ŠPAROGE – ZDRAVE I UKUSNE

ŠPAROGE – ZDRAVE I UKUSNE

81
0
Podijeli

sparogeŠparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju.

Energetska vrijednost stotinu grama šparoga iznosi samo 35 kalorija budući da najveći dio čini voda (93 posto), a 1,7 posto otpada na bjelančevine, 2,6 posto ugljenoohidrate i 0,7 posto masti. Šparoge su bogate, osim vitaminima i mineralima, kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim materijama. Odličan su izvor vitamina B6, kalcijuma, magnezijuma i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folne kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom.

Divlje su šparoge pomalo gorke, a za tu su gorčinu ‘zaslužni’ njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni takođe ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa pokreću čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne žile.

Čuvari zdravlja

Istraživanja koja su se bavila nutritivnim vrijednostima šparoga pokazala su da su siromašne kalorijama, ali i da su sjajan izvor folata i kalijuma te antioksidansa. To je čini idealnom namirnicom za zdravlje srca, a budući da je bogata kalijem čuva i zdravlje kostiju, jer smanjuje gubitak kalcija iz kostiju.

Vjeruje se da blagotvorno djeluju protiv zatvora, jer su bogate vlaknima, upotrebljavaju se kao oblog protiv ekcema, a preporučuje se dijabetičarima i rekonvalescentima. Djeluju i kao diuretik i pomažu pri otežanom mokrenju, kao i kod ublažavanja menstrualnih tegoba. Neutraliziraju amonijak koji nas čini umornima i štiti male krvne žilice od pucanja. Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.

Nova studija pokazuje kako aminokiseline i minerali u ekstraktu šparoge mogu olakšati mamurluk i zaštititi stanice jetre od otrova iz alkohola. Tokom vremena, hronična upotreba alkohola uzrokuje oksidativni stres koji dovodi do oštećenja jetre, a prekomjerno upijanje alkohola kao posljedica može uzrokovati glavobolju, mučninu, dijareju i žeđ.

Prirodni afrodizijak

Šparoge se od davnina smatraju afrodizijakom ne samo zbog svog falusnog oblika, već i zbog visokog udjela vitamina E, za koji se često zna reći da je vitamin plodnosti budući da stimulira proizvodnju seksualnih hormona.
Osobito se preporučuju trudnicama zbog folne kiseline kojom obiluju, a samo pet vrhova šparoge sadrže 110 miligrama folne kiseline (preporučena dnevna doza je 400 miligrama, a 600 miligrama za trudnicu). Folna kiselina pomaže tijelu da se zaštiti od raka pluća, debelog crijeva i uterusa. U šparogama se nalazi i jak antioksidans glutatin koji štiti organizam od slobodnih radikala koji uzrokuju rak. Takođe su bogate inulinom, probiotikom koji potiče razvoj probiotičkih bakterija i neutralizuje patogene bakterije koje se nalaze u crijevima.

Priprema šparoga

Šparoge se u prehrani koriste od davnih vremena, a cijenjene su zbog svog delikatnog ukusa. Kultivirali su je stari Egipćani, Grci i Rimljani koji su ih u sezoni jeli svježu, a sušili je da bi je mogli koristiti i preko zime. U srednjem vijeku izgubila je na popularnosti, ali se ponovno u 17. stoljeću vratila na jelovnike.

Šparoge se pripremaju na razne načine širom svijeta. U azijskoj kuhinji najčešće se prže i jedu u kombinaciji s mesom. U francuskoj kuhinji najčešće se kuvaju u vodi ili na pari i poslužuju s umakom hollandais, maslinovim uljem, rastopljenim maslacem ili parmezanom. Najčešće se jedu pečene na žaru, a koriste se u supama i umacima.

Šparoge se kuvaju u slanoj vodi petnaestak minuta te se dobro ocijede, ohlade i začine maslinovim uljem i limunovim sokom. Prije kuvanja drvenasti, tvrdi dio izdanka šparoge treba baciti, a jestivi su samo mekani, vršni dijelovi. Sezona je divljih šparoga u razdoblju od marta do juna.
Divlje šparoge treba rezati ili još bolje lomiti do dijela na kojem postaju tvrđe i gdje prestaju ‘pucati’. Kod pitomih treba odrezati drvenasti donji dio koji nije jestiv, a donju polovicu oguliti nožićem. Divlje šparoge stave se u kipuću zasoljenu vodu i kuvaju desetak minuta s tim da se tek nekoliko minuta prije kraja dodaju vrhovi, a pripremaju se i fritaje – šparoge s jajima. Pitome šparoge odlične su na žaru začinjene s malo maslinovog ulja, a mogu se kuvati u vodi s tim da se lonac do pola napuni vodom da se vrhovi kuvaju na pari.

Izvor: tportal.hr

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code