Smjernice naučnika za poboljšanje ribarstva i akvakulture u Jadranu

Smjernice naučnika za poboljšanje ribarstva i akvakulture u Jadranu

563
1
Podijeli
 

images_slike_ilustracija_ribari_more_kocaU kotorskom hotelu Cattaro biće sjutra organizovan prvi sastanak projektnih partnera u okviru IPA projekta Adriatic+, koji se finansira iz sredstava Jadranskog programa prekogranične saradnje.

Riječ o kapitalizaciji projekata koji se završavaju ili su u toku, a u kojima učestvuje i kotorski Institut za biologiju mora. To su projekti NETCET, DEFISHGEAR, BALMAS, HAZADR i SHAPE.

Bićre predstavljeni rezultati ovih projekata i model njihove kapitalizacije, kazao je za Radio Jadran, direktor kotorskog Instituta za biologiju mora, dr Mirko Đurović:

“Cilj je da se u skladu sa evropskim stubovima razvoja ili evropskim strategijama EUSAIR, objedine rezultati svih pojedinačnih projekata i donesu generalni zaključci za Jadransko more, radi poboljšanja ribljeg fonda, zaštite životne sredine, povećanja broja zaštićenih područja, uklanjanja otpada iz mora i smanjenja zagađenja sa brodova, tj. svih projekata koji su se radili”, pojasnio je Đurović.

U 4 od pomenutih 5 projekata, Institut je bio ravnopravan partner, što ih obavezuje da sa drugim učesnicima naprave dobre smjernice za budući razvoj Jadranskog mora do 2025. godine.

“Institut učestvuje u još jednom projektu “Four pillar“, iz istog poziva, u okviru kojeg će sarađivati sa regionom Molise, koji je takođe vezan za strategiju EU – konkretno plan i rast, u sklopu kojeg će se najviše raditi na poboljšanju ribarstva i akvakulture u Jadranskom moru”, dodao je Đurović.

U narednom periodu u planu je da se rade fizibiliti studije za donošenje jedinstvenog sistema odlučivanja na Jadranskom moru:

“Pokušaćemo da dovedemo kolege iz Australije i Novog Zelanda koji su stručnjaci u  softverskom programu, MARKSAM, koji se pokazao kao jedan od najuspješnijih alata u menadžmentu zaštite životne sredine. Kroz taj program i pravljenje jedinstvenog okvira odlučivanja probaćemo da za Jadransko more napravimo jedan okvir kako bi se kroz buduće projekte vrlo lako i jednostavno došlo do ocjene stanja morskog ekosistema”, rekao je on.

Zajednički cilj je čistije Jadransko more, poboljšan morski ekosistem o čemu se govori posljednjih godina. Zato Đurović vjeruje da će upravo ove aktivnosti pomoći ne samo ovdašnjim, već i kasnijim generacijama i naučnim institucijama na Jadranu da lakše donose odluke vezane za morski ekosistem.

1 komentar

  1. Bilo bi dobro kad se ne bi sve završilo na projektima i snjernicama,ali često je tu kraj,a njihova sreća što narod nije ništa razumio.

    0

Ostavite komentar

*

code