Voćnjake i đardine u Herceg Novom napala štitasta vaš

Voćnjake i đardine u Herceg Novom napala štitasta vaš

3039
7
Podijeli
 

stitasta vasHercegnovski voćari suočeni su sa ogromnom štetom koju na voćkama i citrusima, ali i maslini i vinovoj lozi proizvodi tzv. štitasta vaš.

Crni, “spaljeni” listovi i ulijepljene stabljike, ljepljivo sve što se nalazi ispod krošnji, najvidljiviji su simptomi, odnosno posljedice učinka ove štetočine.

Za sada ne postoji precizan podatak koliko je stabala na području opštine oštećeno, ali gotovo da ne postoji voćnjak, ili đardin, u kojem se insekt nije “odomaćio”.

Ova štetočina prisutna je u Crnoj Gori oko tri godine, a “najaktivnija” je posljednju godinu, i to upravo na području Herceg Novog, gdje voćari tvrde da je riječ o epidemiji.

Sličnog je mišljenja i inženjerka zaštite bilja, agronomka Violeta Knežević iz poljoprivredne apoteke Zožeta, koja kaže da je problem velik i ozbiljan:

“Bijela, Baošići, Đenovići, Kumbor, Herceg Novi i Igalo imaju najviše problema. Riječ je o sitnim insektima, prečnika nekoliko milimetara, ali bez obzira što su tako sitni i slabo pokretljivi, mogu da izazovu velike štete, kao što je i sušenje stabala. To je negdje i problem jer ne reaguju svi u pravom trenutku i ne prihvataju se rado hemije, a kada to učine, uglavnom i bude kasno”, ocijenila je Kneževićka.

Najbitnije od svega je nadgledati biljke i prepoznati vrijeme kada treba da se reaguje, što je najbolje u periodu od juna do avgusta:

“Kao preventiva najbolje je pregledati stabla i rodne grančice gdje je najveći problem, jer ukoliko se ne tretiraju dođe do sušenja grančica i vaši onda prelaze na list i plodove, isisavaju sokove i postepeno iscrpljuju biljku što dovodi do sušenja”, dodala je agronomka Knežević.

Sudeći prema praksi, kao insekticidi najbolje su se pokazali Nitro foles i Lanata u kombinaciji, mada sve zavisi od stepena “oštećenja”. Kad je riječ o zimskoj zaštiti, najbolje je Plavo ulje u kombinaciji sa nekim insekticidom naročito invazivniji kako bi “probio” štitove vaši.

Vlasnik plantaže agruma iz Đenovića, Dušan Pijanović, jedan je od rijetkih čije agrume nije napala štitasta vaš. Njegovih 1500 stabala limuna, narandži, mandarina i grejpfruta “odbranio” je, kako nam kaže, urednom agrarnom politikom. Objašnjava da je štitasta vaš u Crnu Goru došla uvozom:

“Nije to nanio vjetar nego je ona došla uvozom agruma iz Italije, Španije i Grčke, naročito posljednju godinu, i kada je došla na pogodno tlo, tu se razvila, a ima nekoliko stadijuma tokom sezone”, navodi, za Radio Jadran, Pijanović.

Razgovarajući sa vlasnicima iz drugih gradova primorja, kaže da je vaš u manjoj mjeri prisutna u Tivtu, te da je u Baru i Ulcinju uopšte nema. Ostalim voćarima preporučuje mjere zaštite koje je sproveo na svojoj plantaži:

“Najbolje je uništi tečni etiol pomiješan sa svijetlim mineralnim uljem. Procentualno, 1,5- 2% i tečni etiol 0,1% – na 100 l vode 1 dcl tečnog etiola i 1,5 do 2 litra svijetlog mineralnog ulja”, poručio je Pijanović.

Takođe veoma je bitno poprskati donju stranu lista gdje vaš napada, budući da na gornjoj strani lista ona ispušta izmet, odnosno tu mednu rosu koja uništava ostatak biljke.

Štitasta vaš nije opasna po ljude, a ukoliko zahvati nešto od povrća kao što je blitva ili zelje, dovoljno je samo povrće ipsprati pod mlazom vode, i može se nakon termičke obrade slobodno konzumirati. Isto tako, nesmetano se može konzumirati i plod voćke čije je listove napala ova štetočina.

7 Komentari

  1. To mora biti masovni pokret na nivou čitave Boke, inače ostadosmo bez voća i našeg lijepog zelenila, koje krasi naš grad. Tužno ga je vidjeti sada.

    0
  2. Anonymous, ne može se gajit biljka i stalno bit na portal RJ,a izvini.Za te bolesti imam babu koja ih liječi, ali nije u Izbor, pa je niko ništa ne pita za medije.

    0
  3. Dozivio sam ovo ali na balkonu, unistena mi je velika frutinela, 2. godine sam ratovao sa tom bolesti i na kraju sam se predao, biljku sam uscupao i zapalio, parazit je vrlo rezistentan i prilagodljiv , vrlo mocnim fungicidima i pesticidima, jednostavno prozdire, susi,biljku, interesantno, kako je to cudo moglo doci na 4. sprat, nigdje u bjizini nema agruma.

    0
  4. Znalo se da je prisutna na ovom području, pa što nešto nisu preduzeli. Nebi se ni sada znalo da se građani nisu oglasili. Našli se u veliko čudo. Šteta je ogromna, ko će je nadoknaditi? Važno je da nam svašta uvoze. Voće koje kupujemo je užasno iz ledara, kupiš i baciš. Naše pomalo uništavaju , a uvoze smeće……

    0

Ostavite komentar

*

code