Tribina za zaštitu palmi: Zatražena vanredna Skupština

Tribina za zaštitu palmi: Zatražena vanredna Skupština

18
Podijeli

Iniciranje vanrednog zasjedanja novske Skupštine sa jednom tačkom dnevnog reda – borba protiv crvenog palminog surlaša sa izvještajem o onome što je do sada urađeno i šta treba dalje preduzimati, glavni je zaključak sinoćnje tribine u Herceg Novom. Raspravu o zaštiti palmi, je organizovala NVO Ekološko društvo Boke u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i Sekretarijatnom za komunalne djelatnosti i ekologiju.

Inicijativa mora da ide ka državnom vrhu, da se zakoni promjene, kako bi se palme zaštitile pravnom legislativom. Neophodno je konsultovati države koje se sa ovim problemom bore duže od nas i koje već imaju razvijene sisteme borbe i načine zaštite palmi, čulo se na tribini.

Picerija i restoran

Veliki je broj zaraženih palmi u Herceg Novom, kako na javnim, tako i na privatnim površinama. Gradsko zelenilo održava samo oko 300 stabala, ali ih u privatnom vlansištvu ima mnogo više. Crveni palmin surlaš novskoj opštini najveću štetu nanio je tokom avgusta, kazala je šefica u sektoru zelenila Stambeno komunalnog preduzeća, Vanja Spaić.

– U prethodnom periodu Gradsko zelenilo obavilo je tretiranje palmi po apelacionom planu Fitosanitarne uprave. Prvo su rađena tri tretiranja, a kasnije i četiri tretiranja u razmacima od 40 do 60 dana. S obzirom da se sada radi o velikom napadu surlaša, krenuli smo u mehaničku borbu, skidamo zaražene grane i zaražene djelove palme – kazala je ona.

Sva tretiranja rađena su sa promjenama sredstava, kako bi se umanjila mogućnost da surlaš razvije rezistenciju na preparat. Kako je Spaić informisala, u posljednjem periodu obavljeno  je preko 25 dendrohirurgija na palmama koje imaju šansu za regeneracijom, a 5 stabala je trajno uništeno.

Fitosanitarna uprava preporučuje 6 do 7 hemijskih tretiranja u toku jednog mjeseca, s tim što je u Italiji i Francukoj taj period umanjen na 20 dana, zbog izuzetno velikog napada ove štetočine.

Direktor poljoprivredne apoteke Zožeta, Zoran Jančić kazao je da je period ljetnjih mjeseci bio najkritičniji za grad, pošto je surlaš u tom periodu najaktivniji, a zbog ljetnje turističke sezone nisu obavljana hemijska tretiranja.

– U privatnim kućama i hotelima, mini hotelima nije niko dozvoljavao da uđe ni jedan naš momak zadužen za ovaj posao, jer su bili gosti i jednostavno nisu dozvoljavali. Preparati koje je propisala Fitosanitarna uprava su prva grupa hemijskih otrova. Jako se malo koriste u poljoprivredi. EU je čak 90% tih preparata izbacila iz upotrebe – naveo je Jančić.

Zahvaljujući vlasnicima hotela i vila, kao  i neodgovornim vlasnicima imanja na kojima se nalaze netretirane palme, borba protiv surlaša u Novom je praktično Sizifov posao, jedan je od zaključaka skupa. Do juna je postojala kolika tolika kontrola i širenje surlaša je bilo suzbijeno, ali tokom jula i najviše u avgustu epidemija je eskalirala. Posljedice su danas itekako uočljive.

Direktorica Stambeno-komunalnog preduzeća, Jasnima Konjević je objasnila da tokom ljetnje sezone radnici angažovani na hemijskom tretiranju palmi nisu mogli ni po Šetalištu da obavljaju posao zaštite, s obzirom da su sredstva izuzetno otrovna. To je još jedan u nizu problema sa kojima se lokalna uprava susreće u borbi protiv surlaša.

Iskustvo Francuske dragocijeno, ali za nas skupo

Gost tribine bio je Francuz, Vinsent Kremlin, koji u Kotoru na imanju ima nekoliko stabala. Kako je objasnio, u Francuskoj od 2010. godine postoji rigornozni zakon koji propisuje kazne do 30 hiljada eura ili zatvorske kazne do 6 mjeseci za one vlasnike koji ne tretiraju palme na svojim imanjima.

On je podjelio iskustva te zemlje, kao i svoja iskustva u rješavanju ovog problema, navodeći da je neophodno razviti konkretnu strategiju borbe, koja mora krenuti od državnog vrha i sa promjenama zakona.

– Naš cilj je da efekat liječenja palmi podignemo na nivo od 90%. Liječenje se obavlja ubrizgavanjem insekticida, kako bi se smanjio štetan uticaj na okolinu – kazao je Kremlin.

Prvi tretman je fitosanitarni, odnosno uključuje upotrebu hemikalija, objašnjava on. Pošto je upotreba ovakvih sredstava rasprskavanjem zabranjena u EU, u Francuskoj se koristi injektiranje, a sredstvo je Benzoat. Ovaj tretman se koristi u prve tri godine i to isključivo na stabila čiji prečnik ne prelazi 45cm. Takav tretman na godišnjem nivou u Francuskoj košta 75 eura.

Drugi tretman je impergnacija, gdje se koriste nematode, odnosno biološki preparati. Ovi preparati se apliciraju 6 puta u toku godine i to uperiodu od aprila do novembra. A godišnji tretman iznosi 160 eura.

U Francuskoj, kao razvijenoj zemlji čitav proces borbe podjeljen je na tri nivoa, odnosno tri stadijuma u kojima se može nači stablo palme: zaraženo stablo, stablo za koje postoju sumnja da je zaraženo i zdravo stablo. Za svaki od nivoa postoje konkretne radnje koje se preduzimaju, od provjere do uništavanja zaraženih stabala i preventivne zaštite zdravih.

Apliciranje ovih sredstava u Francuskoj obavlja se i pomoću dronova, na stabilima izuzetno velike visine. A koriste se razne vrste pumpi za uburuzgavanje sredstava u stablo.

Vinsent Kremlin je u više navrata ponovio da je surlaš izuzetno invazivan i da se vrlo brzo prilagođava prirodnoj sredini, pa će, kada kanarskih datula ponestane, on preći na ostale vrste palmi.

Crna Gora, čija se privreda umnogome oslanja na ljetnji turizam, mora sistematski da krene u rješavanje ovog gorućeg problema. Mjere koje je propisala Fitosanitarna uprava nisu dale rezultate, a sredstva koja se primjenjuju  u drugim državama, u našoj još nisu na spisku dozvoljenih.

18 Komentari

  1. Evo malo proste matematike. Opstinski budžet je 12 000 000. Mjesečne plate zaposlenih u opštini 600 000, 2000 palmi x 160 = 320 000. Ako bi se svakom zaposlenom u opštini smanjila plata za 5%, moglo bi se 30 000 eura uštediti mjesečno za borbu sa surlašem, 30 000 x 12 mjeseci = 360 000. Dakle uz minimalnu žrtvu, vrlo je moguce.

    14
  2. Iskreno receno, skeptican sam da ce se ova napast crvenih surlasa uspjeti zaustaviti i sacuvati kanarske palme. To bi mozda poslo za rukom nekoj bogatoj, sredjenoj i tehnoloski visokorazvijenoj zemlji. Herceg Novi, Boka i primorje nisu u toj sretnoj situaciji. Dok se u CG odluci ko treba da snosi troskove ove Donkihotovske borbe, crveni surlasi ce na kraju balade umrijeti od gladi a kanarske palme cemo gledati na starim razglednicama i fotografijama Novog…
    Mislim da bi trebali biti pragmaticni i ubuduce saditi one sorte palmi koje nisu po ukusu crvenog surlasa. U mom vrtu u Herceg Novom imam lepezaste vrste palmi kao i cikase. Svako stablo je OK, barem za sada.
    Dakle, treba napraviti sluzbenu listu palmi koje uspijevaju u nasem podneblju i koje su rezistentne prema crvenom surlasu i ubuduce samo njih saditi. A kada se nadje sigurna i jeftina metoda unistavanja surlasa – onda vise nece biti ni problema sa kanarskim palmama.

  3. Malko ste odocnili, trebalo je odavno to ozbiljnije shvatiti. Ovako stiče se utisak da ova pošast odgovara jednom dijelu zatucanih vjernika koji smatraju da dje ima palma nema muške djece, a takvih je nakon promjene etničke strukture u našoj opštini poprilično. U svim partijama.

    15
    2
    • Kad si već potegao to pitanje, da li bi bio ljubazan da objasniš zbog čega se onda u Herceg-Novom u 98% slučajeva gase porodice na čijim imanjima rastu palme? Molim te da statistiku napraviš na osnovu činjenica koje su dostupne svakom gradjaninu (to je moguće ostvariti direktnom observaciom Novskih avlija). Ako to i dokažeš, ja ću zasaditi 11 palmi u mom vrtu.

      1
      13
      • Nazalost iako je 21.vijek ne bi vjerovali koliko primitivaca ima koji zensku djecu ne smatraju nasljednicima i smatraju izumrlom porodicu dje nema sinova

        16
      • E moj Kacmarine, pravo si ime sebi dao. Priča ti ne drži vodu. Analiziraj malko staronovske porodice, da ih ne nabrajam sada. Palme svuda oko kuće. Da je po tvome odje bi odavno svi izumrli jer su palme na sve strane. Slična je priča od neznavenih i za orah. A u stvari radi se o tome da korjrnje pravi probleme ako je blizu kuća ili zidova. Ali stari nijesu gradili kuće na 250 m2 kao ovi danas, pa još kada tu ukrcaju palmu onda ima probljema.

        11
        • U potpunosti se slažem. Skoro u potpunosti, jer korijenje drveća može da ugrozi temelje starih kuća, kojima je temelj naslagano kamenje, ali današnjim betonskim temeljima ne može apsolutno ništa.

      • Ajde, statističaru, prosvjetli nas, objavi rezultate, ne zadržavaj ih za sebe. Valja Kaliforniji, valja cijelome svijeto, a evo u Novi gasi vamilje. Ili daj rezultate sa procentima, za porodice koje imaju palmu, ali i one koje nemaju palmu, ili zauvjek ćuti 😉

      • Ajde, za ovih devedeset da ti i progledamo kroz prste (nisi kriv, tako si čuo, narod mlatara) ali đe nađe tih i osam procenata, kumim te bogom?!

  4. Ovo nije Francuska, drzavu bas briga i za nas i za palme!
    Opstina mora sto prije da obezbjedi da se vec zarazene palme uklone. Od nevremena 7. oktobra, sav otpad je tuda negdje, oko nas, oko ostalih palmi.
    Privatna lica nemaju mogucnost da ga transportuju na odredjenu deponiju.
    A mnogo ljudi nema novca ni da plati nizu cijenu Stambeno komunalnog (koje nema dovoljno ljudi angazovanih na rezanju palmi), a ne znatno visu Zozete.

    13
  5. Ja sam ovu tribinu zamisljao drugacije,mislio sam sa ce biti konkretnih predloga koji ve biti upuceni Skupstini.Ovako ce Skupstina opet kao po svom obicaju da mlati praznu slamu i sprovodi politicke igre.Ljudi nas grdd nema vremena za ovo.Nama trebaju konkretni predlozi i rjesenja.Iskoristite zabpocetak ovog Francuza,naseg sugradjanina koji ocigledno ima neke ideje i kontakte koji nam mogu pomoci.Mi samo pricamo da nemamo para,nama je skupa drobilica zelenog otpada,nama je skupo sve ……Ovdje ne treba da se postavi pitanje novca,kad je nas grad u pitanju onda to nema cijenu.Ako smo toliko jadni onda samodiprinos.

    14
  6. mora i opstina da odvoji dobar dio budzeta za ovo, ovo prebacivanje sa opstine na drzuva, sa drzave na opstinu moze da traje taman dok ne ostane ni jedna palma. treba drzava da reaguje naravno, al opstina mora da alocira ZNATNO veca sredstva za borbu

    10

Ostavite komentar