, dobitnicima nagrade Salona iz Crne Gore. Tako će na Hercegnovskom zimskom salonu biti izloženi radovi oko 70 domaćih autora, što predstavlja presjek crnogorske likovne umjetnosti u posljednjih 50 godina – kazao je Prijić.

Oko organizacije ima još mnogo posla. Radovi su prikupljeni, a radi se i ozbiljan katalog, u kojem će se naći svih 118 nagrađivanih autora, kako bi se ispoštovali svi nagrađivani umjetnici na Hercegnovskim zimskim salonima.

6 Komentari

  1. Svaka cast Belome i citavom kolektivu. Kako smo ih nekad znali kritikovati, sad ih treba podrzati i pohvaliti. Bravo najboljoj instituciji u gradu.




    0



    0

Ostavite komentar

*

code