Tvrtko I na Škveru dobija ljepše okruženje

Tvrtko I na Škveru dobija ljepše okruženje

3651
92
Podijeli

Agencija za uređenje i izgradnju Herceg Novog završila je idejno rješenje za uređenje platoa na Škveru oko spomenika osnivača i „čuvara grada“, Tvrtka I.

Projetkom bi postojeći teren dobio potpuno novi i svečaniji izgled, naročito noću, budući da je, između ostalog, u planu postavljanje podne rasvjete, kaže nam direktor Agencije, Boro Lučić:

Picerija i restoran

– Radićemo popločavanje platoa gdje je šljunak, postaviti manju fontanu, zatim mobilijar – kante za đubre, klupe, kao i novu javnu rasvjetu. Fontana će biti postavljena iza spomenika Tvrtka I, kako bi „odvojila“ plato od benzinske pumpe. Fontana je zamišljena kao desetak mlazova koji će izbijati iz poda I praviti nešto kao „vodeni zid“, takođe sa  rasvjetom – pojasnio je Lučić.

Sve to trebalo bi da se radi nakon sezone, zajedno sa obnavljanjem dva vidikovca na Njivičkom putu.

Vrijednost radova je 80 hiljada eura, a u Agenciji se nadaju da bi sa Morskim dobrom mogli ostvariti partnerski odnos, kako bi finansirali makar dio radova.

Podsjetićemo, nakon deset godina od inicijative, rasprava laičke i stručne javnosti o izgledu, lokaciji, cijeni, spomenik kralju Tvrtku Prvom Kotromaniću, osnivaču Herceg Novog, djelo beogradskih vajara Dragoljuba i Miodraga Dimitrijevića, postavljen je na Škveru 27. oktobra 2013. Bronzani kip visok je 6 m i težak 1,500 kg. Izrada i postavljanje biste koštalo je 103 hiljade eura – samo livenje u Zagrebu 56 hiljada, troškovi carine 10 hiljada, troškovi pripreme za livenje 15 hiljada, transport 2 hiljade a honorar autoru 20 hiljada eura. Donacijama je obezbijeđeno 10 hiljada, dok je ostatak novca dat iz opštinske kase.

Šetališna staza Bijela-Kamenari

Agencija je, po riječima Lučića, zatražila i UT uslove za izradu projektne dokumentacije za izgradnju šetališne staze od Bijele do Kamenara.

On najavljuje uskoro i početak radova u starom željezničkom tunelu, koji povezuje Meljine i Zeleniku.

92 Komentari

  1. A sta je sa setalistem (stazom) izmedju Kumbora i Zelenike? Da li cemo cekati da neko pogine na magistrali pa da onda vlast krene da se razmislja i o tom projektu?




    1



    0
  2. Najjaci su mi ovi istoricari sto iznose polu istine. Zasto srbi iz novoga ne pominju ovu bitku ??? Zato sto istorijske cinjenice tacno dokazuju da su Crnogorci sa mlecima oslobadjali Novi. Kotobiljska bitka je dokaz a zapis ima u arhivima Dubrovnika da se doselilo i Crnogoraca I Hercegovaca I Dalmatinaca I nesto iz boke misleci na sela oko Buljarica jer kad se pominje boka tog doba seze skoro do Bara.




    6



    9
    • Ta bitka se spominjila vazda kao dijete sto puta sam slusao od starih ljudi iz tih sela oko Kotobilja.
      Vjerovatno si ti skoro cuo pa tako mislis.Spomen ploca je tamo od davnina.
      Najveci doprinos toj bici dali su Srbi iz Hercegovine koji su i naselili ta sela .
      Ucestvovali su i Srbi iz Boke ,Stare Hercegovine, Brda i tadasnje Crne Gore.
      Tada nije bilo podjele na Srbe i Crnogorce i kako si ti sa ovolike vremenske distance mogao odrediti ko je od njih bio Srbin a ko Crnogorac .




      11



      4
        • Dzigi, nisam ja nista posebno obrazovan ni pametniji nego drugi ,ja samo iznosim cinjenice a sad sto tebi i nekima te cinjenice ne odgovaraju pa ih ne mozete pobiti drugacijim cinjenicama to je vas problem.
          Onda koristite metode baba i strina sa pjace “jao boze sto si pametan” i ostale seljacke fore.




          3



          1
  3. Negodovanje zbog gradnje fontane je analogno negodovanju zbog gradnje tuša na plaži.

    P.S.
    Za one koji to ne znaju, fontana je česma, neka se malo raspitaju.




    3



    9
  4. G-dine Lučiču ja smatram da ste pametan čovek zar nije TVRTKO I trebao ići ispod samog FORTE MARE jer obično osnivači i zaštitnici grada bi trebalo tu da budu postavljeni na počasno mesto, prostora ima tako da se noću može videti i sa mora a ne da ga krijemo među palmama i olianderima/tuš kabine i kokičare da ne spominjem/ RAZMISLITE VI STE PAMETAN ČOVEK. Poz.




    6



    2
  5. Spiro nisam politicar niti nikad bio clan neke partije .
    Nisam stalno u H.Novi ,svi moji su otamo .
    Neznam koji su to VI a koji MI po tvome u H.Novom ,neznam ne razuijem sto je lose u vezi Tvrtkove biste ,on je osnavao grad i umro prije 600 godina a sad ovi stu su ga postavili to je druga stvar kakvi su ,Tvrtko nije mogao uticati na to.Govorio sam o osnivacu grada a ne o onima koji su mu postavili bistu.
    Njunjo jeste na prvi momenat simpatican ali mogli su i bez njega ispada da je cijeli grad njunjav kad je njegova bista u centru ,mogli su postaviti i nekoga uglednijeg.




    15



    2
  6. Čekajte gospodo, ko ođe projektuje? Direktori, Predsjednici opstine, Odbornici ili stručna lica – ukoliko su uopšte stručna ili su ipak samo servilna? Rješite prvo onaj šank i one glupe zardinjere sklonit da mozemo proć na zid od mula a ne da nam ga odsjecate. Benzinska pumpa ne smeta! Svi znamo da je tu i neka je tu. Vidi li iko od vas “nadleznih” čega na toj površini sve ima?

    Jarboli sa zastavama od svega tu najbolje stoje, uz more i vjetar. Da to slucajno niste maknuli! Zatim tu je top, kao mali svi smo ga jahali i slikali se, potom tu je Tvrtko, tu su palme, i sad još da popečite fontanu sa ulogom “zida”? ni manje povrsine ni više gluposti na njoj! Hhahahaha. Da li će ziv od sramote opstat onaj koji je to osmislio? Neka nam radio Jadran fino kaze ko je autor te “genijalne” ideje pa da se zabavimo!




    15



    0
  7. Može tamo, ili onamo, ali tu je đe je.
    A mnogi su tu dali truda,jedan Dejan se zauzeo, procentualno,
    pa se jedna Olivera dosta natezala po Beogradu, hoće li ga raditi, ili ne.
    Prema tome zaslušuje više poštovanja u vašim komentarima.




    6



    2
  8. H.Novi je turisticko mjesto i sve da se na zna ko je osnovao grad trebalo bi ga izmisliti i napraviti pricu .
    Npr po Italiji svaki trg pijaca nosi necije ime sa pricom sto istinitom sto izmisljenom,svaki skalin ili cesma ima prica za turiste (turisticki proizvod).
    H.Novi stari grad turisticka destinacija da nema pricu o gradu pa i pascetu se zna pedigre a ovi bi da odnesu Tvrtka u Bosnu i da Novi bude grad neznanog junaka najbolje da i arhivu i istorijske knjige zapale a bistu da pretope ili bace u more i postave bistu prvog gradonacelnika iz 1945 kao osnivaca grada.
    Pa ne pocinje istorija od komunizma 1945 ili DPS-a 1991.




    15



    4
  9. Kad bi iz Agencije malo sisli do mora, do Citadele na kafu, videli bi da se tu deca igraju i da im ne treba ni fontana ni klupe vec decije igraliste, ljuljaske, klackalice …




    11



    5
  10. Malo si pomijeso, velika razlika je Tbrtkol Kotromanic i Stefan Kosaca.
    Ja mislim niti jedan stanovnik Bosne i Hercegovine ne zna za njega ( Tvrtka ) niti ih interesuje. Za njega znate vi bosanci koji ste naseljeni u Novi i mislite da snjim dobijate domicilnost, ne gubite sve. I jos se usudjujete da tog nebitnog kralja stavite ispred uvazenog gosp. Mirka Komnenovica.
    Neka vam je bog u pomoc.
    Zbogom




    4



    22
    • ovako nebi trebao da govori jedan novljanin intelektualac. odakle si ti to sletjeo? na koga si ti bijesan? bice najvise sam na sebe…




      11



      3
  11. I treba trg da se odvaja od pumpe, ako je zidna fontana kao u Porto Montenegro onda će izgledati lepo, jer će biti kraj trga i ima će funkciju, ali ako je neki kič onda bolje ništa.




    12



    3
    • Jes i napravit zid ka moru i ponti, umjesto bas taj dio da se aktivira kao izutetno poseban! Pa kome smeta ona jedna pumpa koja je cak i od inoksa i prilicno lijep dizajn? Ta pumpa nije ruzna! Neka na nju stave katanac ili kavez i molim lijepo. Takva zakatancena nikome nece smetat niti ce neko njoj smetat! Vi sad od mrava pravite slona. Boga ti, oni bi zid da njime sakriju svoj malogradjanski um. E jes!




      15



      1
  12. @xxz
    Tvrtko je Bosanac. Procitaj malo o bosanskoj drzavnosti. Bosanska je drzava starija od srpske. Ali ko je god osvojio nesta srpsko postao je Srbin.




    8



    21
    • Ti bas nemas talenat za rezonovanje tako da bolje da cutis. Ne mozes naciju i njen nastanak gledati anahrono. Svaki pa i priuceni istoricar ce ti se smijat na ovo sto si napisao. Procitaj i ti malo, ali malo dalje od vikipedije koju uredjuje i mijenja kako ko stigne. Ajde muci!




      20



      3
  13. Dobra je ideja za trg na tankovima od goriva. Treba okupiti što više ljudi da nesreća bude veća kada dodje do eksplozije veoma pametan potez.Evo jedan savjet za ulaz Hercegnovske opštine u mjesto portira tj. obezbjedjenja treba postaviti PSIHIJATRA da u zgradu pušta samo normalne.




    18



    3
  14. Mnogi možda i ne znaju da se original Tvrtkove povelje o osnivanju Novoga čuva u Dubrovniku. Zar niko ne razmišlja o tome da bi povelju trebalo izliti na bronzanu ploču i staviti u podnožje spomenika?
    A da ne napominjem da bi opet trebalo uraditi reprint knjige Toma K. Popovića, najznačajnije ikada napisane knjige o istoriji HN. A koliko opštinske funkcionere, i sadašnje , i prošle, i mnogo prošle, interesuje istorija grada kojim gazduju, govori i činjenica da ne postoje nikakvo znamenje Tomu Popoviću. Bar koliko ja znam.




    23



    2
  15. Ako crknu one palme uz Tvrtka ne daj boze, dzaba ce biti uljepsavanje platoa okolo..Da li ce se donijeti.zakon o obaveznom prskanju palmi na svim povrsinama kako javnim i privatnim i odrediti budzet za dugogodisnje unistavanje surlasa ?????




    13



    0
  16. “Herceg-Novi je srpska tvorevina iz srednjeg vijeka. Započeo ga je graditi bosanski kralj Stjepan Tvrtko I . sedam godina prije Kosova – dakle 1382 – a dogradio ga je , proširio i uljepšao sinovac mu herceg Stjepan – Stjepan Vukčić Kosača – otuda mu docnije i ime Herceg-Novi. Kada je kralj Tvrtko dao zidati ovaj novi svoj grad, nadjenu mu ime Sveti Stefan u slavu i spomen svetog velikomučenika Stefana , čije ime on nosaše”.
    Ovo je citat sa samog pošetka knjige Toma K. Popovića, znamenitog Mojdežanina, knjige koja nosi naziv :” Herceg-Novi – Istorijske bilješke – Knjiga prva – 1382 – 1797 ” objavljene 1924. godine. Reprint je urađen u HN 1982. godine.




    25



    5
    • Poštovani autor Popović iz Mojdeža nije pisao po istoriji, nego po vjerovanju da navod ,,kralj Srbljem” znači da je Tvrtko bio Srbin. Stjepan i Tvrtko su bili bosanski Hrvati, katolici. Kraljem Srblja Tvrtko se proglasio u trenutku bezvlašća i međusobnih svađa i sukoba u srpskim kneževinama južno od današnjeg Beograda, ali po tu krunu nikada nije otišao, jer nije imao vojnu snagu da je potvrdi. Jedino na osnovu čega je polagao pravo na takvu krunu, bila je činjenica da mu je majka Srpkinja, te o tom njegovom kraljevanju nije niko ni znao, osim njega i zapisa u Povelji. Otuda priča da je HN srpska tvorevina. Ovo, naravno, ne daje pravo Hrvatskoj, a ni Bosni, da traži HN, jer, kako je govorio naš Patrijarh, ,,Koga stado, toga i livada”. Usput, nakon izgubljenih bitaka protiv Turaka, Kosače prihvataju islam, te se gubi značaj prvobitne vjeroispovjesti Tvrtka i njegovog sljedbenika, a HN sledećih 200 godina provodi u turskoj carevini.




      10



      15
      • hahah ti sto se latinski skrivas iza patrijarha a patrijarhov nisi, ne pricaj kojesta. jelena, kci hercega stefana vukcica kosace, rodjena kao pravoslavna, pa se zali majci jer se udaje za katolika i kaze kako je naporno uciti nova hriscanska pravila od franjevaca ali da je voljna politicki pomoci muzu koji se priblizio ugarima u nadi za opstana pred osmanskom invazijom.

        koliko ti ne znas to je sramota. zapravo ne bi bila sramota da ne drzis odje slovo i ispiras ljudima mozak. kako je jelena kci hercega stefana u katolicanstvo presla udajom, a kako je rodjena kao pravoslavna, sasvim je jasno sta su joj bili roditelji. a jasno je i da milesevski patrijarh pise testament hercegov. ne pise ga neki fratar niti bilo ko drugi. ajde muci vise s tim pricama i propagandom zapadnih susjeda, hoces narod zedan preko vode prevest?




        10



        5
      • Ako već govorite o Tomu K. Popoviću , molio bih Vas da pročitate ” Bilješku o piscu” u reprintu knjižice ” Herceg-Novi – Istorijske bilješke-Knjiga prva. 1382 – 1797″. Imam utisak, a oprostite mi ako se varam, da do knjige nijeste uspjeli da dođete, jer je reprint iz 1982. razgrabljen. A Tomo Popović je bio jedan od najzaslužnijih Novljana u novijoj istoriji. A to da je Tomo bio porijeklom Mojdežanin sam čuo od mog profesora istorije u gimnaziji poštovanog Sveta Seferovića. Prije mnogo godina sam dobio zadatak od profesora Sveta da pripremim predavanje o istoriji HN. Tada mi je Sveto dao Tomovu knjižicu i rekao mi da je napisao Mojdežanin.




        7



        2
      • Papski arhivari toga vremena navode da je bio pravoslavni sizmatik koji je progonio katolike.
        Majka mu je od Loze Nemanjica ne samo srpkinja ,pa si to pomjesao da je samo po majci Srbin ,po majci ima Nemanjicke krvi.
        Da nije pravoslavac nebi se mogao krunisati u Manastiru Mileseva.
        H.Novi je srpska tvorevina zato su prvi naseljenici Srbi iz Hercegovine a i u kasnijem vjekovima i osnivaci i starosjedioci okolnih Novskih sela su opet Srbi Hercegovci.
        Veliko doseljavanje Srba iz Hercegovine bilo je poslije oslobadjanja od Turka 1690-tih.
        A i kad je grad osnovan 1382 neko ga je morao naseliti a to su bili Srbi Hercegovine i Bosne.
        Sve vrijeme postojanja H.Novog velika vecina domaceg stanovnistva su bili Srbi do danasnjih dana.
        Bosna jeste bila drzava u njegovo vrijeme ali stanovnistvo su bili Srbi,Hrvati su bili u zapadnoj Bosni ,Cazinska Krajina koja tada i nije bila dio Tvrtkove Bosne.
        Tvrtko je vladao i velikm djelom Hrvatske pa ga istorija ne prepoznaje kao hrvatskog kralja.




        10



        7
        • Xxy volio bi znati tvoje prezime da vidim u cemu je tvoj problem, za ovako siledziski istoriski nastup bez imalo tolerancinje sa ocitom mrznjom prema crnogorcima, ne vidim potrebu za takvim ponizavajucim istupima. Nema niti jedan narod na svijetu da je los, a svaki narod ima losih pojedinaca. I Njemci su imali Hitlera pa nikom normalnom ne pada na pamet da ih poistovjeti snjim. A ti ako vidis nekog pojedinca ili politicara nemaoj ga izjednaciti ni sa jednim crnigorcem. Ja poznajem dosta kvalitetnih i izuzetnih ljudi cenogoraca i reagujem bas zbog njih.
          Posto kazes da nijesi u novom sjedi tamo i radi nesto mi amo se ovdje o jadu zabavili da nam je istorija nepotrebna a pogotivu ova koju bi ti olio da je takva.




          1



          0
          • Marko nista je nemam protiv Crnogoraca i ja sam kad podjem dalje od Boke kazem da sam Crnogorac u opste mi ne smeta, ali mi smetaju oni Crnogorci koji uporno negiraju Srbe u Crnoj Gori a pogotovo u Boki.
            Iako sto kazem kontra takvih Crnogoraca/Montenegrina to je samo kao odgovor na prethodni komentar.
            Poprati svaki komentar po redoslijedu ,niti jedan komentar nisam uputio protiv takvih Crnogoraca ako oni nisu imali prthodni da podbadaju Srbe i negiraju postojanje i istoriju Srba u CG a pogotovo u Boki i H.Novom.
            Da li me sad razumijes , i ako imas jos nesto slobodno navedi koji ti komentar smeta dacu ti dodatno objasnjenje.




            2



            0
          • Xxy ne slazem se stobom i ako se pravdas, pravdanjem iznosis ono sto tebi sneta kod nekih crnogoraca. Vjeruj i mene ametaju komentari i velikih srba i velikuh cenogoraca ali sta da radim mogu li sto poprabit ne. A ne zelim ponizavajuce pisat ni za koga. Pogotovu sto nemam twl. Vec koriatim od prijatelja.
            Malo ublazi pricu nice lakse i tebi i portalu. Ljudi kad ne znaju sta ce sa sobom udare po srbima i crnogorcima, i pogitovu po istoriji i istoriskim licnostima, neka ih istoricarima pa koga zanima nek ih izucava, a nama treba posla i malo smijeha ako moze.
            Poz.




            1



            0
          • Marko nemam se sto ja pravdati a i ne zelim o nikome lose pisati ,nego upravo sam pisao o Tvrtku ,istorija od prije 600 god.sta ima tu lose.
            Neznam sta sam koga uvrijedio nisam nista posebno uvredljivo napisao za nikoga ,samo spontano odgovarao na komentare.
            Navedi mi koji komentar neznam na koji mislis.
            Sve sam komentare ponovo pregledao ,vidim da su mene napadali ne mogu naci niti jedan da sam nesto uvredljivo rekao ,ti si nesto pobrkao.
            Rekao su siledzijski istorijski nastup protiv Crnogoraca .
            Pisao sam o Tvrtku koji je iz Bosne nije iz Zete ili Crne Gore.




            0



            0
  17. E i da bude muzička fontana obavezno! Da pratimo trendove. Pa nije džaba Palma svraćo , vidi se.
    Ma dobro neka se sređuje grad, ne treba pljuvati stalno, nego, jeli u planu da se makne ona boca kisele što stoji na krunu Tvrtku evo po godine??




    26



    12
  18. Fontana “uzmore” onako… bezveze, medjutim, ako se stavi česma, odlično!

    Drugi problem je odvajanje benzinske pumpe. Žardinjere su odlično rješenje, ali ih treba privesti namjeni, skloniti očajnu oker žutu boju, ofarbati ih i napuniti cvijećem i zelenilom koje treba održavati.

    Ni slučajno ne dirati šljunak, samo srediti ulaz na plažu “Žalo”. Srediti betonsku rampu, izdati UT uslove i definisati izgled šanka, tako da se ne kvari izgled plaže i platoa.

    Postaviti klupe, ogradu ka mulu i žalu, srediti postament topa, okrenuti Tvrtka… i to je to.

    Budžet za ovo ne treba više od 2 – 3.000eura.

    Ostatak budžeta opredjelite za uredjenje poteza ka Citadeli, za neke restauratorske radove, dovedite studente kao što su i bili prošlo ljeto… Uradite nešto sa tih ogromnih 90.000 da se zna da je uradjeno kako valja a ne bačeno u bunar zvani privatni džepovi.




    17



    11
    • naivno. i to u vise pogleda! ako si isti isidor kao u nizim komentarima duboko si me razocarao ovim komentarom, veoma, jedino sto je ok sto si pomenuo je ono vezano za sljunak! Oni donji komentari su ti kako treba.




      10



      4
  19. Herceg-Novom pod hitno treba novi Tvrtko Kotromanić, jer će se grad u protivnom urušiti sa ovima koji vladaju na Opštinskom i Državnom nivou.




    22



    4
  20. Pa ovo je komedija! Na onu malenu povrsinu ocete i fontanu da napečite?? Ko crta te gluposti da mi je znat? I jos vaznije kome to pada na pamet?postavite fontanu na neku drugu pjacu ima ih dosta koje nista nemaju.

    Bolje sa tim.parama sanirajte mulo koje su valovi kd Admirala toliko potkopali da se sve cuje kako huci i zvoni ispod. Sve ce se urusit jer mislite da je sve vjecno. Vazno da radite gluposti koje nikome ne trebaju.




    37



    5
  21. Opet trosenje para na gluposti. Meni onaj plato izgleda super sa onim sljunkom. Zasto dirate one sto vec izgleda kako valja? Pa imate masu drugih lokacija na kojima se mora nesto cinjet i popravljat! okrenite tvrtka da gleda covjek malo prema moru! A da mi je znat ko li projektuje ove gluposti kad agencija nema niti jednog arhitektu koji je pokazao da zna svoj posao, a jedino sto znaju je unakazavanje grada od Njivica preko Igala i Tople do meljina i Bijele sa nakaradnim kucama koje su ruglo kakvog nema na svijet! Nisu dorasli našem lijepome Skveru!




    38



    4
  22. Samo je fontana falila pored drvene skalamerije, jarbola, benzinske pumpe… Taj plato bi bio prelijepo mjesto samo sa palmama i topom, sve drugo je suvišno. Tipično za palanku u koju pretvarate H Novi kome samo nedostaje žirafa da bude po mjeri koju mu krojite.




    48



    6
    • I nemojte slučajno da stavite nekoliko klupa na koje bi sjedili dokoni penzioneri ili majke sa malom djecom a ako i stavite neka budu obavezno betonske!




      29



      3
  23. Herceg-Novi, grade mili,
    šta li su ti učinili?
    Nema palmi,
    nema cvijeća,
    nema zbunja,
    ni drveča.
    Nema više plavetnila,
    ni nasega zelenila.
    Krila su ti oduzeli
    zarad beton ništavila.




    47



    3
  24. Treba ono malo doves u red, pozitivno je što hoćete. Mogli ste možda okrenut osnivača da gleda pud mora a ne ka citadeli. To je nekako totalno ofrlje postavljeno bilo onda, bez ikakvog promisljanja, i jos su okinuli onaj prelijepi bor..

    Druga stvar je, treba omoguciti penjanje na lukobran opet, jedan od najljepsih pogleda na Herceg Novi je sad zaključan, može se samo sa druge strane, al s te strane je taj pogled zatvoren malo restoranom, tako da treba omogćit ljudima da dodju tu jer je to prelijepa 360stepeni panorama.

    Treca stvar je nadam se da ce palme da prezive do tad, ako ne, ja bi predlozio da se zasade prelijepi pinus pinea borovi, umjesto..




    26



    3
    • Potpuno si u pravu. Tvrtko kao osnivač grada bi trebao da bude i “zaštintik” tako da bude “prvi na udaru”, da bude neko ko je patron, osnivač, prvi, zaštitnik… Takodje je jako veliki problem sa suncevim svjetlom koje pada na Tvrtka. U bilo kojoj varijanti, lice mu je u kontra svjetlu, tako da ne može da se vidi lice, jer svjetlo smeta. Nemoguće ga je i fotografisati. Zatim postoji problem što gledajući u spomenik vidiš Njivice, a ne vidiš cjelinu grada u pozadini. Spomenik u ovom položaju nema nikakvu simboliku, već izgleda kao da je postavljen ofrlje, bez ikakvog plana.

      Spomenik je stvarno uradjen “prva liga”, odličan zanatski rad, dobra kompozicija, vrhunska simbolika i heraldika, ali iz neznanja, vjerovatno gluposti, lenjosti i mogućnosti da bude povredjen ponos pitanjem “a kako da ga postavimo”, okrenut i postavljen na najgori mogući način.




      26



      8
      • Kada laik komentarise umjetnicki dio to je onda kao sto napisa Isidor. To ke umjetnicki ruglo kakvo nema na daleko, pogledaj ga bolje ; velicinu, ruke, glavu velicinom za duplo manju figuru i jos kralja sa krstom. Pa to je ljepota ovog grada i ovih vlasti neka vam je sa srecom




        2



        9
  25. Nista ne pomaze kada je ovaj lose uradjeni i lose postavljeni spomenik u pitanju. O istorisjkim zaslugama sve je rekao Moja malenkost. Tvrtko je jos jedan faslifikat bivse-sadasnje vlasti.




    16



    26
  26. Tvrtka koji je tu postavljen iz neznanja, da bi nekom cinio ono sto je nemoguce davao domicilnost i volju za borbu protiv drzave. Tvrtko se u istoriji vrlo malo pominje kao istoriska lucnost. I ti kao trovjerac bogumil, katolik i pravoslavac i trgovac soli. Vrlo malo je boravio u igalu na solilima. Nije nikakav osnivac grada. Stoga ga treba ponijeti u Igalo na solila. Na njegovo mjesto postaviti pravu licnost i jednu najzasluzniju licnist u istoriji ovog grada Gdina MIRKA KOMNENOVICA




    36



    31
    • Tvrtko I Kotromanić bio je bosanski ban od 1353. do 1377., kralj Srba, Bosne i Pomorja i Zapadnih strana od 1377. do 1390, kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja 1390 – 1391.

      Tvrtko I je sin kneza Vladislava Kotromanića i Jelene Šubićeve. Presto nasljeđuje od svog strica bana Stjepana II 1353. godine. Prve godine po stričevoj smrti pomagao ga je otac, a po očevoj smrti 1354. godine podržava ga njegova energična majka. Tvrtko dolazi na vlast u vrijeme velikih borbi, koje je mađarski kralj Lajoš Veliki vodio protiv Mlečića radi posjeda u Dalmaciji, i protiv Srba. Kao mađarski vazal, Tvrtko se zauzimao 1355. godine u Dalmaciji zajedno sa majkom, da se dalmatinski gradovi opredijele protiv Mlečana. I pored svega, Mađari nisu bili zadovoljni njegovim držanjem, i prisilili su ga u ljeto 1357. godine da im ustupi Hum do Neretve, kao miraz uz Jelisavetu, ćerku Stjepana II, a ženu kralja Lajoša. Kad su Mađari 1363. godine pokušali da Tvrtka stegnu još jače, on im se suprotstavio vojno. Mađari šalju dvije vojske protiv Bosne, ali su obje bile suzbijene: jednu – koju vodi kralj Lajoš, pod gradom Sokolom; druga pod Srebrnikom. Poslije ovih pobjeda, Tvrtko je pokušao da ojača centralnu vlast, što je 1366. godine izazvalo pobunu vlastele. Na čelu pokreta stao je njegov mlađi brat Vuk. Pokret se pretvorio u otvorenu pobunu, i zbog toga početkom proljeća 1366. g. Tvrtko i njegova majka protjerani su iz Bosne, a za novog bana postavljen je Vuk. Zbog ovih događaja Tvrtko se obraća za pomoć mađarskom kralju, i uz njegovu pomoć se vratio u zemlju i na vlast. Tokom 1366. i 1367. godine Tvrtko je uspio da smiri cijelu zemlju, a njegov brat Vuk je pobjegao u Dubrovnik. Poslije je Vuk pokušao da protiv Tvrtka pokrene papsku kuriju i preko nje mađarski dvor, ali u tome nije imao uspjeha.

      Smrću srpskog cara Uroša 1371. godine izumrla je muška linija dinastije Nemanjića. Pogibijom kralja Vukašina u bici na Marici 1371. godine nestalo je stvarnog gospodara Srbije. Poslije ovih događaja, koji su imali dalekosežne posljedice za cijelo Srpstvo, Tvrtko se javlja sa svojim pretenzijama na srpski presto. Kako je bio unuk Jelisavete, ćerke kralja Dragutina, koja je bila udata za njegovog djeda Stjepana Kotromana, što znači Nemanjić po ženskoj liniji, to je sa pravom tražio srpsku krunu.

      Sa knezom Lazarom bio je u dobrim odnosima. U to vrijeme knez Lazar bio je gospodar Moravske Srbije i isto kao Tvrtko susjed moćnog i agresivnog župana Nikole Altomanovića, čija se vlast širila od Rudnika do mora, duž Drine, Gacka, Bileće i Trebinja. Nikola Altomanović je u gore pomenutoj pobuni direktno pomagao Tvrtkovog brata Vuka, borio se sa Dubrovčanima, a samom Lazaru oteo je Rudnik. Imao je pretenzije, da se dočepa Prizrena i da bude glavni gospodar srpskih zemalja. Udruženim snagama Tvrtko i knez Lazar porazili su Nikolu Altomanovića i uništili njegovu vlast 1373. godine. Dijeleći njegovu baštinu, bosanski ban je pripojio Bosni podrinjski dio srpskih zemalja. Kao gospodar jednog dijela nekadašnjih nemanjićkih posjeda, Tvrtko se rado prihvatio da se veže za njihove državne tradicije. Zato Tvrtku nije bilo teško da se prikloni shvatanju svog logoteta Vlatka, koji ga je ubjeđivao da upravo njemu pripada srpska kraljevska kruna. Tvrtko I krunisao se za kralja na novostečenom području. Krunisanje je obavljeno u jesen 1377. g., najvjerovatnije na Mitrovdan u manastiru Mileševi, mjestu osobitog kulta Svetog Save, osnivača Srpske crkve. Krunisan je krunom srpske kraljevske kuće za kralja Srbljem, Bosnje i Pomorju i Zapadnim stranam i svom narodnom imenu dodao ono koje su simbolički nosili svi srpski vladari – Stefan. Tvrtkovo krunisanje priznali su najistaknutiji srpski gospodari, priznali su ga Dubrovčani i Mlečani, i on je, uzdignuvši se u jerarhiju vladara, usvojivši zvanja i ceremonijal srpskog dvora, učvrstio vlast u Bosni.

      Poslije smrti kralja Lajoša Velikog 1382. g., mađarska kraljica, da bi za sebe pridobila Tvrtka, ustupa mu grad Kotor 1385. godine. Tvrtko je naročito išao za tim, da Bosna dobije svoj izlaz na more i da se odvoji zavisnosti od dubrovačke luke. On je stoga 1382. godine podigao grad Novi kao utvrđeno bosansko pristanište. Kad je kralj Tvrtko dao zidati ovaj novi svoj grad, dao mu je ime Sveti Stefan u slavu i spomen Svetog Prvomučenika Stefana. Nakon nekog vremena grad dobi naziv Novi. Sa pojavom prvih trgovačkih brodova, koji su počeli pristizati u tek osnovano naselje i prenositi so, nastaju prve teškoće. Dubrovnik, koji smatra trgovinu i prenos soli svojim monopolom, novu Tvrtkovu tvrđavu shvata kao opasnu privrednu konkurenciju. Lokacija za podizanje grada odabrana je pažljivo i prema potrebama bosanske države. Lokalitet određen za podizanje grada nalazio se na sjevernoj strani ulaza u zaliv Boke Kotorske u župi Dračevici. Gradnja prve tvrđave započela je krajem maja 1382. godine, a završena je septembra iste godine. Prvo utvrđenje nalazilo se na samoj obali Topaljskog zaliva. Lokacija gradskog terena bila je povoljna za odbranu od eventualnog napadača, što je u tom periodu bio značajan faktor. Pored toga, u neposrednoj blizini grada postojali su povoljni uslovi za pristanak brodova i gradnju luke. U blizini grada na rječici Sutorini podignut je trg soli sa skladištima, a prve lađe natovarene solju dolaze već u avgustu 1382. g., što je za novi grad značilo i početak njegovog života. Novi je podignut sa tačno definisanim ciljem i namjenom, a to je da bude trg soli.

      Dobitkom Kotora 1385. g. Tvrtko se nije zadovoljio, nego se zanosio mišlju da dobije cijelu Dalmaciju. Kao prvi grad zauzima Klis 1387. g. «ognjište Šubićeve porodice». Njegove akcije omeli su za izvjesno vrijeme napadi Turske na Srbiju i Bosnu. Jedna turska vojska bila je poražena 1388. g. kod Bileće. U bici na Kosovu polju 1389. g. Tvrtko šalje u pomoć knezu Lazaru jedan dio vojske s vojvodom Vlatkom Vukovićem, pobjednikom u bici kod Bileće. Bosanski odred tom prilikom nije mnogo stradao, i vojvoda Vlatko je obavijestio Tvrtka da je pobjeda bila na hrišćanskoj strani. Nema nikakve sumnje da je Tvrtko ušao u rat sa Turcima koji je doveo do bitke na Kosovu kao srpski kralj, obavezan da štiti zemlje «roditelja i praroditelja svojih, gospode srpske». Kralj Tvrtko je bio potpuno ubijeđen da je njegova vojska i vojska srpskih oblasnih gospodara na Kosovu Polju izvojevala veliku pobjedu. U tom smislu Tvrtko je slao pisma hrišćanskim državama, javljajući radosnu vijest o svom velikom trijumfu. Sačuvan je ostao odgovor Firence, stilizovan od poznatog humaniste Koluča Salutatija, u kome se hvale i slave – kraljevstvo Bosne, kojem je palo u dio da «bije tako slavnu bitku i zadobije toliku pobjedu, junaci koji su ubili Murata i kralj koga je posvetila tako slavna pobjeda kojoj se uspomena nikad neće izbrisati».

      U ljeto 1390. godine Tvrtku se pokoravaju gradovi Split, Trogir, Šibenik i ostrva Brač, Hvar i Korčula. Tvrtko je stvarno vladao dalmatinskim gradovima, osim Zadra, i najvećim dijelom Hrvatske. O Tvrtkovoj veoma kratkoj vladavini nad Dalmacijom i zaleđem (trajala je svega 9 mjeseci) sačuvano je vrlo malo podataka. U nekim sačuvanim latinskim aktima s titulom kralja Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja Tvrtko se javlja prvi put 10. jula 1390. godine. Usred svojih uspjeha Tvrtko iznenada umire marta mjeseca 1391. godine.

      Tvrtkova smrt donijela je kraj blistavom razdoblju bosanske istorije. Na štetu kraljevske vlasti, počeli su da uzimaju maha oblasni gospodari. Odsustvo čvrste državne organizacije doprinijelo je brzom padu autoriteta vladara. Smrt kraljeva je stvorila nepovoljnu situaciju za Bosnu i za kratko vrijeme je čitav razvitak bosanske države krenuo drugim putem.




      31



      4
      • Svaka cast.Ovo je rad za dokorsku disertaciju.Evo samo cekam neodukljane da kazu da je Tvrtko u stvari iz katunske nahije i da ima veze sa autokefalnom crnogorskom crkvom i da se on ustvario borio protiv Srba.




        20



        18
      • Nema sti drugo nego ga pokloniti Bosni. Kakve on veze ima s Bokom. Bez neki umisljeni tipovi kao xxy da ce im Tvrtko nesto potvrditi. Pored sve te tvoje pisanije i Tvrtkove uspjesne drzave u Bosni oni mu nidje da se zna ne napravise spomenik ili nazvase neku ulicu po njemu. Jedino u novom dobi spomenik koji i lici umjetnicki na njega i njegovom zaslugom za grad. Ja mislim da bibsvaki novljanih belikodusno ga poklonik vama xxy posto se vidi da ste fascinirani snjim i da ga nosite u Bosnu.
        Stefam je taj koji napravi grad Novi i po njemu dobi ime. To dokazuje da u novi svi dosljaci mogu stavit svoga kralja sto nije dobro i nadam se da ce brzo Tvrtko prominenit mjesto i drzavu




        9



        14
        • Pa i Stefan ti je iz Hercegovine.
          Nisam ja fasiniran njim nego istorija evo 600 godina i vise kaze da je on napravio grad nisam ja izmislio.
          A iako je iz Bosne nije daleko eto ti granicni mrgin kod stare benzinske pumpe u Igalo dje bila genica Trebinjske opstine do 1947.
          Sto ti Tvrtko smeta neznam ali okle da je istorija tako kaze a sad ako tebi ne odgovara zbog dnevne politke tvoj problem.Zivot je prolazan a o Tvrtku se prica evo 600 god u H.Novom a sto u Bosni ne znaju o njemu njihov problem ,Novljani su toliko pismeni da znaju ko im je osnovao grad .
          Zasluga vjerovatno ima i Stefan a i kasnije i Mirko .
          Dje god odnijeli vazda ce biti da je on osnovao grad.




          12



          3
          • Nema veze odakle je. Sto bi mu pravili spomenike njemu ili bilo kojem vladaru . Jer oni stari su ti vladari isto ko i ovi sadasnji. Tu nema razlike. Ja sam za apomenike ljudima iz kulture je oni nam prave identitet po njihovim radovima nas cijene u svijetu. A novi ima jednu plejadu ljudi iz kulture koji su i nijesu novljani nema veze vezani su za ovaj grad njihovim radom zasto postavljati kraljeve bilo kojeg svi su isti. Imamo Andrica dje je on, I td. Bolje da ne nabrajam.
            U tome je sva moja prica.
            I ja zavrsavam polemiku zauvijek. Adii




            1



            6
    • Gospodine dragi a vi to “ekspertski” iznosite sa koje to pozicije tacno, volio bih cut? Vjerovatno sa pozicije nekih od kafana u kojima prepricavate i umnozavate kojestarije. Pa koliko se da primjetit, i vi pricate iz neznanja.




      14



      11
    • G-din Mirko Komnenovic je zasluzna istorijska licnost grada Herceg-Novog ,ali nebi imao dje ni na cemu biti to sto je bio da Stefan Tvrtko I nije osnovao grad.
      Znaci hronoloski ,istorijski prvo Stefan Tvrtko pa onda do njega g-din Mirko Komnenovic.




      24



      6
      • Njega nosi u Bosnu a Mirka ostavi ovdje jer tu pripada, a Tvrtko kuci neka ide, pa nek tamo ostavi utiske narodu na toliko uspjesno vladanje,
        I nemam sto vise polemisat stobom.
        Nasa belicina je Mirko Komnenovic i mi ocemo njega a Tvrtka bam velikodusno poklanjamo i nosite ga sto prine tamo dje pripada.
        Adio i bama i Tvrtki




        6



        12
        • Volio ili ne Tvrtka ,Stefan Tvrtko I je sastavni dio Herceg-Novog i on ima pravo da bude tamo dje je i Herceg-Novi.
          Nemam ga dje nositi moji preci su iz H.Novog vijekovima nazad a, tvoji neznam.
          Nekad se ova padina Orijena prema moru zvala Dracevica jer je samo draca rasla dok nije dosao Stefan Tvrtko i pokosio je i sazidao grad.
          Opet ponavljam ,duzno postovanje Mirku Komnenovicu ,bio je velicina H.Novog ali Tvrtkovog H.Novog ,odnosno onog sto je Tvrtko osnovao i izgradio.




          17



          3
          • @Spiro nemam ga ja sto voljeti ili ne voljeti samo navodim istorijske cinjenice a ti ako draca smeta okosi a ako ne cekaj novog Tvrtka da je okosi ali nemoj onda prigovarati kao ovome sto je davno okosio i napravi grad da ti imas dje danas zivjeti.




            10



            2
        • Xxy ti si politicar i pravdas ovu glupost koju nàpraviste, sto ce nama bezvrijedna licnost .
          Kada je tu bilo toliko velikana koje treba istaknuti. A vi poceli s Njunjom a zavrsili s Tvrtkom. Kaf vi odete vidjecete ko su velikani Novog ove vase necemo




          4



          7

Ostavite komentar

*

code