U Herceg Novom najviše zahtjeva za legalizaciju objekata, čak 1222

U Herceg Novom najviše zahtjeva za legalizaciju objekata, čak 1222

9
Podijeli

Lokalnim samoupravama u Crnoj Gori predato je 5856 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, što je  u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, posljednji su podati Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Najviše zahtjeva podnijeto je u Herceg Novom, u kome se za legalizaciju prijavilo 1222 građana. Slijede Podgorica sa 1150 zahtjeva, Bar sa 733 zahtjeva, Budva sa 582 i Kotor sa 444 zahtjeva. U Ulcinju je podnijeto 362 zahtjeva, u Tivtu 302, u Pljevljima 188, u Rožajama 169, dok je u Nikšiću podnijet 161 zahtjev. Takođe, u Danilovgradu građani su podnijeli 112 zahtjeva, na Žabljaku 108, u Kolašinu 93, u Bijelom Polju 64, u Beranama 56, na Cetinju 54, a u Mojkovcu i Gusinju po 20.

Picerija i restoran

Ministarstvo održivog razvoja i turizma apeluje na građane da započnu proces legalizacije i podnesu prijavu u predviđenom roku, najkasnije do 15. jula ove godine.

Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na orto-foto snimku, a za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, dužni su da plaćaju naknadu za korišćenje prostora. Ovu naknadu dužni su da plaćaju i vlasnici bespravnih objekata za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju, sve do uklanjanja objekta. Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 60 dana od isteka roka za prijavu za legalizaciju podatke dobijene preklapanje podataka iz orto-foto snimka i primljenih zahtjeva za legalizaciju sistematizuje i utvrdi listu bespravnih objekata za koje nije podnijijet zahtjev za legalizaciju, odnosno onih koji nisu za nju ispunili uslove.

Iz Ministarstva podsjećaju da godišnja naknada za korišćenje prostora po m² bespravnog objekta može iznositi od 0,5% do 2% prosječne cijene građenja m² novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori. Ova prosječna cijena, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, za 2017. godinu iznosi 681 euro po m². To znači da godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 eura po m², u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknae koju utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave.

Godišnja naknada za korišćenje prostora za stambeni objekat od 100 m² može iznositi od 340,50 do 1362 eura, za stambeni objekat od 150 m² može iznostiti od 510,75 do 2043 eura, dok godišnja naknada za stambeni objekat od 200 m², može iznositi od 681 do 2724 eura.

9 Komentari

  1. Ja sam kao izbjeglica kupio stan 50 kvadrata i od strane opštine uvjeravan prilikom kupnje da je sve u redu što nema građevinske dozvole i da je objekat pod amnestijom jer je građen po prijašnjim zakonima.Sad isti ti koji su radili u katastru su privatno i rade zajedno sa ostalom katastarskom mafijom na legalizaciji za koju nemam para.Da li u ovoj zemlji mogu samo lopovi spavati mirno a običan narod uvjek plača njihove potrebe.Sramota svjetskih razmjera.

    3
    2
  2. Ako nema UT uslova,a moram da riješim stambeno pitanje đeci,moram li ja da umrem da oslobodim sobu i kužinu,a oni da nemaju đece,daleko bilo ?.Kako ćemo tek sad kad zabrane gradnju za sve jednako ko da smo stranci? Moraćemo živjet,niđe vam ne selim.

  3. Ali zato mi što regularno hoćemo da pravimo ne možemo da dođemo na red. Jer naravno sada im je prioritet srediti njih što su na divlje gradili. A zato naši papiri čekaju i čekaju …..
    Ali Bože moj takva nam je vlast

  4. Svaka čast za zakon. Napokon nešto kršteno da se uradi po pitanju nelegalne gradnje. Samo da vidim ove što su na državne jasle digli 4 etaze bez placa i gradjevinske, hoće li i njih ovo zakaciti ili će opet po starom običaju da kukavac koji je napravio garažu bude plati ili ruši a onome sa hotelom da se zmuri.

  5. Je li nelegalno građenje usluga ili prevara ? Jesu li greške u katastru slučajne ili namjerne? Jesu li većina žrtve ili građani? Samo tako,nema veze,planete se kreću.

Ostavite komentar

*

code