Početna Eco “Riba lav” – otrovna riba u Jadranu

“Riba lav” – otrovna riba u Jadranu

5

Lijepa, neobična i potencionalno, smrtonosna, “riba lav”, već neko vrijeme je stanovnik omiljenih morskih destinacija turista koji spas od ljetnje žege traže na plažama Grčke, Crne Gore, Italije, Albanije, Hrvatske i Egipta. Ono što je pomalo zabrinulo sve, jeste njeno pojavljivanje već na početku turističke sezone, kada mnogi biraju gdje će iskoristiti godišnji odmor.

Foto: Pixa bay

Zabrinjavajući podatak jeste činjenica da je ove godine već uočena krajem maja i to u hrvatskom dijelu Jadrana. Kako je sezona godišnjih odmora već tu, kontaktirali smo Aleksandra Joksimovića, direktora Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, u želji da saznamo koliko su kupači u opasnosi, ali i kakve su karakteristeike ribe lava, te i gdje se ona najčešće može sresti.

“Radi se o invazivnim vrstama riba, koje pratimo već dugi niz godina, zajedno sa kolegama iz ostalih instituta sa Jadranskog mora. Ova vrsta ima više naziva, riba lav, riba paun i njeni ulovi su prijavljeni na više mjesta unutar južnog Jadranskog mora, na obalama Albanije i Italije.”, otkriva nam na početku razgovora za Blic, profesor Joksimović.
Možda vas zanima

Naime, “riba lav” je relativno novi stanovnik Jadrana, u koji je došla preko Crvenog mora, zahvaljujući najviše, globalnom zagrevanju. Na omiljenim ljetovalištima Srba, prvi put je registrovana pre svega devet godina.

“Radi se o ribi čije je naučno i me “Pterois miles”. Pteoris je reč grčkog korena i znači krilo, miles je latinska i označava vojnika, tako da možemo da je nazovemo i ribom oklopnikom. Spada u familiju nama poiznatih riba koje nazivamo škarpinama, naravno, ne ovih naših, jadranskih, već onih indopacifičnog porjekla, ona je preko Crvenog mora, i Sueckog kanala ušla u Mediteran. Prije devet godina, 2012, prvi put je zabilježena na obalama Libana. Vremenom, savladavajući sve barijere, prije svega temperature i saliniteta morske vode, našla se i na obalama Jadrana.”

Prema riječima profesora Joksimovića, ona ne napada ljude, ali je najveća greška kada oni njoj priđu, prvenstveno zbog neobično lijepe spoljašnosti koja je krasi. Ako se desi da dođe do kontakta, postoje nekoliko pravila kojih se ubodeni moraju pridržavati, od kojih je jedno nešto u čemu većina ljudi grieši.

“Zaista ima te duge i otrovne bodlje, koje sadrže otrov. Vrlo brzo se reprodukuje, top predator je, i nema prirodnog neprijatelja, brzo se širi i njena populacija veoma brzo raste. Ono na šta moramo da skrenemo pažnju, jeste da ona ne napada ljude, tako da nema mjesta panici, jedino se može desiti da plivač ili ronilac, dospje u bliski kontak sa njom, te je preporuka ako dođe do uboda da se ubodno mjesto tretira vrelom vodom, da se iz rane proba istisnuti otrov, koliko je moguće. Otrov je termolabilan, te se na višim temepraturama denaturiše odnosno razgrađuje.”

Biolozi iz regiona već godinama prave strateške planove kako da kontrolišu ovu vrstu. Joksimović još jednom napominje kako je njen upliv u Jadran posledica čovjekove nebrige za svoju okolinu i planetu Zemlju, odnosno, za globalno zagrijvanje koje je u proteklim decenijama doprinjelo porast temperature Jadranskog mora.

“Postoji inicijaticva i dogovor na nivou Jadrana kako da je kontrolišemo, ciljanim izlovom, a to će ujedno biti i tema budućih sastanaka stručnjaka, jer se mora reagovati brzo i preventivno. Ona naseljava priobalni dio, bliže stjenama. Činjenica da se ova tropska vrsta pojavila u Jadranu, govori nam da je došlo do tropikalizacije Jadrana, odnonso do njegovog zagrijevanja. Naravno, nisu to neke enormne promjene temperature, ali poznato je da i promjena od pola stpena, utiče na promjenu u ekosistemu, odnosno u raznim fiziološkim procesima živih bića. Kao najseverniji dio Mediterana, Jadransko more bi trebalo da bude i njegov najhladniji dio, međutim, imamo potvrdu upravo ovim bioindikatorima da su i ove tropske vrste, pronašle stanište i u “toplijem” Jadranu.”

Ono što posebno napominje kao jako bitnu stvar kod uboda od strane ribe lava, jeste način na koji se vrši prva pomoć, odnosno, način na koji se povreda tretira.

“Poznato je da ljudi stradaju i od uboda pčele, tako da se i ovde mora brzo reagovati. Dakle, upaljač, vrela voda, istiskivanje otrova iz mjesta uboda i što prije do prve zdravstvene ustavnove. NIkako ne raditi kontra stvar, hladiti ubod ledom, jer na taj način, led stimuliše da se otrov širi dalje”, apeluje Joksimović.

Na veliku sreću turista koji će ljeto provesti u Crnoj Gori, ova riba još uvijek nije izvađena u crnogorskom dijelu Jadrana, za razlike od Hrvatske gdje je primjećena. Ipak, Joksimović preporučuje svim turistima da se kod posjete divljih plaža, pridržavaju neophodne opreme za kupanje na ovakvim mjestima.

“Na crnogorskom primorju ova vrsta još nije lovljena, ali preporuka je da se koriste sandale na divljim plažama, ne ići u avanture bez zaštitne opreme, jer ona se zadržava, kao što smo rekli, oko stena u priobalju. Ako se nekim slučajem primjeti, najbolje je javiti nama iz Instituta, kao bi na principu naučnih metoda utvrdili o kojoj se vrsti radi. Nikako ne koristiti ribu za ishranu i ne stavljati ribu u promet, jer može doći do neželjenog efekta.”

Kako nam je rekao, Institut svake godine apeluje preko modernih sredstava oglašavanja na sve one koji primete nepoznate vrste, prijave upravo njima, da bi se preduzeli sledeći koraci u svrhu bezbednosti kupača.

“Mi apelujemo preko naših medisjkih nastupa, kao i putem društvenih mrežama na opreznost, te prijavu ove ili neke druge nepoznate vrste nama iz Instituta.”, rekao je na kraju razgovora za Blic, Aleksandar Joksimović, Direktor Instuituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.

5 Komentari

  1. Da je sreće i da je Crna Gora država koja se stvarno brine o svojim građanima i turistima, na svakoj plaži i u svakoj luci bi bile istaknute table sa fotografijama i višejezičnim imenima otrovnih riba.
    Prije par godina sam gledao sitnu djecu turista koja su na plitkoj dječoj plaži “Bijele vile” pecali ribice. Jedan dječak je upecao omanju škarpinu čije su leđne peraje sa otrovnim bodljama… Odmah sam intervenisao i spriječio nesreću te upozorio roditelje te djece. Potom sam malo bolje zagledao kamenito-pješčano plitko dno te plaže i otkrio desetak malih škarpina!
    Ali, nije za očekivati da bi zadužene službe istakle informativne table u vezi otrovnih riba u moru. To bi moglo rastjerati turiste, a koga otrovna riba ubode sam je kriv jer nije pazio…

    11
    4

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code