Udruženje akcionara zaposlenih i bivših radnika Instituta: Osnivanje, uspon i pad Instituta...

Udruženje akcionara zaposlenih i bivših radnika Instituta: Osnivanje, uspon i pad Instituta Igalo

2150
17
Podijeli
 

images_slike_gradovi_hn_objekti_institut3U opširnom tekstu dostavljenom medijima Udruženje akcionara zapsolenih i bivših radnika Instituta Igalo podsjećaju na osnivanje, stasavanje i pad te renomirane zdravstveno rehabilitacione kompanije.

– Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević a.d. Igalo je prošao dug, složen i veoma intenzivan razvojni put od njegovog osnivanja 1949. godine pod imenom Jadransko prirodno lječilište, preko Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 1959. godine do Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju 1976. Zahvaljujući viziji, hrabrosti, sposobnosti i upornosti Dr Svetozara Živojnovića, na obali kod ušća rijeke Sutorine u Jadransko more nastalo je prvo, besplatno lječilište, koje je nakon 25 godina izraslo u najpoznatiju visokospecijalizovanu medicinsku rehabilitacionu ustanovu na Mediteranu, u vrijeme kada su u Evropi postojale samo banje. U navedenom periodu bilo je potrebno izgraditi odgovarajuće objekte za smještaj i liječenje pacjenata, ali isto tako obezbjediti i formirati kvalifikovan medicinski kadar. Još 1951. godine arhitekta Dobrović je uradio Direktivni urbanistički plan za uređenje i izgradnju Igala kao zdravstvenog i turističkog centra. Projektom je predviđena izgradnja centralne zgrade na prostoru gdje se sada nalazi objekat druge faze Instituta – Mediteranski zdravstveni centar. Ipak, Uprava Zavoda Instituta je 1973. godine prvo pristupila realizaciji izgradnje objekta prve faze u centru Igala, što je zbog blizine i gustine naseljenosti u njegovoj neposrednoj okolini, ugrozilo osnovnu koncepciju medicinsko-balneološkog centra za rehabilitaciju.

images_slike_dogadjaji_2014_kultura_izlozba_65_god_instituta3Slijedeći potrebe i zahtjeve, prije svega stranog tržišta, 1976. godine izradom projekta druge faze Instituta, započeo je jedan, u svakom pogledu zahtjevan, put u izgradnji novih kapaciteta. Velikom upornošću i sposobnostima da obezbjedi prostorne, urbanističke i finansijske uslove, Mračević Nikola, direktor opšteg sektora Instituta odigrao je značajnu ulogu u realizaciji objekata druge faze Instituta. U tom trenutku, Institut Igalo je direktno zaključio ugovor o kreditiranju sa MMF-om (Međunarodni monetarni fond), bez državnih garancija, što je tada predstavljalo rijetkost. Tome je prethodio višemjesečni boravak njihovih predstavnika u Institutu Igalo radi praćenja i kontrole rada sa više aspekata, što pokazuje da je Institut bio veoma respektabilan za MMF.

images_slike_gradovi_hn_objekti_Institut_dr_Simo_MilosevisZa medicinski dio Instituta Igalo najveću zaslugu u novonastalom trenutku imao je Prof.dr Milutin Živković, dugogodišnji generalni direktor Instituta Igalo koji je nastojao i uspio da obezbjedi nastavno-naučnu bazu u okviru Instituta Igalo i to: Višu fizioterapeutsku školu, postdiplomske studije iz reumatologije, dugoročnu i svestranu saradnju sa najboljim medicinskim stručnjacima iz okruženja, čije su usluge mogli neposredno koristiti i pacijenti Instituta. U tom zlatnom periodu rada Instituta Igalo, popunjenost kapaciteta je bila maksimalna pa je svoje pacijente, silom prilika, smještao u druge hotele u Igalu, Herceg Novom i Bijeloj, uz istovremeno pružanje svojih usluga u ambulantnim uslovima.

Ukratko, Institut je radio tokom cijele godine, sa kratkom pauzom od 20-tak dana u januaru, radi popravki i higijenskih mjera i postupaka. Čak je 1979. godine, samo mjesec nakon zemljotresa stavljen u funkciju.
Posebnu pažnju zaslužuje saradnja sa stranim, pretežno skandinavskim tržištem, gdje se posebno ističu Norveški državni program, zatim Švedski program, a kasnije i ostali inostrani gosti.

images_slike_gradovi_hn_objekti_institut_gostiRaspadom SFRJ, Institut kao isključivo samofinansirajuća ustanova, gubi domaće tržište, a time i znatan izvor prihoda. Kriza nastaje i poslije sukoba na Bliskom Istoku (tzv. rat u Zalivu). Norveška i Švedska obustavljaju svoj program u Institutu Igalo. Za svo to vrijeme Institut i dalje radi pod izuzetno teškim uslovima, takoreći preživljava zahvaljujući velikom trudu zaposlenih i njihovoj privrženosti ovoj firmi, dok su drugi zaposleni u Crnoj Gori štrajkovali. Teret ukupne tranzicije pao je na njihova leđa.
Uz veliki trud i zahvaljujući izuzetnim pozitivnim iskustvima iz prethodnog perioda, obnavlja se Norveški i Švedski program, potom dolaze pacijenti iz Holandije, Rusije i drugih zemalja. Finansijska situacija se polako popravlja, ali sve to nije dovoljno za preporod Instituta.

Poslije više bezuspješnih tendera, Institut Igalo se prodaje u bescijenje, a konačna realizacija ugovora sa kupcem većinskog paketa akcija se očekuje u maju. Vrijednost akcija Instituta je pala na najniži nivo, a ova, nekad renomirana visokospecijalizovana ustanova za rehabilitaciju, u poslednjih 25 godina živi na recedivima prošlosti.
Najalarmantniji je sadašnji trenutak kada strahujemo da će se čitava razvojna koncepcija Instituta Igalo urušiti, a sve stvorene vrijednosti poništiti. A vrijednost akcija i dalje pada…Zato, treba pokušati i teške stvari -zaključuju iz Udruženja akcionara zaposlenih i bivših zaposlenih AD Instituta Igalo.

17 Komentari

  1. Volio bih da znam ko su potpisnici ovog texta po imenu.Sve je to tacno uz dodatak da su svi gradani ove opstine ucestvovali i podrzavali izgradnju i Banje i Boke i drugih ustanova,decenijama se odricuci djela svojih plata,misleci da stvaraju sansu za posao za svoju djecu.Zato se Novljani koji su stvarali 60-tih,70-tih,8o-tih sa gorcinom sjecaju svojih odricanja,videci u sta se sve pretvorilo i ko i kako upravlja i otima mukom stecena dobra. Ali pitam se odakle i zbog cega ovaj text sada,kad je sve davo ponio,Gdje su bili akcionari i zaposleni zadnjih mjeseci i godina,nego se sad oglasavaju za ciji car. Mozda da bi se naslednicu spomenutih u textu lijepo osjecali.

    0
  2. Samo slijepac u svemu ovome vidi boljitak za Institut i zaposlene u njemu, za Igalo, Herceg Novi i stanovništvo, za bolesne crnogorske osiguranike kao i turizam, u ovom slučaju zdravstveni. Živi bili pa vidjeli! Neko pominje maj mjesec, red rad i disciplinu, e pa i to da vidimo. Ma nema priče o maju mjesecu, čeka se mjesec izbora i onda… sa prenosom vlasništva Institutovog zemljišta, počinje ponovo buka, ali ovaj put građevinskih mašina.

    0
  3. Kome ovo pričate i sa kojim ciljem? Godinama ga urušavaju ovi koji se sad nekome pravdaju.Ne pravite se da nijeste sve znali u svakom trenutku,muka mi je….pa ću nešto reć….

    0
  4. Poruka mladima: Aktivirajte se na svim poljima i promijenite nešto u svojoj zemlji, jer vi ste ogromni potencijal koji može ispraviti greške vaših roditelja i vratiti čast vaših predaka.
    Ova zemlja pripada vama, a ne tajkunima, političarima i ostaloj bagri. Ako budete nezainteresovani ili pasivni, ne preostaje vam ništa drugo nego da krenete u neke sretnije zemlje, da radite za neko poštenije društvo, a da naš raj od zemlje prepustite ljudima koji je ničim nisu zaslužili.
    Krajnji je momenat da izađete iz virtualnog svijeta računara, vaše dokonosti i uzmete sve u svoje ruke

    0
  5. Ne mogu da vjerujem da takva institucija i ovaj Grad nema kadar da iskoristi Evropske fondoveikao što je to Gdin Mračević iskoristio i napravio tako respektabilnu ustanovu koja ima svjetski renome. Sada je to mnogo lakše nego što je Mračeviću bilo tada u Socijalizmu!Ali avaj, sada su izgleda neki drugi interesi u pitanju!Sramota!

    0
  6. dobar text,ali hvali da su gradjani herceg novog odvajali dio svojih plata za izgradnju 2 faze instituta,makar je takva bila prica,ja sam tada bio dijete…

    0
  7. Ni DRK ne organizuje paljenje guma i blokadu Debelog Brijega,ni Niksa se ne oglasava a pred izbore su palili narod radikalnim izjavama .Treba Sindikat da pozove radnike i gradjane na svakodnevne proteste
    nije sve izgubljeno to nam je jedino ostalo.

    0
  8. Ovo obraćanje javnosti je potpuna besmslica.Pa ovo smo svi znali.Gdje ste bili kada se Institut prodavao.Niko ni riječi nije smio da propgovoi o kakvoj se pljački radi-Zašto niste tada protestvovali ili štrajkovali nego ste podvili repi vi i vaš menadžment koji je aminovao svu ovu prljavu rabotu.Ovo obraćanje javnosti je bez efekta, pucanj u prazno.

    0
  9. LJUDI MOJI,DA SE DIGNE POKOJ MU DUŠI,NIKOLA MRAČEVIĆ,PA DA VIDI ŠTA MU SE RADI OD INSTITUTA I IGALA,VJERUJEM DA BI SE ODREKAO I SAMOG SEBE A O SUGRAĐANIMA DA I NE GOVORIMO.ZAR U OVOM NAŠEM GRADU NIKO NEMA M..A DA JEDNOM KAŽE DOSTA PLJAČKE,OVO JE NAŠE,OO JE GRAĐENO ZA NAŠA POKOLJENJA.SRAMNO I NEKA NAM JE NA ČAST.

    0
  10. Pa i taj sindikat se slozio za privatizaciju! Isto je sad? Na toboznjem protestu radnika ispred Instituta, okupilo se jedva stotinjak radnika…trebalo je tada rigorozno djelovati-prekinuti u potpunosti pruzanje ikakvih usluga u Institutu…sada je kasno za kukanje,brod je udario u santu lazi i prevare i sada tone ..iskreno, zao mi je, i ja sam bio dijete Inastituta i bio ponosan tada sto sam bio u tom kolektivu

    0
  11. Vi ste samo bitni pred izbore. Sta se pravite da niste svjesni toga. Glasate protiv sebe godinama i sad izrazavate zabrinutost.

    0
  12. Ljudi kao da su prespavali poslednjih 30 godina. Zaposleni,ili ono sto je preostalo od njih, u Institutu, Brodogradilistu, Prvoborcu i ostalim nekad uspjesnim firmama kao i vecina punoljetnih gradjana u Crnoj Gori podrzavaju evropski put kojim idemo i kao takvi treba da izdrze i podrze jos koji put na izborima razne prodaje i stecaje,do konacnog stajanja na noge i konacne demokratizacije drustva. Izdrzite jos malo, jeste da plate padaju a cijene divljaju, vi ustvari zivite bolje iako toga nijeste svjesni. A mozda ste i svjesni. Treba djeci sjutra u oci pogledat!

    0

Ostavite komentar

*

code