Toplo more, slabije struje, dovele jata meduza u zaliv Boke

Toplo more, slabije struje, dovele jata meduza u zaliv Boke

4397
0
Podijeli

U unutrašnjem dijelu Kotorskog zaliva u prilici smo da se sretnemo sa većim brojem meduza iz roda Cotylorhiza, potvrđuju u Institutu za biologiju mora. To je žućkasta meduza sa plavim ili modrim tačkama sa donje strane njenog zvona.

Foto: Vesna Mačić

Na ovu pojavu posljednjih dana ukazivali su Radiju Jadran i kupači u Topaljnskom zalivu.

Radi se o uobičajenoj vrsti meduze u Mediteranskom moru. U većem broju meduze se mogu javiti upravo u zatvorenim, odnosno poluzatvorenim obalnim područjima zbog slabijeg strujanja morske vode. Najčešće su dimenzija manjih od 17cm, ali pojedine jedinke mogu dostići i veličinu od 35cm prečnika zvona, objašnjavaju iz Instituta za biologiju mora.

Druga vrsta je Rhizostoma pulmo, odnosno u slobodnom prevodu – morska pluća, najveća mediteranska meduza, prosječna veličina zvona je 50 cm, bijele boje sa plavo ljubičastim obodom.

Foto: Vesna Mačić

– Imamo dojave da se može vidjeti u većem broju u mjestu Ljuta, a primjećeno je jato meduza od nekoliko desetina jedinki na otvorenom moru, duž ulcinjske Velike plaže. Prema literaturnim podacima, njihove žarne ćelije, u slučaju kontakta, mogu izazvati vrlo slabu reakciju na koži ili čak i ne izazivaju reakciju. Stoga se za njih često kaže da su bezopasne – kažu u Institutu.

Objašnjavaju i da su visoke temperature jedan od uzroka pojave i velike brojnosti ovih organizama može u ranom periodu razvoja, tj razvoja meduze iz njenog, za dno pričvršćenog oblika. Svjedoci smo da su ove godine temperature mora jako visoke i da, s druge strane, već više od mjesec nismo imali nikakve promjene vremenskih uslova, kišu ili vjetar.

Foto: Vesna Mačić

– Meduze su vrlo osjetljiva grupa organizama, te svaka vremenska promjena (jak vjetar, talasi, promjena temperature mora) može uticati na njihovo povlačenje u dublje slojeve ili na povećanje smrtnosti ovih vrsta. Njihovo prisustvo može potrajati i do kraja ljeta, lokalno mogu nestati i ranije – navode iz Instituta.
Bokokotorski zaliv nije jedinstven po ovoj pojavi, takođe su jedinke primjećene i u drugim djelovima Jadrana, odnosno u srednjem i sjevernom Jadranu, Cotylorhiza u većem broju, a Rhizostoma pulmo kao pojedinačni primjerci.

Hrane se planktonom. Među njihovim pipcima ne rijetko se mogu vidjeti i ribe koje nalaze zaklon ili veću količinu i lakše dostupnu hranu.

Foto: Vesna Mačić

Ukoliko kontakt sa meduzom izazove određenu reakciju najbitnije je ispirati mjesto slanom vodom i stavljati hladne obloge, obavijene tkaninom da slatka voda ne bi došla u kontakt sa kožom, preporučuju iz Instituta.

Meduze koje su u velikom broju sada prisutne u zalivu i dijelom na otvorenom moru, nisu opasne ali nije isključeno da se među njima može naći i neka jedinka druge vrste koja pripada grupi opasnih meduza.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code