U publikaciji “Sva čuda Crne Gore” 4 novska čuda

U publikaciji “Sva čuda Crne Gore” 4 novska čuda

4370
3
Podijeli

Prijedlozi Agencije za razvoj i zaštitu Orjena: “Selo Žlijebi – bokeška čipka od pločastog kamena” i “Udahnimo život zaleđu 2 – Vjetreni mlin, selo Kruševice, Herceg Novi”, kao i prijedlozi Turističke organizacije Herceg Novog: “Vilino guvno” i ” Mirište i danas mire prirodu i ljude” biće uvršteni u publikaciju pod nazovim “Sva čuda Crne Gore”, odlučeno je u Ministarstvu orživog razvoja i turizma.

Bokeška čipka od pločastog kamena

zlijebi rjNajmanje podorjensko selo naći će se na listi “Sva čuda Crne Gore”. Selo Žlijebi (17. vijek) ističe se autentičnom arhitekturom, po kojoj je jedinstveno u Crnoj Gori – kuće su građene od kamenih ploča, ručno vađenih u seoskim majdanima, do te mjere prirodno ravnih, da u tradicionalnoj gradnji nije korišten vezivni materijal. Krovovi su takođe rađeni od kamenih ploča, kao i međe.

Kako se navodi u prijedlogu Agencije, koji je sačinjen na osnovu kazivanja mještanina Nikole Sikimića, selo se intenzivnije razvilo dvadesetih godina XX vijeka, kada su mnogi muškarci zaraženi “zlatnom groznicom” krenuli put Amerike i Kanade.

Od novca izdvajanog iz zarade dvadesetak Žlijebljana, još 1933. godine finansirana je izgradnja vodovoda u selu. Oni koji su ostajali u selu bili su okrenuti zemljoradnji, stočarstvu, svojim majdanima, vađenju i klesanju kamena, radu u krečani i sličnim poslovima. A uveče, kada motike, klinovi i mace utihnu, ovo bi se malo, kameno selo, svo pretvorilo u pozornice – svirao je orkestar sedmoro žlijebske braće, a imali su čak i mali pozorišnu grupu.

Prvo crkveno zdanje na ovom mjestu, sa koga se pruža čaroban pogled na Boku, sagrađeno je još 1550. godine. U Žlijebskim majdanima kamen se i danas vadi jednako kao i prije 300 god – ručno, klinima, macama, polugama i vještinom.

Jedina vjetrenjača u jadranskom zaleđu

U publikaciji “Sva čuda Crne Gore” biće jedina poznata bokeška i crnogorska vjetrenjača i jedina koja je izgrađena u jadranskom zaleđu.

Aplikacija predata ispred Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, rezultat je saradnje timskog rada službenika Agencije, Žljebljanina gospodina Nikole Sikimića, i Kruševčanina iz Beograda, dr Milana Milanovića.

Objekat u narodu poznat kao “turski vjetreni mlin”, smješten je u zaleđu Herceg Novog, u selu Kruševice, blizu tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Mlinovi sa jedrima, na jadranskoj obali su građeni između 16. i 19. vijeka. Pretpostavlja se da je vjetreni mlin na Kruševicama građen za vrijeme turske vladavine ovim krajevima, i to negdje u periodu mletačko-turskog razgraničenja u Boki, 1700.-1701. godine.

Građevina je kružne osnove, prečnika oko 5 m, izgrađena je od ujednačenih, pažljivo složenih kamenih blokova povezanih krečnim malterom (slično tvrđavi Kanli kula u Herceg-Novom). Visoka je oko 6 m i ima dva otvora za vrata. Sagrađena je na brdu Dobrogled, na kome se ukrštaju hladni orjenski i topli južni vjetrovi, pa se može pretpostaviti da su upravo zbog te ruže vjetrova i povoljnih vazdušnih strujanja graditelji odabrali ovu lokaciju za izgradnju, za to doba, vrlo robusnog objekta – vjetrenjače. Gradnja neke slične, nije zabilježena ni u bližoj, ni u daljoj okolini.

Legende – Mirište i Vilino guvno

Legende o Mirištu, mjestu koje miri prirodu i ljude i o Vilinom guvnu, mjestu na kojem su vile kolo igrale, takođe će se naći u publikaciji “Sva čuda Crne Gore”. Predložila ih je Turistička organizacija Herceg Novi.

U legendi o tome kako je Mirište dobilo ime, a koju je na papir stavila novinarka Vitka Vujnović, stoji da su u pradavna vremena, kada su zemljom hodali bogovi, postojala na našem području mnoga, malobrojna plemena koja su bila u stalnom sukobu. Boginja Dafina morska nimfa, zaštitnica zaliva, podigla je oluju na moru, i muško stanoviništvo svih plemena primorala da se sklone u modro zelenu uvalu kraj Herceg Novog.  Oluja nije prestala sve dok se svi nisu izmirili i krenuli kućama. Od tada živi vjerovanje – ko se u Mirištu pomiri, nikad se više ne sukobi.

Vilino guvno je izbrazdani kameni plato na planini Orjen. Legenda kaže da “tokom noći vile koje obitavaju u obliznjoj Vilinoj pećini u litici Odijeva, dolijeću na guvno kolo da igraju. Ako na svom plesnom podijumu naidju na kakvog smrtnika koji se drznuo da tu zakorači, u kolo ga odvode i – povratka mu više nema”.

3 Komentari

  1. Selo ima veliku dušu,staru i vrijednu,a sjećam se kako su selo omalovažavali oni koji ga sad željno gledaju i slikavaju.Zato nikome ko nije iz sela ne treba dozvoliti da ga štiti,jer to nije prirodno,Tteba za to ljubav i razumjevanje,kao i za sve,a eto im grad,pogledajte svi.

    3+
  2. odlicno,super!Napisite jednom kako je Trebesin dobio ime kao i storiju o Kotobilju…da ljudi znaju.Ima toga jos…..

    2+
  3. Selo Zlijebe obavezno staviti pod zakonsku zastitu, jer je to
    najlijepse selo u H.Novskom zaledju. Moze da sluzi mladim arhitektima da slijede primjer mediteranske gradnje.

    8+

Ostavite komentar

*

code