„Španjola 017“: Apstrakcijom pokazati ljepotu tvrđave

„Španjola 017“: Apstrakcijom pokazati ljepotu tvrđave

1787
0
Podijeli

Kreativna radionica u okviru festivala kulture, umjetnosti, novih ideja i kreativnosti „Španjola 017“ samo je jedan segment valorizacije stare tvrđave i dodatna turistička ponuda Herceg Novog. Radionica se priprema za 7.avgust, trajaće tri dana i okupiće umjetnike iz Crne Gore i regona. Njihovi radovi oplemeniće prostor tvrđave, priča za Radio Jadran glavna koordinatorka radionice, Ana „Lily“ Bulatović.

– Radionica je nešto kao prvi korak u oplemenjivanju prostora tvrđave. Nakon nje planiramo da organizujemo i izložbu tih radova, možda čak i nekih instalacija – objašnjava ona.
Konkurs za prijave na radionicu je u toku. Nekoliko umjetnika se već prijavilo, dosta njih se interesuje , pa organizatori očekuju solidan odziv. Poziv je otvoren za afirmisane i neafirmisane umjetnike do 23. jula, a prijave se šalju na mail adresu office@sinergija.me.

Picerija i restoran

Prilikom prijave za učešće na radionici, učesnici su u obavezi da pošalju 3 do 5 apstraktnih radova, po mogućosti vezanih za aktivaciju napuštenih prostora, motivaciono pismo do 500 riječi, kao i kratku biografiju sa ključnim podacima.

– Nama nije bitna diploma, pošto ovo nije škola. Ovo je kreacija koja će nam pomoći da se otvorimo, da se upoznamo i sklopimo nova prijateljstva i učiniće Španjolu ljepšom nego što jeste – kazala je Ana.

Nakon završetka konkursa organizatori će objaviti listu učesnika i poslati im detaljna uputstva .

– Najprije želim da oformim jednu grupu ljudi, umjetnika. Da vidim njihove radove, da vidim šta oni nude. Nakon toga ćemo se organizovati kako bismo dalje razvijali tu ideju. U suštini, držaćemo se apstrakcije, jer lično smatram da apstrakcijom možemo da pokažemo pravu veličinu Španjole. Želimo da izbjegnemo realizam koji je svuda oko nas, tako da možemo da se otvorimo iz duše i pokažemo emocije koje gajimo prema njoj – navodi Ana.

Na radionici će se, kako je kazala, raditi najviše slikanje na platnu, ali na velikim formatima, koji će se kasnije koristiti za pokrivanje vrata i prozora, kao ukrasi na zidovima i plafonima, ili kao tende za zaštitu od sunca i slično.
Njena uloga u cijelom programu nije samo koordinisanje radionicom, već i odabir umjetnika koji će učestvovati.

– Želimo da kao organizacija sklapamo nova prijateljstva i gradimo nešto novo. Nadam se da ćemo održati kontakt sa svim tim umjetnicima, da možda u budućnosti stvaramo još nešto – navodi ona.

Inicijalni plan je da radionica traje 3 do 4 dana, objašnjava Ana, ali radiće se jako puno i intezivno. Ideja je da se radi od jutarnjih sati, uz pauzu u najtoplijem dijelu dana da bi se u popodnevnim časovima nastavilo sa radom do večeri.

– Još nemamo isplanirane sve detalje. Za sada postoji samo baza, prema kojom moramo da se vodimo da bi realizovali čitavu zamisao. Radićemo po nekoliko sati dnevno 3 do 4 dana, uz tu veliku pauzu oko podne. Ja ću se fokusirati na perspektivu, čime želim da pokažem veličinu tvrđave, kao i na apstrakciju.

Organizatori će za učesnike radionice obezbjediti smještaj u kampu na tvrđavi tokom radionice i mogućnost ostanka nakon završetka, odnosno do kraja festivala, kao i obroke i materijal za radionicu. Ukoliko neko od učesnika nema opremu za kampovanje, na korišćenje će dobiti šator i vreću za spavanje.

Ko je Ana Lily Bulatović?

Rođena i odrasla u umjetničkoj familiji, Ana Lily Bulatović je iz Herceg Novog. Još kao dijete istražuje različite likovne tehnike u ateljeu svoga oca, pokojnog slikara, Zorana Bulatovića. Lily je započela umjetničko putovanje u SLS „Petar Lubarda“, na Cetinju.
Po završetku srednje škole nastavlja obrazovanje u Beogradu. Nakon preseljenja za Norvešku, uokvirila je svoje studije u Kunstskolen i Rogaland, diplomirjući iz slikarstva i instalacije. Vodi kreativni studio Lily’s Art Factory, koji nudi različite radionice i kurseve kao sto su: likovne radionice sa djecom i odraslima, dekoracija prostora i izrada nakita. Lily živi i radi u Stavangeru, Norveška.

– Art Factroy sam započela u Beogradu, kao ideja za proizvodnju nakita. Ali kasnije sam to priširilau Norveškoj, gdje sam se fokusirala na instalacije i slikarstvo. Radim sa djecom i odraslima, izbjeglicama. Fokusiram se da iz osobe izvučem kreativnu emociju, jer smatram da kroz kreativnost možemo da radimo na psihološkoj strani ličnosti – navodi Ana.

Ona je prošle godine srednjoj umjetničkoj školi na Cetinju donirala prese za grafičku i sito štampu, koje su pripadale njenom pokojnom ocu. Otkriva nam da je sa zadovoljstvom i bez razmišljanja prese poklonila školi u kojoj je stekla prva praktična znanja iz likovne umjetnosti.

Reklama

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code