Srpski, hrvatski i bugarski film na 31. FFHN Montenegro film festivalu osvojili...

Srpski, hrvatski i bugarski film na 31. FFHN Montenegro film festivalu osvojili publiku

289
0
Podijeli

Na Kanli kuli je sinoć, četvrte takmičarske večeri filmskog festivala, gledaoce prvo dirnuo “Rekvijem za gospođu J”, reditelja Bojana Vuletića, koji je premijerno prikazan u Berlinu, zbog specifično ispričane priče. Vuletić objašnjava da je želio da pokaže kako sistem izgleda u očima žene i žena.

– Film prati nekoliko generacija žena. Žena u svakom sistemu najviše trpi, a u ovakvim vrmenima tranzicije posebno. Kada je žena u depresiji, to je znak da je društvo oboljelo, kazao je Vuletić.

Glavna protagonistkinja filma, Mirjana Karanović, kaže, da joj nije bilo teško odigrati ulogu žene njenih godina, ali da je izazov bio u tome, što je riječ o junakinji oboljeloj od depresije, ulozi koju definiše statičnost, ni nalik ulogama koje igrala do sada.
Sjajna, velika glumica, Mira Banjac, se, kako kaže, trudila, da prostor kojim je raspolagala stavi u službu na način da ne remeti koncept.

– Morate znati kada treba da opslužite veliku glumicu kakva je Mirjana Karanović. Počastvovana sam što sam bila primijećena, kazala je Banjac. Njene riječi su izazavle vrlo emotivnu reakciju Mirjane Karanović, koja je na press-u festivala, suzdržala suze.

O filmu “ Ne gledaj u moj pjat”, predstavila se glumica-natrurščik Mia Petričević, inače po struci arhitektica. Tek kasnije je saznala da je rediteljka danima posmatrala, prije nego li je upitala da se prijavi na kasting za glavnu ulogu, koja je bila zahtjevna.

– Ali zato je priča odlična. Imala sam ludu sreću, dovoljno ludu rediteljku da me pozove da se uključim u ovakav film – kazala je Petričević.

O bugarskom filmu “Slava” glumica Margita Goševa objašnjava da je riječ o drugom dijelu zamišljene trilogije, koja je inspirisana novinskim tekstovima.

– Prvi dio govori o učitelju koji je pokušao opljačkati banku dječinim pištoljem. Film Slava, opet o veoma zloj osobi koja radi u kabinetu predsjednika države kao portparol. Bilo mi je teško da uđem u lik koji je sasvim suprotan mom karakteru. Morala sam da budem advokat lika, kako bih na što uvjerljivi način prikazala ovakvu osobu na platnu – ističe Goševa.

Studenstki filmovi snažan iskaz vremena

Nikada se za filmski festival u Herceg Novom nije u većoj mjeri prijavio toliki broj akademija, sa prostora bivše Jugoslavije i Jugoistočne Evrope i Mediterana, poput Grčke, Rumunije, Bugarske i Izraela, ističe selektor studentskog filma Dušan Kasalica.

– Studentski filmovi su jako zreli, rediteljski, tematski i produkcijski. Na ovakav način ova selekcija dobija na težini. Imamo dobar temelj, da unapređujemo dalji rad, poručuje je Kasalica.

Studenti, Nikola Vučinić, reditelj filma Žeđ, Jovana Avramović rediteljka filma Tišina, Matej Marulić, producent filma Fabijan, Ana Jakimska rediteljka filma “Children will come”, ocjenjuju da je Kasalica veliki reditelj, posebnog senzibiliteta, te da ih njegovo mišljenje ohrabruje.

Avramović kaže da je joj je u filmu veoma važnu stavku predstavljao izbor lokacije, jer koliba u kojoj se radnja događa, praktično predstavlja treći lik. Bez ovog elemnta, kako je pojasnila, priča ne bi moga biti ispričana na kvalitetan način.
Marulić priča da se kompletna radnja filma događa u stanu reditelja te da je rađen po istinotoj crtici iz rediteljevog života. On je zahvalan što su se velika glumačka imemna poput Jelene Đokić prihvatila da igraju u studentskom filmu.

Jakimska je otkrila želju da na bajkovitoj lokaciji Bitolja ispriča zimsku priču, onu „koju smo kao djeca rado slušali u dugim noćima ovog godišnjeg doba“.

Potvrda dominantne selekcije dokumentarnog filma

Reditelj filma “Sin planine Javuz Selim Tašdžioglu“ se sa glavnim protagonistom upoznao kao srednjoškolac, kada je planinario. Kada je završio fakultet, poželio je da snimi fim o čovjeku koji najveći dio godine živi u divljini, pomaže kao vodič drugim planinarima amaterima, bez nadoknade i iz čiste ljubavi prema prirodi.

– Bilo je veoma teško snimati film u ledenim uslovima i penjati se sa njim po planini, a niste profesionalac, no ukoliko želite da prikažete ovakav projekat, morate biti spremni na rizike. Fokus ovog dokumnetarca je na ovom čovjeku i njegovoj ogromnoj ljubavi prma prirodi, planini, ali i ljudima, kazao je Tašdžioglu.
Rediteljka filma “S ruba pameti”, Milena Majer, bavi se ratom u Siriji.

– Dobro poznajem ljude i zemlju u kojoj sam živjela devet godina. Željela sam da ovim filmom pokažem dio istine i pomognem narodu Sirije. Osnovna poruka filma je da um mora prevladati strah, objašnjava Majer.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code