VLADO MRAČEVIĆ: “OKO MAMULE SVE JE BILO JAVNO, SAMO NIKOG DO SAD...

VLADO MRAČEVIĆ: “OKO MAMULE SVE JE BILO JAVNO, SAMO NIKOG DO SAD NIJE INTERESOVALO”

126
0
Podijeli

Vanrednu sjednicu Skupštine o Mamuli obojilo je izlaganje odbornika SNP-a i aktuelnog savjetnika predsjednika opštine za investicije, Vlada Mračevića.

On je bio potpisnik zahtjeva za sazivanje vanredne Skupštine i glasao je za zaključke o poništenju tendera i ustupanju ostrva Opštini. Međutim njegovo obraćanje odbornicima demistifikovalo je „tempiranu” priču čelnika vladajuće koalicije da je čitav proces bio netransparentan i izvan zakonske procedure. Prenosimo njegovo izlaganje:
„Kada se javnost uzbuni protiv nečega čak i na razvojne projekte koje svi u Herceg Novom toliko priželjkujemo gleda se potpuno drugim očima. Pogotovo ukoliko glas javnosti preraste u nešto više kao što je peticija, javni protest ili slično. Takva pitanja i problemi zaista zaslužuju punu pažnju svih istanci. Na žalost, u ovom slučaju, u vrijeme kada se usvajao plan za ostrvo Lastavica nije bilo ni aktivne šire javnosti ni kreativnih pojedinaca, a sve se može provjeriti kod Ministarstva koje je bilo nosilac izrade plana.
Naime, oni koji poznaju zakonsku regulativu u oblasti planiranja i uređenja prostora znaju da proceduru izrade i donošenja državnih studija lokacija na prostoru Morskog dobra sprovodi nadležno Ministarstvo. Ono prati tok izrade plana, komunicira sa planerima, zainteresovanim korisnicima, različitim institucijama i sl., obavlja javnu raspravu i vrši sve druge poslove u vezi izrade plana. Ono na čemu se insistiralo jeste da javna rasprava za prostor Mamule i potez Žanjice-Mirište-Arzu (što sve čini tkz. Sektor 34) ne bude u Podgorici već bude u Herceg Novom, u nadi da će se čuti mišljenja Novljana koji su najbolji poznavaoci ovog prostora, pa samim tim mogu i relevantno suditi o budućim rješenjima koja se planiraju. Zato je Opština ustupila prostor ove Sale predstavnicima Ministarstva da se održi javna rasprava i obavjestila javnost da aktivno učestvuje.
Ono što želim zaključiti jeste da veoma poštujem i uvažavam mišljenje onih koji se bore za zaštitu ovog prostora, ali se pitam zašto sve ono izrečeno posljednjih dana nije izrečeno ili napisano kad je bilo vrijeme tj. kad se radio plan i kada su se tražila konstruktivna rješenja. To znači da smo mi kao javnost najvećim dijelom sami krivi. Odgovori: nismo znali, niko nam nije rekao, su isprazni, jer je sve je bilo javno, mnogi su znali, ali ih tada nije interesovalo ili su drugačije mislili.

Picerija i restoran

Plan je usvojen, prošao zakonsku proceduru, mišljenje javnosti, nije bilo diskusija oko toga da li je planer dao adekvatano rješenje za ovaj prostor. Imamo plan, Vlada formira komisiju, raspisuje tender. Opština je bila konsultovana kada su bila aktuelna pitanja infrastrukture, ne samo za Mamulu, već i za Njivice koji su paralelno raspisani, i na tim sastancima smo ih upoznali sa infrastrukturnim kapacitetima ovih lokacija. Da li je nešto bilo nezakonito? Nije. Da li je neki pojedinac odgovoran? Nije. Pitanje je samo zašto oni Novljani koji su mislili da treba drugačije nisu reagovali kad je trebalo jer se sasvim sigurno moglo iznaći i neko drugačije rješenje.

ISTORIJSKI HOTELI SU NAJSKUPLJI HOTELI NA SVIJETU

Za ono što se sada dešava teško je odrediti granicu između istinskog zalaganja za Mamulu što se može označiti kao javni interes i političkog interesa. No, sigurno je sljedeće:
1. Trenutno stanje Mamule nije primjereno, a pitanja i probleme treba konstruktivno rješavati.
2. Ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamulom zahtjeva održivo rješenje. A šta je održivo rješenje? To je izbalansiran kulturni, istorijski, prostorni, ekološki, turistički ali i ekonomski razvoj, što ne smijemo zaboraviti! Pitanje je samo koje su namjene održive za Mamulu? Mi nemamo toliko turista niti ćemo u najboljem slučaju ikad imati toliko veliki broj posjetilaca koji se može porediti sa nekim evropskim gradovima. Njihove muzeje posjećuju milioni turista, a kod nas to nije slučaj.
Urbana obnova i regeneracija su upravo to – prilagođavanje starih objekata i površina novim potrebama, a spoj starog i novog – kombinovanje komercijalnih i kulturnih sadržaja u današnje doba su neophodnost i stvaraju održiva rješenja. Primjera radi, istorijski hoteli su najskuplji hoteli na svijetu. Ima mnogo primjera kao što su Zamkovi u Irskoj, pariski hotel “Krijon”, na trgu Konkord, primjer Kavale u Grčkoj… Objekti mjenjaju namjene, ali je bitno da se zadrži veza sa prošlošću.
Siguran sam da ukoliko bi se ovo dešavalo u nekoj razvijenoj zemlji niko ne bi postavljao pitanje, jer ako je nešto na papiru, ako su propisane mjere zaštite kao što su konzervatorski uslovi ne treba sumnjati u struku. No mi, poučeni svim onim što nas je snalazilo, uvijek sumnjamo, ne vjerujemo da se i kod nas može desiti nešto dobro što nije megalomanski nego primjereno, nepovjerljivi smo i zato skloniji da izaberemo status quo nego da težimo napretku.

Na kraju se zahvaljujem u nadi da će se za dobrobit Mamule, Herceg Novog i njegovih građana prevazići trenutno stanje, i da će se za ovaj prostor za koji smo svi oduvjek govorili da je naš veliki potencijal iznaći razumno i održivo rješenje koje mora biti i zakonski utemeljeno.
Čujem da će na ovogodišnjem beogradskom Festu biti prikazan Film Mamula, a znate li koji je žanr: horor, gdje se Mamula prikazuje kao napušteno ostrvo. Nadajmo se da to neće i ostati, a na našoj generaciji je da učinimo da se Mamula pamti i po dobru”.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code