Početna Društvo Banka hrane: Uz Svjetski dan siromašnih

Banka hrane: Uz Svjetski dan siromašnih

2

UN su 9. avgust proglasile Svjetskim danom siromašnih. Siromaštvo je globalni problem sa kojim se suočavaju skoro sve zemlje u svijetu. Upravo ovaj datum služi da se upozore Vlade i javnost širom svijeta da se problem siromaštva mora rješavati ubrzano i zajedničkim angažovanjem.

Banka hrane Crne Gore od osnivanja upozorava javnost na zabrinjavajući porast siromaštva, koji je već postao strukturni problem našeg društva.

Picerija i restoran

– Crnogorska ekonomska mašina se ponaša veoma opasno i što se više novca obrće i pozajmljuje, i što BDP više raste, istovremeno rastu nezaposlenast i siromaštvo. Ovaj crnogorski paradoks ukazuje da je nešto pogrešno u samom konceptu ekonomskog razvoja i da se nešto krupno treba mijenjati. I to odmah – upozoravaju iz Banke hrane.

Kako dodaju, ako je Crna Gora 2006. imala samo 700 miliona eura, a 2019. javni dug sa državnim garancijama će preći 4 milijarde dolara, postavlja se ključno pitanje: “ Gdje je Vlada potrošila 3,3 milijarde eura kredita?

– Očigledno je da taj pozajmljeni novac nije potrošen za otvaranje novih radnih mjesta, jer je nezaposlenost, prema Zavodu za nezaposlenost skoro 18%, a 2006. je bila 14%. Očigledno je da se pozajmljene milijarde, koje će vraćati naša djeca i unučad, troše na uvećanje bogatstva već bogatih, a da siromašni postaju još siromašniji. I ne samo to. Broj ekstremno siromašnih u Crnoj Gori se stalno uvećava. Ovi opasni trendovi – porasta duga, porast nezaposlenosti i porast siromaštva za Banku hrane predstavljaju crveni alarm koji zvoni na uzbunu – navode u saopštenju.

Ekonomija koja ne stvara nova radna mjesta i ne povećava zarade , neminovno proizvodi sve više i više siromašnih. Ako pogledamo realne podatke vidjećemo da je stvarnost mnogo gora od slike koju Vlada šalje u javnost, saopštavaju iz Banke hrane:

– U martu 2019. plate je primilo samo 110.000 zaposlenih. Ovi podaci su značajno drugačiji od onih koje, prema svojoj metodologiji, objavljuje Zavod za statistiku Monstat. Prema Monstatu, prosječan broj zaposlenih u 2018. godini iznosio je 190 hiljada, a prosječna bruto zarada je bila 766 eura. Problem je kada se ove dvije bruto zarade pretvore u neto iznose, jer je prema Monstatu prosječna zarada iznosila 511 eura, dok je prema podacima Poreske Uprave 432 eura. Situacija da istovremeno rastu dug, nezaposlenost i siromaštvo, a da zarade opadaju je neodrživa.

Radno aktivnih ljudi u Crnoj Gori ima 320.000 (punoljetno stanovništvo umanjeno za penzionere, studente, ljude sa hendikepom i sl), a plate prima samo 110.000 ljudi. Od ovih 110.000 ljudi njih 60.000 zarade prima iz budžeta i oni ne stvaraju novu vrijednost.

Dolazimo do zaprepašćujućeg zaključka da 50.000 zaposlenih u privatnom sektoru izdrzava 620.000 građana Crne Gore. Stvarnost je, na žalost, apsolutno drugačija – navode oni.

U Crnoj Gori u 2017. je bilo 38.597 nezaposlenih, 26.873 lica je primalo materijalno obezbjeđenje porodice, 10.000 penzionera je primalo penzije niže od 192 eura, dok je 36.639 zaposlenih primalo zaradu manju od 192 eura.

Samo ove tri kategorije stanovništva čine 112.109 lica, koja imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva, što stopu apsolutnog siromaštva podiže na cijelih 18%.

Niko ne zna kako se broj nezaposlenih sa preko 50.263 iz 2017. smanjio na 38.597, jer je u istom periodu došlo do pada broja zaposlenih koji primaju zaradu.

Prema tvrdnjama Banke hrane, ovo je još jedan paradoks zvaničnih statistika koji ukazuje na kozmetičko dotjerivanje i fingiranje stvarnog stanja.

2 Komentari

  1. Nije siromastvo globalni problem nego enormno bogatstvo (ne mislim tu na posteno i generacijski zaradjeno bogatstvo). Takvi (nazovimo ih ipak) ljudi nagomilali su toliko novca da ga ne bi mogli potrositi ni u 100 zivota po 100 godina. A da bi jedan takav imao milijarde onda milioni ljudi ne treba da imaju nista. Dok god ima takvih onda je svaka borba protiv globalnog siromastva uzaludna, pogotovo danas kada apetiti takvih ljudi ne samo da nisu zadovoljeni nego im nikada nece biti dosta. Zasto prosjaci zaobilaze luksuzne kvartove i vile?

    • Zato treba zaobići markete IDEA koji rade upravo to – enormno se bogate na našoj grbači. Toliko smo iscrpljeni siromaštvom, malim i neredovnim platama da su samo još nedostajali oni da sve cijene dignu u nebesa, što je prvorazredni skandal.
      To što im radnici neće dobiti veće plate, isto je surovo do krajnjih granica. U novo, moderno vrijeme, iako radiš duple smjene za vrijeme turističke sezone, plata ti nije duplo veća niti imaš dan odmora. Ne znam kako neko može da radi za takvog poslodavca?
      Turisti su šokirani cijenama…kaže jedna gdja iz Bosne koja redovno dolazi u Novi, da su žvake Orbit već godinama 50 centi, u svim novskim marketima, a da su ove godine u IDEI 65c. Imaće šta da priča kad se vrati doma. Inače, u ovom marketu, nema pašte ispod 1e.
      Trebalo bi da na ovom portalu imamo cjene osnovnih proizvoda koji ulaze u tzv. potrošačku korpu koji bi mi ažurirali? Da znamo u svakom momentu koliko šta košta i gdje da idemo u trgovinu. Da dobre trgovce pohvalimo, a loše izbjegavamo. Možete li pomoći JADRANaši naši?

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

*

code