Za sigurnu plovidbu: Multibim mjeri i snima morske dubine, instalacije i potonule...

Za sigurnu plovidbu: Multibim mjeri i snima morske dubine, instalacije i potonule brodove

596
0
Podijeli
 

U Bokoktorskom zalivu se obavljaju hidrografski premjeri savremenim ultrazvučnim dubinomjerom-multibimom, uz sve međunarodne standarde. Ovaj uređaj je dobio Zavod za hidrometeorlogiju i seizmologiju, odnosno sektor za hidrografiju i okeanografiju, u okviru  IPA projekta u prekograničnom području Crne Gore i Hrvatske.

multi-bim-2Riječ je o projektu „Core“, koji je  startovao od janura. Cilj je očuvanje istočnog dijela Jadrana, delte Neretve (pristup luci Ploče, spoj Baćinska jezera i mora, delte rijeke Bojane, plaže Sutomore i Mogren kao i uticaj na Dubrovačke zidine).
Značaj hidrografskih premjera je veoma bitan radi sigurnosti plovidbe na moru. Netačni podaci o dubinama i preprekama koje se nalaze na morskom dnu, kako u neposrednoj blizini, tako i u samoj akvatoriji luka i marina, mogu dovesti do oštećenja – potonuća plovila i potencijalnog zagađenja mora. Hidrografski premjer višesnopnim ultrazvučnim dubinomjerom-multibimom, koji je koštao 137.500 eura, obavljaju stručnjaci sektora za hidrografiju.

 

Kotorska Luka sigurna

Sa ovim uređajem u sektoru za hidrogtrafiju  dobili su i inercijalni sistem za navigaciju, kao i softvere za prkupljanje i obardu podataka.

branislav-gloginja– Sada smo osposobljeni da snimimo kompletan akvatorijum mora, jezera i rijeka. Za razliku od običnog singlbima, kojeg smo do sada koristili, novim uređajem smo u stanju da snimimo do osam puta veću širinu snopa u odnosu na dubinu na kojoj se nalazimo. Imaćemo kompletno pokriveno morsko dno – objašnjava nam kapetan korvete, hidrigraf u  Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju,  Branislav Gloginja.
Osim što se koristi u hidrografiji, multibim je neophodan prilikom snimanja pomorskih instalacija, potonulioh objekata i ostalih prepreka koje utiču na sigurnost plovidbe. Ne postoji više nikakva mogućnost da imamo nepremjereno morsko dno, tvrde u sektoru za hidrografiju.
– Njegova upotreba je izuzetno važna i za Luku Kotor, gdje je svake godine sve više kruzera. Zahvaljujući novom dubinomjeru u toku ovog mjeseca i početkom sljedećeg završićemo kompletan premjer akvatorijuma kotorskog zaliva i naš pomorksi kartograf će na osnovu dubina koje ćemo da snimimo i obradimo izraditi nove elektronske navigacijske karte  Luke Kotor – ističe kap. Gloginja.
U Crnoj Gori su još su u upotrebi stare papirne pomorske karte, ali svi brodovi danas treba da koriste elektronske. Zavod za hidrometeorologiju i seizmiologiju do sada  uspio da izda nekoliko ćelija elektronskih navigacijskih karata, ali  to nije dovoljno. Novim uređajem je olakšano snimanje, obarada podataka i otvara se mogućnost da u relativno kratkom periodu, u naredne dvije  godine, imamo elktronske navigacijske karte kompletne crnogorske obale. Mada, prema riječima Gloginje najveći problem je što je u sektoru za hidrografiju angažovan mali broj ljudi.
Mutibim predstavlja najnoviju generaciju dubinomjera i u kompletu sa inercijalnim navigacionim sistemom, te softverima za prikupljanje i obradu podataka, hidrografske premjere u Crnoj Gori podiže na veoma visok nivo, u skladu sa standardima Međunarodne hidrografske organizacije (IHO).
Snimanje dubine mora sada je moguće u svim vremenskim uslovima, jer je tu i uređaj koji „kompezuje“ valjanje valova i ljuljanje broda.

 

Pomorske karte prema standardima IHO

Izradu nautičkih planova/karata nakon obrađenih podataka o dubinama, obavlja načelnik sektora za kartogrtafiju i okeanografiju u ZHMS MSc Radovan Kandić, pomorski kartograf, koji je naveo da će pomorski planovi i karte biti izrađeni prema standardima IHO-a i Međunarodne kartografske organizacije (ICA), a krajnji korisnici će ih koristiti na veoma jednostavan način, direktnim unošenjem pozicija sa brodskog GPS-a, što do sada nije bio slučaj.
radovan-kandic– Prvo se uradi detaljan premjer kompletne akvatorije, onda svi podaci dolaze u moj sektor gdje se radi konačno filtriranje i odabir onih pozicija koje su najbitnije i koje bi trebalo da budu neka vrsta navigacionih linija, kojima će ploviti kruzeri. Prije dvije godine dobili smo softver, kao donaciju norveške Vlade, za izradu elektronskih navigacijskih karata. Trebalo bi da sve elktronske karte budu završene za kompletnu teritoriju Crne Gore u idućoj godini – kazao je Kandić.
On dodaje da treba dosta voditi računa o pomorskoj signalizaciji i svemu što je bitno za pomorce, kako bi se što bolje orjentisali. U njegovom sektoru su nakon obrazovanja u Velikoj Britaniji i Americi osposobljeni da mogu obavljati prikupljanje i obradu podataka, kao i izdavanje i publikaciju karata po najsavremenijim međunarodnim standardima.
Kandić upozorava i da u pojedinim djelovima Crne Gore premjer nije kompletno rađen. Postoje podaci koji su zadržani i u hrvatskom Hidrografskom Institutu, koje je Crna Gora dobila. Koriste se i karte sa „sitnim“ razmjerama, pa se ne možemo u potpunosti na njih osloniti, kaže Kandić i dodaje da su poseban problem Luke. Međutim, ne  i kotorska:
– Luku Kotor moramo pohvaliti, jer svake godine obavlja ažurni premjer. Ta luka je aposlutno bezbjedna – tvrdi Kandić.
Premjere obavljaju u Crnoj Gori i druge kompanije, koje angažuju neki investitori. Međutim, država mora imati kontrolu ko mjeri i kako mjeri, jer preuzima odgovornost za elektronske navigacijske karte, koje ako nisu tačne mogu uzrokovati nesreće.

multi-bim

Važna je struka

Branislav Gloginja je završio usavršavanje za hidrogafa u SAD-u, dok je Radovan Kandić, zvanje pomorskog kartografa stekao u Velikoj Britaniji  prošle godine.
ZHMS predstavlja Crnu Goru u IHO-u i jedina je ovlašćena institucija u Crnoj Gori za  hidrografske premjere, izradu papirnatih pomorskih karata/nautičkih planova, elektronskih navigacijskih karata (ENC), te drugih nautičkih publikacija potrebnih za plovljenje u akvatoriji Jadranskog mora pod jurisdikcijom Crne Gore.
Hrvatski partneri u projektu su: Hrvatski hidrografski institut iz Splita (HHI) kao funkcionalni vodeći partner, Sveučilište u Dubrovniku – Institut za more i priobalje (IMP). Crnogorski partneri na projektu su: Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Predviđeno je da projekat, vriejdan 569 hiljada eura, traje 23 mjeseca.  ZHMS i JPMD će dobiti 259 hiljada  eura, a od toga 220 hiljada su bespovratna sredstava.

Nema komentara

Ostavite komentar

*

code